Ovaj hrvatski božićni specijalitet je na UNESCO-vom popisu: Provjerite zašto!

Autor: Sanja Plješa

Uvriježeno je pravilo da za božićne i novogodišnje blagdane stol mora biti “pun”. Za Božić se uglavnom jedu pernate životinje poput purice, patke ili guske jer te životinje “kopaju”, a za novu godinu se jede uglavnom odojak jer svinja “ruje” prema naprijed.

Uz sve moguće delicije, na blagdanskom stolu mora biti i desert. U zadnje vrijeme sve se više kupuju kolači i torte jer žene zbog brojnih obveza nemaju vremena kuhati i pripremati kolače. No, zašto ipak ne bi zastale na trenutak, razmislile i napravile jedan starinski kolač, vrlo ukusan koji je zbog svoje kvalitete uvršten u zaštićena nematerijalna kulturna dobra Hrvatske? To je Bregofska pita, a njena “domovina” su Koprivnički Bregi u Podravini.

Iako prema povijesnim izvorima povijest područja današnje Općine Koprivnički Bregi seže u daleku prošlost sve do bakrenog doba, za mnoge tamošnje stanovnike, od kojih su neki potomci prvih doseljenih stanovnika, povijest današnjih Bregi počinje između 1638. i 1639. godine, koji su već 1659. godine po prvi puta uredno popisani. Plodna zemlja i velika marljivost stanovnika omogućavali su dobar život, koji se ogledao i u tradicionalno ženskom ambijentu – kuhinji, u sastojcima i pripremi raznovrsnih jela i slastica.

Kako se mijenjao način života tako se mijenjao i način prehrane i izbor namirnica, ali neka jela poput Bregofske pite spravljaju se i danas.  Zanimljivo je kako se taj kolač pripremao uglavnom za Božić, ali i Uskrs te svadbu. Recept se prenosio isključivo usmenim putem unutar svake obitelji – majke kćerima, svekrve snahama. Ona se i danas još uvijek priprema po starom ustaljenom receptu, samo u Koprivničkim Bregima i za iste prigode.

Recept su od zaborava sačuvale članice Udruge žena Bregi i Udruge prijatelja kulture “Vlado Dolenec”. One su održale niz prezentacija na kojima su pokazale kako se izrađuje kolač. I dok je Bregofska pita jedinstvena, u posljednje doba na jelovnicima nekih restorana, ali i na internetskim gastro stranicama pojavljuju se razne “bregovske pite”. I one su vrlo ukusne, ali treba istaknuti kako to nisu pite spravljene prema tradicionalnom već nekim novijim, modernijim receptima.

Nekada su prabake prikupljale mast od mlade guske, čuvale jabuke zelenike (zelene jabuke), sušile orahe i radile grožđice. Danas je mast zamijenjena margarinom, a jabuke se koriste iz uvoza, baš kao i grožđice.

Vrijednost znalački pripremljene Bregofske pite nije samo u tom posebnom načinu pripreme već i u svjetonazoru koji su žene prenosile jedna drugoj tijekom proteklih 200 godina. Svjetonazor se očitovao u tome na koji način brinuti o obitelji te koji su to važni događaji tijekom života koje se pripremom pite mogu uveličati.




Donosimo tradicionalni recept Bregofske pite pa pokušajte napraviti ovu autohtonu deliciju za blagdane koji prolaze u neobičnom tonu zbog strogih epidemioloških uvjeta. Možda nećemo biti s najmilijima, ali uz ovo autohtono jelo prisjetimo se vrijednosti i tradicije te ju prenesimo u budućnost.

Bregofska pita – tradicionalni recept

Tijesto:
500 g glatkog brašna
2 žlice kiselog vrhnja
1 jaje
3 žlice guščje masti ili 5 žlica ulja
malo soli
topla voda




Izmiješate tijesto i ostavite ga da počiva 30-40 minuta. Od tijesta napravite 8 kuglica koje razvucite u 8 mlinaca (kora).

Preljev za mlince (kore):
1 jaje
2 žlice kiselog vrhnja
20 dag margarina

Pomiješate jedno jaje, dvije žlice kiselog vrhnja i margarin te ih otopite na štednjaku. Preljevom polijevajte kore (mlince) svaki puta kada slažete novi kat pite.

Nadjevi:
2 kg reskih jabuka
5 vrećica cimeta
25 – 30 dag šećera
25 dag grožđica
Jabuke očistite, naribajte te dodajte cimet (do 5 vrećica) i šećer.

Pitu slažite u katovima: prvo jabuke, zatim usitnjene orahe te grožđice i tako redom, svaki put sa slojem tijesta između. Pecite sat i pol da bi se jabuke omekšale i dobro ispekle.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.