Šprajc provocirao šefa Civilne zaštite nakon nevremena u Zagrebu: ‘Dok ne pukne pečurka ništa’

Olujno nevrijeme koje je u srijedu pogodilo kontinentalnu Hrvatsku odnijelo je dva života u Zagrebu i jedan u Slavoniji. U glavnom gradu Hrvatske više je desetaka ozlijeđenih osoba, a materijalna šteta je velika. Nevrijeme praćeno kišom i olujnim vjetrom u Zagrebu je nosilo sve pred sobom.

I dok se šteta zbraja, postavljaju se i neka pitanja. Kako, recimo, ono koje su na Twitteru postavili Fran Kušeta, nekadašnji član tima za društvene mreže u vladi Zorana Milanovića, ili Zoran Šprajc.

(FOTO/VIDEO) Oluja poharala Slavoniju: U Slavonskom Brodu 32 ozlijeđenih, u Novoj Gradiški 23

“Zašto recimo nismo dobili one SMS-ove uzbune od civilne zaštite”, pitao Kušeta, a Šprajc je ostavio komentar svom stilu:

Što bi bilo da ga nema?

“Sreća da imamo onaj SMS sustav za rano uzbunjivanje. Ne znam što bi tek bilo da ga nema.”

Evo veli Trut da je bio narančasti alarm a na narančasti ne šalju sms upozorenja. Dakle dok ne pukne pečurka ništa od sms-a

— Zoran Šprajc (@zsprajc) July 19, 2023

Damir Trut, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite, odgovorio je na pitanje zašto Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK) nije poslao upozorenje građanima.

“Ovo je narančasto upozorenje za ovu oluju, mi smo postupali sukladno svim propisima kako je narančasto upozorenje. Već dva dana upozoravamo javnost kroz društvene mreže, kad pogledate stranicu Ravnateljstva civilne zaštite, Facebook ili Twitter ili različite portale koji su prenosili naša upozorenja”, rekao je za RTL, a na ove njegove riječi reagirao je Šprajc.

Prognostičari izdali upozorenje za veliki dio Hrvatske: Vrijeme će biti dosta nestabilno

“Evo veli Trut da je bio narančasti alarm, a na narančasti ne šalju SMS upozorenja. Dakle dok ne pukne pečurka ništa od SMS-a”, poručio je.

Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK) jest sustav upozorenja o kriznim situacijama.

Iz vlade su ga najavili u svibnju kad je obavljeno i testno slanje SMS-ova na mobilne uređaje građana.

Projekt je vrijedan 8,3 milijuna eura, a EU sufinancira s 7,1 milijun eura bespovratnih sredstava.