fbpx
Foto: Bruno Konjević/CROPIX

‘RADOVI NA GAVELLI PRIVODE SE KRAJU!’ Novi-stari ravnatelj najavljuje povratak u dramsko kazalište u Frankopansku na jesen

Autor: Gordana Malešić

Zbog dugog perioda epidemioloških mjera, koje su smanjile broj gledatelja, vlastiti prihod od ulaznica, koji je 2019. iznosio oko 1,7 milijuna kuna, potpuno je izostao pa je iz svega vidljivo u kakvoj se nezavidnoj situaciji našao GDK “Gavella”, rekao je ravnatelj zagrebačkog kazališta Dražen Ferenčina.

Prije pet godina započela je izgradnja male scene “Gavelle”, a od zagrebačkog potresa, u kojem je zgrada jako oštećena, prošle su dvije godine. Zbog obnove zgrade morali su zatvoriti kazalište, a predstave su tijekom tih dviju godina izvodili u drugim kazalištima i prostorima. Tako su predstave igrali u Laubi, Tunelu Grič, dvorištu Akademije likovnih umjetnosti u Ilici, atriju Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, Centru za kulturu Trešnjevka i Kulturnom centru Travno, koji je postao stalna scena kazališta “Gavella”.

Igrali su i na pozornicama izvan Zagreba, koprodukcijski surađujući s Hrvatskim narodnim kazalištima u Splitu, Zadru i Osijeku… No ove jeseni “Gavella” će se vratiti na svoju pozornicu. Ferenčina se prisjetio i prvih reakcija nakon potresa kad su vidjeli u kakvom je stanju zgrada.


Drugi mandat

“U početku nam se činilo da šteta i nije velika, no kad su obavljene dubinske analize, ispostavilo se da će građevinski radovi potrajati. Srećom, ‘Gavelli’ je za sanaciju zgrade od potresa iz Fonda solidarnosti Europske unije dodijeljeno oko 7,7 milijuna kuna bespovratnih financijskih sredstava i radovi se privode kraju”, rekao je Ferenčina, koji je ove godine osvojio i drugi mandat  ravnatelja “Gavelle”. Nagrađivani redatelj, prije nego što je postao ravnatelj zagrebačkog kazališta, bio je umjetnički ravnatelj Gradskog kazališta Zorin dom u Karlovcu te umjetnički savjetnik i redatelj Kazališta Virovitica. Ferenčina je dobio Rektorovu nagradu za režiju predstave “Romanca o tri ljubavi” Antuna Šoljana, Lapsus teatra 1995. godine. Osvojio je i Nagradu hrvatskog glumišta za predstavu “Brak iz računa” u izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh 2007. godine te za predstavu “260 dana”. Tu je predstavu postavio 2014. godine prema autobiografskoj knjizi Marijana Gubine u osječkom HNK-u. Posebnu pozornost javnosti privukla je predstava “Vitez slavonske ravni” u Hrvatskom narodnom kazalištu Osijek. Ravnatelj “Gavelle” režirao je stotinjak predstava u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, ali režira i predstave za djecu. No od prvog mandata u Gavelli“, Ferenčina vodi kazalište u jako kompliciranim okolnostima. 

“Prvi mandat ravnatelja ‘Gavelle’ preuzeo sam 15. listopada 2018. godini, u vrlo specifičnoj i nepovoljnoj situaciji, kad je završetak radova na rekonstrukciji i izgradnji male scene GDK ‘Gavella’ već kasnio godinu dana, tako da sam u prvome dijelu mandata posvetio veliku energiju upravo građevinskim radovima i nizu poteškoća koji iz njih proizlaze. ‘Gavella’ je tada bila napola gradilište, a napola teatar, no usprkos tome, održavali smo ritam premijera na velikoj sceni, i to s izrazito zahtjevnim produkcijama i velikim ansambl-predstavama kao što su ‘Kiklop’, ‘Gospoda Glembajevi’, ‘Malograđani’, ‘Hotel Zagorje’… Usprkos problemima u kojima su nastajale, predstave ‘Kiklop’ i ‘Hotel Zagorje’ bile su izuzetno nagrađivane i za njih se još traži karta više. Svi smo djelovali u dubokom uvjerenju da će nekazališnim radovima uskoro doći kraj te da ćemo moći pokrenuti dugo iščekivanu malu scenu te ponovno otvoriti gledateljima glavni ulaz u obnovljeno kazalište. Nitko nije mogao predvidjeti da će nas baš nadomak tog cilja pogoditi pandemija i potres”, ispričao je ravnatelj kazališta. 

Neplanirani troškovi

Ferenčina kaže da je u takvim okolnostima bilo izuzetno teško planirati predstave.

“I još je teško planirati, u umjetničkom, organizacijskom i financijskom smislu. Doslovce se planira iz dana u dan. ‘Gavella’ nema svoj alternativni prostor u kojem bi se izvodile predstave i probe pa tako ovisimo o slobodnim terminima KUC-a Travno, CKT-a Trešnjevka, Tunela Grič… Mi smo im zahvalni na tome, ali u takvim uvjetima je izuzetno teško planirati početak i kraj rada na nekoj predstavi, termine proba, termine autorske ekipe i ostalih suradnika”, ističe Ferenčina te dodaje kako su zbog dislociranosti došli i neplanirani troškovi. 

“Od dodatnih troškova za prijevoz scenografije pa sve do dodatne marketinške aktivnosti”, objasnio je nagrađivani redatelj. 

