
Preminuo je glumac Michael Gambon, pamtimo ga po ulozi u Harryju Potteru
Nagrađivana osječka autorica Maja Urban na literarni je natječaj prijavila priču pod naslovom “O čemu šutim kad govorim o drkanju” u kojoj je detaljno opisala kako izgleda samozadovoljavanje autistične djece, kao i to da ih je glavna junakinja, za koju se može pretpostaviti da predstavlja autoricu, snimala, prenio je u ponedjeljak Jutarnji list, na opće zgražanje hrvatske javnosti.
Nedugo zatim, kontaktirali su nekoliko hrvatskih književnika te ih upitali za mišljenje o spornom slučaju.
Riječka književnica Vedrana Rudan nije imala snage niti pročitati djelo te oštro osuđuje Urban.
– Gospođu netko naziva književnicom, prema mojim kriterijima ona je obična zločinka. Razmišljala sam kako bih se osjećala da sam roditelj te djece čija se imena spominju, mislim da bih se kao majka i baka s njom osobno obračunala. Nije zdrava ili je toliko zla da ide takve gadarije pisati o posebno osjetljivoj skupini – autističnoj djeci. Zaista mislim da bi trebala završiti u zatvoru”, rekla je Rudan za Jutarnji.
Osvrnula se Rudan i na žiri te organizatore koji su rad plasirali u finale i još razmišljaju da bi ga možda uvrstili u zbornik.
“Ta udruga takozvanih književnika o sebi ima vrlo visoko mišljenje. Zapravo se radi o lokalnim piskaralima za koja me ni najmanje ne bi me čudilo da to smeće uvrste u zbornik”, kaže Rudan.
Vedrana Rudan: ‘Može li niže? Može li gadnije? Je li to dno? Teško, ovo je Hrvatska’
S Vedranom Rudan stavove ne dijeli Zoran Ferić, književnik i bivši predsjednik Hrvatskog društva pisaca. Štoviše, smatra da autorica ne bi trebala snositi posljedice.
“Da nije koristila prava imena djece, to bi bio sasvim legitiman književni tekst. Autonomija književnog teksta sve dopušta te sam zbog toga na strani autorice”, zaključio je Ferić.
O slučaju je svoje mišljenje dala i dječja spisateljica Sanja Pilić, koja tekst smatra prostačkim. Kako kaže, neugodno joj je takvo djelo i čitati, a tako groznu temu ne bi koristila u vlastitom književnom radu. Najvećim problemom proglasila je zloupotrebu podataka i otkrivanje identiteta djece.
Andrijana Kos Lajtman izjavila je kako u književnosti ne bi trebale postojati tabu teme pa i ovu tematiku smatra legitimnom. Ipak, ne podržava to što je Urban iskoristila u svom djelu prava dječja imena. Smatra da je time ugroženo dostojanstvo i privatnost djece čijim su imenima nazvani likovi u priči.
Podsjetimo, Urban tvrdi da je djelo fikcija inspirirano okrutnom stvarnošću, organizator natječaja je podržava i razmišlja da ga uvrsti u godišnji zbornik, dok je Centar u suradnji s roditeljima slučaj prijavio DORH-u.
Cijeli su slučaj komentirali i Hrvati na Redditu.
“Mišljenje Vedrane Rudan mi je manje bitno od mišljenja gospodina Marinka iz seoske birtije kad si popije 10 piva”, “Zanimljivo je kako je većina medija prenijela kako bi se Vedrana Rudan ‘fizički’ obračunala s autoricom spornog teksta, iako je napisala da bi se osobno obračunala s njom, što je puno šire značenje i ne mora uključivati šake i toljagu, već recimo, tužbu”, “Ova i dalje ne pije terapiju”, “Ja još ne kužim po čemu je književnica zločinka jer su joj književni likovi čudaci, odvratnjaci i eventualno zločinci, a ni kako su svi ovi stručnjaci iz književnog teksta zaključili da je književnica snimala djecu koja masturbiraju? Ako ja napišem pjesmicu da sam letjela na Mjesec, znači li to da sam zbilja letjela na Mjesec?”, “Promatrati i snimati djecu s problemima u razvoju, te otkriti njihova prava imena gnjusan je postupak. Skrivanje tog čina iza autorske slobode priglupo je – autorska sloboda ne pokriva dječju pornografiju”, pisali su komentatori, očigledno podijeljeni u mišljenjima.
Preminuo je glumac Michael Gambon, pamtimo ga po ulozi u Harryju Potteru
Glad i prehrana drevnih stanovnika Istre: Od predavanja do ‘jestive izložbe’ u Svim svecima
Dugoočekivana osječka premijera ‘Ladom po svijetu’ s ansamblom u punom sastavu
U Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu otvorena izložba ‘Tragom hrvatske baštine’