fbpx
Foto: Dusko Marusic/PIXSELL

MOŽE LI SE SREDOZEMNA MEDVJEDICA VRATITI U JADRANSKO MORE? Možda, ali smeta joj njezin najveći neprijatelj

Autor: Dnevno.hr

Desetak godina je plivala u sjevernom Jadranu, ali je Švora 2014. godine umrla od starosti i od tada pripadnika njezine u vrste u hrvatskom moru nema, kao što ih dugo nije bilo ni prije nje. Riječ je naravno o sredozemnoj medvjedici.

Nazvali su je Švora, što je dalmatinski naziv na časnu sestru, a smjestila se između Cresa, Pule i Kamenjaka. Ljeti je češće boravila s vanjske strane Cresa zbog manjeg pritiska ljudi, a zimi se vraćala u Istru, kaže Draško Holcer iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja koji je posljednju sredozemnu medvjedicu pratio zajedno s kolegama znanstvenicima iz Instituta Plavi svijet dok 2014. nije umrla od starosti i bolesti.

Povremeno su dolazile i druge medvjedice, što ne čudi jer najbliža skupina živi u Jonskom moru. Pretpostavlja se da ih na području Jonskog i Egejskog mora ima između 350 i 450.

Najrjeđi tuljan na svijetu

Holcer kaže da bi se sredozemna medvjedica mogla vratiti, ali samo kad bi u svakom dijelu Jadrana bilo nekoliko otočića, plaža i pećina kojima ljudi ne bi imali pristup.

Sredozemna medvjedica, ili kako joj često tepaju “morski čovik”, najrjeđi je tuljan na svijetu i najugroženiji europski morski sisavac. Ljudi su je od davnina izlovljavali  radi hrane i krzna, a kasnije ubijalo zbog šteta na ribarskom oruđu.

Holcer kaže kako se na našoj obali vjerojatno ne zadržava jer nema mjesta do kojeg čovjek na neki način ne može doći, a one se hrane uz obalu koja vrvi turistima.

Sredozemne medvjedice se može naći na području otočića Desertas u portugalskoj regiji Madeira gdje je donedavno prebivalo samo nekoliko jedinki, ali nakon što je tamo osnovan prirodni rezervat u koji ljudi nemaju pristupa, populacija je narasla na četrdesetak životinja koje koloniziraju širi prostor.

Postajemo monotoni svijet bez raznolikosti

I mi imamo područja na koja bi se mogla naseliti, no upitno je hoće li se to dogoditi, kaže Holcer napomenuvši da se medvjedica neće vratiti dok ne budemo spremni odrediti zabranu pristupa čovjeku na dijelovima obale.




Pribojava se da će naš okoliš postati monotoni svijet bez raznolikosti, s malim brojem vrsta koje u prirodi mogu preživjeti jer ljudi svojim djelovanjem uništavaju brojne morske vrste. Kao primjer daje sklat, vrstu morskog psa pred izumiranjem koji je prije više od stotinjak godina bio jedna od najviše lovljenih riba u Jadranu, a danas više gotovo nitko ne zna za njega.

Kaže kako mu se čini da ljudi još uvijek žive dobro u svom prirodnom okolišu i ne osjećaju posljedice nasilja nad njim, ali ne razumiju da na Zemlji živimo dobro upravo zato što postoji kompleksnost života koja okoliš čini dobrim po nas.

Upozorava kako će planet za 20 godina planet biti u neprepoznatljivom stanju i ljudi će se naći u svijetu u kojem nećemo htjeti živjeti, ali povratka neće biti.

Primjer morskog čovjek, za kojega još uvijek nismo spremni dovoljno napraviti da ga vratimo s ruba bezdana, je savršen primjer da još uvijek nedostaje odlučnosti za promjene.




Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.