fbpx
foto:Wikipedia

Split poharala epidemija kuge: Brojni umrli pokopani su u crkvi Svetog Duha, evo kako pronaći nadgrobne pločice

Autor: Dnevno

Oslobodi nas, Bože, kuge, gladi i rata, glasila je “molitva” naši starih, a od spomenutih pošasti vjerojatno su se najviše bojali baš kuge jer su se s glađu i ratom mogli lakše nositi nego s ovom opakom bolešću koja se u Dalmaciji u razdoblju od 15. do 19. stoljeća pojavila u čak devet epidemija – kazao je dr.sc. Stanko Piplović, splitski arhitekt i povjesničar umjetnosti, prije nekoliko godina uoči  200 godina od njezine zadnje pojave u gradu pod Marjanom.

Kuga iz 1815. ipak nije bila najgora jer je, primjerice, ona iz 1784. godine u Splitu odnijela više od tisuću ljudskih života.

“Mnogi od tih ljudi pokopani su u crkvi Svetog Duha, pa tamo na podnim nadgrobnim pločama možete i danas iščitati slova P-E-S-T-I-S, koja su služila kao upozorenje da ih nitko ne bi pomaknuo, a takvih je grobova bilo i na Pjaci. Riječ je, dakle, bila o velikoj epidemiji zbog koje je nastala ogromna panika u Splitu, pa su mnogi ljudi pobjegli iz grada u pokušaju da se zaštite”, napomenuo je Piplović u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

Splitske gradske vlasti 27. ožujka 1607. godine obaviještene su o pojavi kuge u kući trgovca Polenija. Kako Split u to vrijeme nije imao bolnicu na poluotoku Sustipanu podignut je poseban improvizirani lazaret od dasaka za smještaj oboljelih od kuge. U tom se lazaretu u lipnju nalazilo 170 bolesnika.

“Njega je počeo graditi splitski Židov Rodrigo početkom 16. stoljeća jer je Split bio trgovački centar u koji je stizala roba iz Bosne gdje se krcala u lađe za Italiju, Francusku, Španjolsku i Afriku. Iz Bosne je u Split stizala koža, vuna, željezo, vosak, pamuk, svila, žito, sočivo, sir… ali trgovina se odvijala i u suprotnom smjeru, pa se u Bosnu izvozilo ulje, rakija, sol, kava, šećer…”, navodi Stanko Piplović.

Na vijest o širenju kuge mnoge gradske plemićke obitelji su se razbježale na svoje posjede izvan grada, a u gradu je puku pomagao nadbiskup Markantun de Dominis tješeći oboljele, dijeleći im posljednju pomast i potičući svećenstvo da pomaže i obavlja uredno svoje dužnosti. Mletačke vlasti su providurom za zdravstvo imenovale Gianbattista Michaela. Providur je u kolovozu javio mletačkom Senatu kako nema više novih slučajeva oboljenja te da u lazaretu na Sustipanu ima još samo 67 bolesnih. Sredinom prosinca zabilježen je posljednji slučaj bolesti.

Prema procjenama, temeljenim na broju stanovnika prije i poslije pojave kuge, epidemija je usmrtila oko 3.000 građana i obnova pučanstva je potrajala sve do 1611. kada je grad “opet bio napučen kao prije”.




Inače, prva epidemija kuge u Splitu zabilježena je 1348. godine u vrijeme velike pandemije zvane Crna smrt koja se iz Azije, preko Sredozemlja, proširila cijelom Europam i desetkovala stanovništvo Starog kontinenta. Posljednja velika epidemija izbila u je u 18.stoljeću, a kuga se u Splitu povremeno pojavljivala i u 19. stoljeću.

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.