Foto: Unsplash/Dnevno

Hrvatica bila u Finskoj i vidjela bizarne običaje: ‘Oni su opsjednuti jednom stvari’

Autor: Lucija Brailo

Iako Europa vrvi adventima, ove smo godine u predbožićno vrijeme odlučili posjetiti jednu od najhladnijih zemalja, a koliko je Finska, prema svim aspektima različita od Hrvatske i koliko se samo život Finaca razlikuje od života Hrvata, doznat ćete u seriji reportaža koju vam donosimo. 

Nakon što smo u prvom dijelu pisali o tome kako u zemlji Djeda Mraza ne dijele jednako oduševljenje adventskim sajmovima kao na našim prostorima te kako oni tamo nisu uopće toliko brojni, kao i o blagdanskom ozračju općenito, koje se vrlo razlikuje od našeg, i u drugom dijelu nastavljamo o mentalitetu Finaca koji se uvelike razlikuje od hrvatskog, ali i od većine europskih naroda. Vrlo, vrlo razlikuje. Kao i kompletan način života.

Foto: Dnevno

Osim smrzavanja na temperaturama na oko -10 u prosjeku, a češće i dosta nižima, opasnost ovdje vreba na cestama. Osim što u Finskoj nećete vidjeti ralice jer očito nemaju smisla, koliko učestalo snijeg pada, ne postoji automobil koji nema gume s metalnim čavlićima koji služe tome da ne otkližete s ceste. S našom verzijom zimskih guma, u Finskoj se možete samo slikati.

Foto: Dnevno

Reflektirajući sobovi

Znakovi, baš kao i u drugim nordijskim zemljama, pozivaju na oprez zbog opasnosti od izlijetanja životinja, kako onih manjih kao što su lisica, zec ili ris, tako su vrlo česta izlijetanja losova. Ove dugonoge životinje, najveća živuća vrsta jelena, odgovorne su za veliki broj prometnih nesreća na cestama, koje često mogu biti fatalne, osobito ako uzmemo u obzir njihovu težinu od oko pola tone. Samo rogovi, naime, teški su oko 20 kilograma, a u potrazi za hranom u nemilosrdnom, zaleđenom okolišu, nerijetko izlaze baš na ceste gdje traže mladu travu ili lišće koje mogu pojesti.

Foto: Dnevno

Zapravo, Finska je procijenila da više od 4000 sobova godišnje ugine zbog prometnih nesreća. No, osim što je za životinjski svijet ova statistika grozna, ona je i prilično skupa. Naime, šteta se procjenjuje na 15 milijuna eura godišnje. Zbog toga su udruge za zaštitu životinja, poput Finnish Reindeer Herders Association odlučile pronaći rješenje tog problema. Jedna jedinstvena i genijalna ideja je pošpricati rogove sobova reflektirajućom bojom i tako ih učiniti vidljivijima u mraku.

To su i učinili, po prvi put 2014. godine. Nanijeli su boju na različite dijelove sisavaca. Nadali su se da će tako životinje poput jelena i sobova učiniti vidljivijima, odnosno vozaču dati vremena da uspori, a životinji da se udalji. No, iako je ideja u teoriji bila sjajna, u praksi se pokazala manje učinkovitom, no od ideje ipak nisu odustali.




Opasna divljina

Tako valja biti osobito oprezan, posebice noću, kada su izlijetanja na cestu češća, ali i opasnija, budući ih je tada teže vidjeti. Prizori mrtvih životinja na finskim cestama puno su češća pojava negoli u Hrvatskoj ili negdje drugdje. Nepregledna divljina, šume i jezera u Finskoj su jednostavno ogromne, gdje samo oko pet milijuna Finaca živi na golemom prostoru.

Foto: Dnevno

Budući da su i mnogi gradski predijeli šumoviti u Finskoj, nije rijetkost niti usred gradskog naselja na cesti ugledati srne, a tragovi u snijegu posvuda otkrivaju brojne tragove četveronogih finskih stanovnika. Jasan je problem koji Finci imaju sa životinjama i cestama, no to nije jedini prometni ‘problem’ koji im zadaje glavobolje.

Foto: Dnevno

Samoreflektiranje

Naime, Finci su generalno opsjednuti reflektirajućim stvarima. Tako u supermarketima i dućanima postoje čitavi odjeljci reflektirajućih privjesaka, naljepnica, prsluka i raznog remenja i traka, sve kako bi bili što uočljiviji na cestama. Tako ćete teško susresti Finca ili Finkinju koji na sebi nemaju nešto reflektirajuće, a ogroman broj njih nosi reflektirajuće remenje preko jakne, tako da ih je uistinu teško ne uočiti. Isto se odnosi i na njihove pse koji većinom nose svjetleće ogrlice.




