Znate li da u prosjeku na WC-u potrošimo tri godine života? A zašto volimo čitati novine? Ovo bi mogao biti odgovor!

Svaki čovjek tijekom života na zahodu provede oko tri godine, a za jednu nuždu potroši osam do devet listića WC papira. Ipak, ako ga koristimo za brisanje šminke, brisanje nosa i drugo, ta brojka se penje na 57 listića dnevno. Svaki čovjek u prosjeku godišnje iskoristi sto rola (oko 20.000 listića ), a da bi se osiguralo dovoljno WC papira za jednog čovjeka tijekom cijelog njegovog života, potrebno je posjeći 384 stabla.

Inače, više od 70 posto ljudi uopće ne koristi WC papir, odnosno oko pet milijardi ljudi. Naime, mnogi si ga ne mogu priuštiti ili ga uopće nema u njihovoj blizini pa i dalje koriste lišće, trave, papar, kukuruzne klipove, pa i kore od voća, pijesak, vodu,… prenosi Toilet Paper History.

Znate li kako je bilo prije pojave WC papira? Evo samo nekoliko zanimljivosti:

Zajedničke spužve na štapovima

Stari Rimljani nisu znali za privatnost, a ni pravilna higijena im baš nije bila bliska. Njihovi zahodi na otvorenom zvali su se ‘latrines’, nisu imali pregradne zidove, a tadašnja metoda čišćenja stražnjica i danas je nezamisliva.

Svatko tko je obavio nuždu posezao je za istom spužvicom pričvršćenom za dugi štap zvan ‘tersorium’. Znači, svi posjetitelji javnog zahoda anus su brisali istom spužvom koju su nakon upotrebe vratili u spremnik napunjen slanom vodom ili octom. Na kraju su međunožje osvježili ružinom vodicom.

Osim što se na toj spužvi nalazio nezamisliv broj bakterija, stari Rimljani su se nalazili pred još jednim problemom – nakupljeni sumporovodik i metan mogao je lako eksplodirati ispod njih dok su sjedili na zahodu.

GRCI SU KORISTILI ‘PESSOI’ I ‘OSTRAKE’

Stari Grci koristili  su pak kamenje, koje se nazivali ‘pessoi’ te krhotine od keramike zvane ‘ostraka’. Zanimljivo je kako bi ponekad, kao oblik osvete, odlomljeni komadi keramike na sebi imali ispisana imena neprijatelja pa bi se njime simbolično obrisala stražnjica, i tako iskazao stav i mišljenje o nekome. Osim ove grube metode, znali su koristiti glinu, školjke i kokosove ljuske.

KUKURUZ

Kada su stigli u kolonijalnu Ameriku, Britancima su se klipovi kukukrza, kojeg je bilo u izobilju, učinili kao idealno rješenje za ove probleme, a upotrebljavao se i u drugim krajevima svijeta gdje ga je bilo.

STARI NOVINSKI PAPIR

I posljednji, ali ne manje zanimljiv način, možda najbolje govori o tome kako je došlo do toga da danas novine čitamo na zahodu.

Naime,  nerijetko su se kao WC papir koristile stare novine izrezane na listiće. Bilo je tu i određene doze zabave, jer su ljudi mogli čitati odlomke starih vijesti dok su sjedili na zahodu.

Novine i razni katalozi u SAD-u su počeli cirkulirati u 18. i 19. stoljeću, a nakon što su ih pročitali, koristili bi se  za brisanje stražnjice. Čak su i proizvođači toga bili svjesni pa su često namjerno na uglovima novina i kataloga ostavljali rupe kako bi ih se moglo objesiti u zahodu i trgati stranice, prenosi Reader’s Digest.