Ilustracija, Foto: Wikipedia/Eduard Marmet

SMRT SLAVNOG HRVATA U STRAVIČNOJ NESREĆI: Zloslutne riječi ‘predvidjele’ kobnu sudbinu? ‘Bez riječi, bez boga’

Autor: Dnevno.hr/ T. Š.

U stravičnoj zrakoplovnoj nesreći na Krku koja se dogodila na današnji dan 1971. godine  život je u mukama izgubilo 78 ljudi. U letu iz Londona za Omišalj većina putnika je izgorjela ili su se ugušili, a među njima je bio i proslavljeni hrvatski pjesnik Josip Pupačić sa suprugom Benkom i petogodišnjom kćeri Rašeljkom, obitelj koja se nikada nije ni trebala ukrcati u kobni let.

Pupačići su boravili u Londonu gdje je Rašeljka imala tešku operaciju srca od koje se dobro oporavljala. Josip i Benka silno su željeli što prije otići kući, a Pupačić je planirao kako će u Omišlju na Krku kupiti kuću. Na aerodromu Gatwick Pupačići su pokušali uhvatiti let no u avionu više nije bilo mjesta. Na trenutak se učinilo da im se sreća osmjehnula. U zadni tren pozvani da se ukrcaju u avion  beogradskog ‘Aviogenexa‘, nakon što je mjesta oslobodila obitelj Fox koja je odustala od puta, koji će se ubrzo pokazati kobnim.

Cijeli let protekao je mirno, a tek četiri kilometra prije spuštanja počeli su problemi. Naime, avion je nad Kvarnerom uletio u jako nevrijeme, a prilikom slijetanja jureći brzinom od 260 kilometara na sat, udario je krilom o pistu. Ubrzo se zapalio, a putnici su ostali zarobljeni jer su se zaglavila klizna vrata između kopilota i putničkog prostora. Svega 12 minuta nakon pada, vatra u kabini došla je do opreme s kisikom što je izazvalo masovnu eksploziju.

Jedini putnik koji je preživio bio je, tada 22-godišnji Zagrepčanin Ranko Sarajčić, postdiplomski student u Londonu i sin bivšeg jugoslavenskog veleposlanika Ive Sarajčića. On se uspio spasiti provukavši se kroz otvor u teretnom prostoru stražnjeg dijela aviona. Iako je pozvao druge da ga slijede, nitko to nažalost u panici nije učinio. Danas navodno živi u Engleskoj i nerado se sjeća tragedije.

U sljedećim tjednima tim sa Zavoda za sudsku medicinu u Rijeci identificirane su 73 žrtve, a  pet žrtava nisu uspjeli identificirati. Uz jedno putnika, preživjela su i četiri člana posade, koji danas nisu više među živima.

Josip Pupačić identificiran je tek 12 dana nakon nesreće. Najprije su ga pokušali identificirati pomoću zubnog kartona, potom obdukcije, no kako ništa od toga nije donijelo rezultate, u konačnici je identificiran uz pomoć rendgenskih snimki kralježnice.




Hrvatski književnik, književni kritičar i povjesničar književnosti Josip Pupačić je od 1959. godine bio asistent pri Katedri za stariju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta, a u Lyonu i Londonu je radio kao lektor i profesor hrvatskog jezika. Pupačić je bio urednik “Krugova” i “Književnika”.

Posebno je poznat kao autor pjesme ‘More‘, koja se smatra jednom od najljepših pjesama u povijesti hrvatske književnosti,  kao i pjesmi  ‘Tri moja brata‘ kroz koju se suočio s tragičnom smrti trojice braće, Anti, Ivanu i Vicku.




Poznata je i  njegova posthumna zbirka ‘Moj križ svejedno gori‘ objavljena 1971., nakon tragične nesreće. Naime, u njoj se nalazi istoimena pjesma  , a budući da ju je Pupačić napisao neposredno prije svoje smrti, smatra se njegovim zlosretnim predviđanjem sudbine.

“Evo me, moj svijete, na raskršću
i tvom i mome
Oprostimo se. – Ti plačeš
Moj križ svejedno gori.
Udaljuješ se; bez pozdrava, bez riječi, bez boga
I odlazim prema istoj nepoznatoj zvijezdi”, iz pjesme ‘Moj križ svejedno gori’ Josipa Pupačića

Autor:Dnevno.hr/ T. Š.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.