Foto: Screenshot/YT

Niste svjesni što vam mozak govori dok gledate Eurosong: ‘Primili ste subliminalne poruke’

Autor: Snježana Vučković

Dok je dobar dio svijeta ostao fasciniran Baby Lasagnom u danima Eurosonga, Marko Purišić se velikom dijelu Hrvata uvukao pod kožu odmah nakon Dore, no brojni fanovi su se i prije toga “navukli” na njegov spot za “Rim tim tagi dim” – zaraznu pjesmu koja je ovih dana postala svojevrsna europska himna. Video spot za ovu pjesmu obiluje folklornim motivima Istre i prepun je etno kadrova, pa je tako bilo za očekivati da će Rim tim tagi dim (osim intenzivnim, “katchy” ritmom) – čipkom napraviti i dobar marketinški posao za Hrvatsku.

I nakon što je o Baby Lasagni rečeno gotovo sve, neuromarketinška struka dobila je tu čast da zaokruži priču o “našem Marku”, te da njegov posao analizira na “višoj razini” koje prosječan gledatelj uopće nije svjestan. Onoj subliminarnoj, kojom se zapravo dopire do srca fanova, ali i eventualnih potrošača.

“Obzirom na YouTube-ovu restrikciju u području autorskih prava, nije dozvoljeno preuzeti video s Youtube-a, pa ga je nemoguće neuromarketinški analizirati u cijelosti”, upozorila je odmah na početku naša sugovornica doc.dr.sc. Hedda Martina Šola, ravnateljica Instituta za Neuromarketing i Intelektualno vlasništvo.

Foto: Screenshot/YouTube

Evo zašto je Rim tim tagi dim u Europi prošao, ali čipka ne

Jedino tako bi se, kaže, moglo točno procijeniti kakve emocije osjećaju gledatelji prilikom svakog kadra i elementa brendinga unutar svakog kadra, je li u kadru dobro pozicioniran hrvatski brend čipke koji se želi promovirati, je li naglasak u spotu pravilno stavljen na izvođaču ili na brendu, koliko je video subliminalno prijemčljiv, što gledatelj na subliminalnoj razini uopće ne zamjećuje u video spotu i slično.

Softver ovog instituta jedinstvenog u Hrvatskoj mjeri predviđanje ponašanja potrošača na najvećoj neuromarketinškoj Eye Tracking i EEG bazi s vrlo visokim uzorkom reprezentativnosti n=180.000: “Tako smo uspjeli analizirati par kadrova iz javno dostupnih fotografija iz spota Baby Lasagne i zaključili da je sa stajališta promocije hrvatskog brenda čipke – ukupna pažnja nažalost pogrešno distribuirana.”

Doc.dr.sc. Hedda Martina Šola objašnjava kako je 36.8% pažnje usmjereno na izvođača u promatranom kadru, dok je na čipku usmjereno 4.6% – 4.8% (Kadar 1): “Ako uzmemo u promatranje i element subliminalne prijemčljivosti koji nam govori koliko je ukupnog vremena gledatelj izdvojio za svaki element unutar kadra na subliminalnoj razini, na izvođaču je najveća koncentracija 85%, dok elementi brendinga čipke sežu u razmaku od 22.9%-23.6%. To nam govori nam kako prosječan gledatelj uopće nije identificirao element brendinga unutar spota kao relevantan, niti je isti pohranio u kratkotrajnu memoriju.”

Foto: Screenshot/Institut za Neuromarketing i Intelektualno vlasništvo

Sotonistički ritual izazvao dugotrajnu memoriju

U drugom kadru se, doznajemo, uočava isti element: “Elementi brendinga čipke također nisu zamijećeni a vrijeme provedeno na pojedinom elementu iznosi svega od 0.04sek – 0.45 sek. Vrijeme provedeno na izvođaču svega 1.53s, i smatram da bi svakako trebalo neuromarketinški presložiti cijeli spot. Tako bi imao doseg na emocionalnoj razini koja bi aktivirala prvo kratkotrajnu a kasnije i dugotrajnu memoriju, odnosno postigli bi da se pojedini elementi brendinga iz spota duže pamte kod prosječnog potrošača, a pjesma bi služila kao asocijativni reaktivator pojedinog memorijskog obrasca – što je izuzetno važno sa stajališta brendinga.”




