screenshot

MOĆNA PORUKA ODJEKUJE DO DANAS: Pjesme koje su srušile komunizam u Jugoslaviji

Autor: dnevno.hr / Novi.ba / Express.hr

Pjesme koje su potaknule bunt direktno i nedvosmisleno su bacale rukavicu u lice režimu

Nešto krajnje kontroverzno i nadasve neuobičajeno bilo je sve što je odskakalo od pravila bivše Jugoslavije. Moralo se držati nametnutog  smjera vladajuće ideologije i interesa vladajućih struktura kao i cenzure, a rijetko tko se usudio makar i umjetnički iskritizirati režim i poredak koji je mnogima smetao.

Režim je poticao  stvaranje pjesama koje su veličale život u Jugoslaviji, socijalistički poredak ili vođu Tita. No, na svu sreću umjetnici su pronalazili načina kako zaobići cenzuru. Naravno uz mnoštvo metafora i eufemizama, antirežimske kritičke pjesme isplivale su na vidjelo. Pjesme koje su potaknule bunt direktno i nedvosmisleno su bacale rukavicu u lice režimu.

Azra: „Poljska u mome srcu“ (1981.)

Johnny Štulić je svega nekoliko mjeseci nakon pobune radnika brodogradilište u poljskom gradu Gdanjsku, što je postalo početkom velikog bunta širom Istočne Europe koji će dovesti do rušenja komunizma, objavio pjesmu „Poljska u mome srcu“. U ovoj pjesmi frontmen Azre je veličao vođu pobune u Gdanjsku Lech Walesa, pokret “Solidarnost”. Podsjetimo samo kako je i tadašnji papa Ivan Pavao II bio jedan od najglasnijih i najodlučnijih boraca protiv komunizma i sovjetske okupacije Istočne Europe. Grupa je ovu pjesmu izvodila na koncertima iako je emitiranje ove pjesme bilo zabranjeno na televizijama i radiostanicama.

Riblja čorba: „Član mafije“

Metafora za partiju najpoznatijeg srpskog benda Riblja Čorba bila je zajedljiva i cinična kritika Saveza komunista Jugoslavije. Ona je pak  bez problema bila objavljena i izvođena u bivšoj Jugoslaviji. Vođa Riblje čorbe je i objasnio zašto je pjesma imala dozvolu pri emitiranju. Bora Čorba je članove državne komisije prije slušanja pjesme odveo u obližnji kafić.

Idoli: „Maljčiki“ (1981.)




Ovo je bila prva pjesma beogradskog benda Idoli  koja je predstavljala snažnu parodiju socrealističke ikonografije. Rudari i metalurški radnici u spotu se vide kako poziraju, dok članovi benda, obučeni formalno u siva odijela, glume komunističke aparatčike. Svim televizijskim i radiostanicama u Jugoslaviji koje su puštale ovu pjesmu ambasada Sovjetskog Saveza poslala je protestnu notu.

Prljavo Kazalište: „Ruža Hrvatska“ (1988.)

Kompozicija Jasenka Houre izvorno je bila posvećena i napisana u spomen Hourinoj majci, novrlo brzo je zadobila druge konotacije. Naime, kad je 1988. godine na albumu “Zaustavite zemlju” Prljavo kazalište objavilo pjesmu “Mojoj majci (Ruža hrvatska)”, turneja Prljavaca je doživjela je na legendarnom koncertu 17. listopada 1989. godine na Trgu bana Jelačića u Zagrebu (tadašnji Trg Republike) doživjela pravi vrhunac, tamo se pak okupilo više od sto, a možda i sto pedeset tisuća ljudi.




Na tom koncertu “Mojoj majci (Ruža hrvatska)” ubrzo je prihvaćena kao “budnica” nadolazećih promjena, demokratskih izbora i osamostaljenja Hrvatske.

Zabranjeno pušenje „Straža pored Prizrena“ (1989.)

Straža pored Prizrena bila je antiratna pjesma sarajevskog benda ‘Zabranjenog pušenja’ koji je krajem turbulentnih osamdesetih proročanski najavio ono što će se u Jugoslaviji dogoditi u sljedećih nekoliko godina. Radnja u pjesmi je smještena na Kosovo, a pjesma se kritički suprotstavlja tadašnjim jugoslavenskim političkim dogmama o „neprijatelju koji nikad ne spava“, gdje se kao najizgledniji ratni neprijatelj promatrala Albanija, a nerijetko i domaće albansko stanovništvo s Kosova te se otvoreno dovode u pitanje nametane vrijednosti društva o nužnosti borbe protiv „neprijatelja“ i spremnosti da se pogine za domovinu kao nečemu časnom – „Zbog sumnjive slave i tuđih grijeha/ginu mladi lavovi“.

Ekatarina Velika: “Još samo par godina za nas” (1989.)

Iz današnje perspektive pjesma čuvenog EKV-a bila je mnogo više od obične pjesme. Frontmen Milan Mladenović bio je bio mnogo sofisticiraniji nego što se mnogima činilo. Ovaj čuveni hit ipak nije ”samo” o depresiji već istina o uništenim životima čitavih generacija nekada zajedničke zemlje, koja se kao kula od karata srušila “samo par godina” kasnije.

Azra: „Ko to tamo peva“ (1982.)

Jedna od upečatljivih kritika na račun režima Johnnyja Štulića je pjesma „Tko to tamo peva“, u kojoj se autor obraća tada već pokojnom Maršalu. Pored otvorenog ismijavanja Tita i njegovih poteza, pjesma se također cinično osvrće i na jugoslovenske malograđanštinu i kult ličnosti koji hara u društvu, piše Express.hr.

Vice Vukov: “Tvoja zemlja” (1971.)

Pjevač rodom iz Šibenika šezdesetih je bio jedan od najpopularnijih i najnagrađivanijih pjevača bivših Jugoslavija. Ipak, zbog jasnog iskazivanja hrvatskih nacionalnih osjećanja i prosvjedovanja protiv položaja u kojem se njegov narod nalazi, krajem šezdesetih dospjeo je pod budno oko jugoslavenskih vlasti. Tijekom 1970. njegove pjesme su skinute s programa Radija Sarajevo, kasnije is ostalih radiostanica u BiH, te su mu u toj republici zabranjeni nastupi. Pozivi za festivale stizali su sve rjeđe, zabranjena su mu gostovanja na televiziji, a već snimljene emisije su se bunkerirale.

Ipak, stvari svoju kulminaciju dostižu godinu kasnije. Pjesma “Tvoja zemlja” snimljena 1971. postaje himna Hrvatskog proljeća.Pjesma je, nedvosmisleno, pjevala o Hrvatskoj, a stihovi “Znat ćeš kako boli plač / kada tvoja zemlja pati” bila su jasna poruka o položaju u kojoj se ta zemlja nalazi u jugoslovenskoj federaciji. Zbog sudjelovanja u Hrvatskom proljeću Vici Vukovu su sve ploče povučene iz trgovina, a javni nastupi i putovanja su mu bili zabranjeni sve do 1989. godine.

“Tvoja zemlja” do danas je ostala jedna od najpoznatijih hrvatskih patriotskih pjesama i simbol borbe hrvatskog naroda za neovisnu državu.

Autor:dnevno.hr / Novi.ba / Express.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.