Foto: Dnevno

Nije baš sasvim jasno otkud ta baš pretjerana potreba za reflektiranjem, budući su im sve ceste osvijetljene, pa čak i one šumske u gradskim predjelima, a osim toga, sve je ionako većinu godine bijelo, što ih čini još uočljivijima i svugdje postoje pločnici za pješake. No, valjda opreza nikad dosta.

Foto: Dnevno

Možda to vuče neku vezu s finskom usporenošću. Ili barem usporenošću u usporedbi s nama i narodima koji nas okružuju. Naime, za naš pojam, Finci su generalno – usporeni. Ali ne na način da bi kasnili, ne, prilično su organizirani, već u pokretu i brzini obavljanja najuobičajenijih radnji. Tako ćete u Finskoj vrlo rijetko vidjeti da netko trči, osim ako se ne radi o sportu, kao i to da užurbano hoda ili radi neke nagle pokrete, čak i pri obavljanju radnji kao što su otvaranje vrata pripravljanje kave ili čišćenje.

Foto: Dnevno

‘Ne hvalite se svojom srećom’

Nema žurbe, nema vikanja, nema strke, zbrke, niti glasnog razgovora. Nema niti žustrog objašnjavanja ili raspravljanja, a rijetko kada se može čuti i trubljenje u prometu. I opet sve nekako stignu. I to na vrijeme i bez ikakvog uzrujavanja?

Pa kako im samo to polazi za rukom? Da su Finci generalno sretan narod, dokazalo je i nedavno izvješće u kojem su ljudi iz 156 zemalja morali ocijeniti zadovoljstvo životom u određenoj državi. Finci su, pokazalo se, najzadovoljniji, a zašto bi tome doista moglo biti tako otkrio je filozof, psiholog i predavač na Sveučilištu Alto u Finskoj te autor knjige Divan život: Uvidi u pronalaženje smislene egzistencije, Frank Martela. Ovo su tri stvari kojih se Finci drže, a koji su ujedno i tajna njihove sreće i zadovoljstva životom, piše CNBC.

Foto: Dnevno

Jedan finski pjesnik rekao je jednom: Kell’ onni on, se onnen kätkeköön. U prijevodu to znači: Ne uspoređujte i ne hvalite se svojom srećom, kako kaže Martela. Finci prema tom stihu zapravo i žive. “Jednom sam naletio na jednog od najbogatijih ljudi u Finskoj. Gurao je svog mališana u kolicima prema tramvajskoj stanici. Mogao je sebi kupiti skup auto ili unajmiti vozača, ali se odlučio za javni prijevoz. Tako izgleda uspjeh u Finskoj, ponašate se baš kao i svi ostali”, istaknuo je Martela.

Plenković sve karte baca na umirovljenike: Evo što će im sve dati u izbornoj godini

Ključ finske sreće

Tako je, prema njemu, savjet za sreću usredotočiti se više na ono što vas čini sretnima, a manje na to da izgledate uspješno. Prvi korak do istinske sreće je postavljanje vlastitih standarda, umjesto uspoređivanja s drugima.

Fincima je jako važan duševni mir, energija i opuštenja, pa su im priroda i odmor važni životni faktori. U Finskoj zaposlenici imaju pravo na četiri tjedna ljetnog odmora, a izgleda da je i to jedan od razloga njihove sreće. Mnogi od njih to vrijeme koriste za uživanje u prirodi i odlazak u ruralne krajeve, a osim toga, i inače vole putovati. I tu su Finci jednostavni – što manje pogodnosti modernog života pa neki odlaze čak u kuće bez struje ili tekuće vode.

Foto: Dnevno

“Mnogi od nas to vrijeme koriste za odlazak na selo i uživanje u prirodi. Što manje pogodnosti, čak i do te mjere da u kući nema struje ili tekuće vode, to bolje. Mnogi finski gradovi također su gusto izgrađeni, što znači da mnogi ljudi imaju pristup prirodi na svom pragu. Živim pokraj Helsinki Central Parka, gdje idem u redovite šetnje”, rekao je Martela.

Savjet za sreću: provođenje vremena u prirodi povećava našu vitalnost, dobrobit i daje nam osjećaj osobnog rasta. Pronađite načine da dodate malo zelenila u svoj život, čak i ako je to samo kupnja nekoliko biljaka za vaš dom.

Osim toga, Finci imaju povjerenja jedni u druge i uvijek su spremni pomoći. O tome više u trećem i posljednjem dijelu Reportaže iz zemlje Djeda Mraza, u kojem vas vodimo na pravi finski Božićni sajam.

Nastavlja se…

Autor:Lucija Brailo
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.