Za “Gavellu” su se problemi samo nizali, a posebno oni financijske prirode. 




“U međuvremenu je došlo do smanjenja i neredovite isplate materijalnih i programskih sredstava. Unatoč svemu, ‘Gavella’ je i u takvim uvjetima imala cijeli niz nagrađivanih i važnih predstava, koje su bile puno više od pukog odrađivanja repertoara”, zaključuje Ferenčina. Neizmjerno mu je drago, kaže, što se GDK “Gavella” u tom razdoblju nije predao, nego je nastavio djelovati u tim turbulentnim okolnostima.

“Posebno sam zahvalan svim djelatnicima, koji su doista pokazali što znači upornost i predanost. Pronašli smo alternativne prostore za igru te praizveli neuobičajene predstave za neuobičajene okolnosti. Ono što nas ipak itekako veseli odlične su reakcije kritike i publike na naše predstave iz tog perioda, koje su svojim tematskim sklopovima i(li) produkcijskim modelima redom nastale kao umjetnička reakcija na nevrijeme u kojem se nalazimo (‘Zagreb 2020’, ‘Obavezan smjer’ i ‘Jednaka noć’). Ti projekti i nove lokacije natjerale su kazalište da izađe iz takozvane zone komfora i time spontano otvorile neke nove umjetničke mogućnosti, ali i novu komunikaciju s novom publikom, koja je ove predstave izvrsno prihvatila”, ispričao je Ferenčina. 

Mirnije razdoblje

Ravnatelj Ferenčina dodaje kako je proteklo razdoblje pokazalo da je “Gavella” iznimno vitalno kazalište, koje može svladati naizgled nesavladive zapreke te u tim nepovoljnim okolnostima ne samo opstati nego se i razviti. Rekao je kako je u takvim trenucima, kad je trebalo brzo reagirati na cijeli niz problema, morao biti racionalan i hladne glave.




“No najtužnije je ipak bilo gledati predstave koje su se zbog korone izvodile za desetak gledatelja u publici. Ne ponovilo se”, rekao je Ferenčina. Otkrio nam je i s kojim se još, osim financijskim, problemima suočio. 

“Kao i ostala kazališta. Bilo je tu, uslijed korone i izolacija, pomicanja termina premijere, otkazivanja proba i izvedbi predstava, zamjena glumaca, no svaka izvedba je bila na najvišoj profesionalnoj razini na koju je Gavellina publika i navikla”, naglasio je. Kako bi uskoro sanacija kazališta trebala završiti, zanimalo nas je kako će se priviknuti na to da će voditi kazalište u okolnostima koje nisu izvanredne. 

“To ću vam znati odgovoriti kad izvanredne okolnosti prođu. Uglavnom, jako bi me veselio ulazak u jedno mirnije razdoblje u kojem se ne bih morao baviti građevinom, statičarima, pandemijom, stožerom i u kojem bih se mogao posvetiti ponajprije glumcima, redateljima, piscima”, naglasio je. 

Ovo razdoblje sanacije kazališta i rada u uvjetima koje je diktirala pandemija, kaže, natjeralo ga je na brzo donošenje odluka, prilagođavanje i improvizaciju. 

“Za svaki dan morali ste imati pripremljenu A i B, a nekad i C opciju. Ipak, i u najtežim situacijama pokazalo se da je kazalište izuzetno fleksibilno i prilagodljivo i zna pronaći put do svoje publike”, ističe Ferenčina. 

A je li zbog svega trpio privatni život ravnatelja “Gavelle”?

“I bez ovih turbulentnih situacija koje su nas snašle, kazalište nije posao koji ostavljate u firmi i odlazite nakon radnog vremena kući posvetiti se privatnom životu. Privatni život često pati. Na to smo se svi mi i naši bližnji već naviknuli”, objasnio je. 

Nomadski način

Ferenčina posljednjih mjeseci često ističe da je dosad za “Gavellu” svijet bio pozornica, a sad će opet “Gavella” biti pozornica svijetu. Ovaj nomadski način igranja predstava, kaže,  bio je izazovno i zanimljivo iskustvo.  

“Jer je Gavella, igrajući svoje predstave po raznim lokacijama, praktički bila dulje od dvije godine na gostovanju. Zahvalni smo svima koji su nas ugostili, no iskreno se nadamo da je toj turneji ubrzo kraj i da se vraćamo u Frankopansku. Poručio bih svima da, ako žele pronaći malo smisla u ovom besmislu koji nas okružuje, neka idu u kazalište”, naglasio je.

“Započeli smo s pripremama na izuzetno zahtjevnoj koprodukciji sa SNP-om iz Novog Sada, Festivalom MESS i Narodnim pozorištem iz Sarajeva. Riječ je o predstavi koja nastaje po nagrađivanom romanu Darka Cvijetića ‘Što na podu spavaš’ u režiji Kokana Mladenovića. U sklopu Festivala svjetla u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba izveli smo predstavu ‘Jednaka noć’ nastalu po autorskom konceptu Filipa Šovagovića i Dubravka Mihanovića. U planu je njezino prebacivanje na Gavellinu scenu. Početkom sljedeće sezone Ivan Penović režira ‘Kozmičke žonglere’ Kalmana Mesarića. Sljedeći naslovi i sezona 2022./2023. uvelike ovise o programskim sredstvima, koja su nam još nepoznanica, i o terminu povratka na svoju scenu.” 

Autor:Gordana Malešić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.