Naša sugovornica ističe da njen tim na Institutu vrlo aktivno sudjeluje u promocijama Hrvatske na svjetskoj razini iz raznih disciplina, te da bi o vlastitom trošku odradili sva neuromarketinška istraživanja i dali kvalitetne propozicije kako presložiti video spot i unutar kojih kadrova na koja točno mjesta postaviti elemente hrvatskog brendinga. Ovaj zanimljivi razgovor iskoristili smo kako bi prokomentirali predstavnicu Irske koja je nastupom na Eurosongu pokazala sotonistočki ritual, pri čemu je nemali broj gledatelja bio prilično zgrožen:

Foto: Screenshot/Institut za Neuromarketing i Intelektualno vlasništvo

“Obzirom na naše bogato iskustvo u neuromarketingu i marketingu, zaključujemo da je njezin scenski nastup kreiran na aktivaciji pojedinih memorijskih ‘trigera’, koji su pak prethodno uvjetovani našim stečenim osobnim uvjerenjima. Naime, svaka misao, slika i sve što smo doživjeli kroz život je ovisna o ukupnoj širini znanja kojeg imamo i s kojim rapsolažemo, našeg obrazovanja, kuturološke širine, iskustva te životne dobi. Na temelju tih tzv. osnovnih parametara koje sam nabrojala, mi doživljavamo svijet. Ovakav šokantan nastup u svakome od nas je izazvao određenu reakciju i tada govorimo o aktivaciji dugotrajne memorije, pa je stoga došlo do tako velike pozornosti u javnosti.




Pobjeda izostala zbog negativističkih uvjerenja

Ipak, objašnjava nam ravnateljica ravnateljica Instituta za Neuromarketing i Intelektualno vlasništvo, ukoliko su naša prethodno stečena uvjerenja drugačija od scenskog nastupa izvođačice, onda se da lako zaključiti zbog čega se nije plasirala do prvog mjesta.

“Kada aktivirate dugotrajnu memoriju koja potiče negativistička uvjerenja, oni se impliciraju sa emocijama straha, bijesa i ljutnje koje uvijek dovode do krajnje emocije razočaranja, a ne emocije uspjeha. Iako je inicijalna ideja spota bila izazvati aktivaciju dugotrajne memorije i postići viralnost, zamisao je pogrešno eksploatirana jer je izazvala negativne, a ne pozitivne emocije kod većine gledatelja. Ovo je, zapravo, odličan primjer na kojem marketinška struka može naučitije da nije važno biti viralan, već je važnije izazvati pravu emociju kod prosječnog gledatelja.”

Popričali smo i o osjećajima koje je svojom izvedbom i pojavom izazvao pobjednički izvođač, nebinarna osoba iz Švicarske, Nemo: “Za implikaciju pozitivnih asocijacija,u ovom slučaju zaslužan je ‘outfit’. Obzirom da podsvjesni mozak ‘čita’ u slikama a ne u audio formatu, takav outfit povlači asocijacije subliminalnog dijela mozga iz bajki. Koncept ‘roze djevojačke odjeće poput Barbie’ može izazvati niz emocija, ovisno o osobnim iskustvima, kulturnom podrijetlu i psihičkom stanju pojedinca.”

Foto: Instagram

Nemo kao Mini Cooper

Naša sugovornica naglašava kako su emocije često intenzivni i kratkotrajni odgovori na razne podražaje, ali se razlikuju od raspoloženja koja su stabilniji i manje usmjereni osjećaji:

“Odnos između odjeće i emocija nije samo subjektivan… Postoje znanstveni dokazi koji upućuju na to da fiziološki odgovori, kao što su intuitivni osjećaji mjereni elektrogastrogramom (EGG), mogu odgovoriti na emocije drugih, što ukazuje na moguće perceptivno podrijetlo veze između emocija i intuitivnih odgovora na podražaje poput mode. Ukratko, “roza djevojačka odjeća, koja sadrži elemente Barbie” mogla bi aktivirati različite emocije kod gledatelja, potencijalno uključujući uzbuđenje, nostalgiju ili čak nelagodu, ovisno o asocijativnim osjećajima pojedinca prema rozoj boji, stilu odjeće i kulturološkim konotacijama Barbie kao modne ikone. Na te emocije mogu utjecati kognitivne prosudbe i hedonistički karakter raznih osjećaja koje izaziva odjeća u svakom pojedincu.”

Mislite da ste otporni na reklame: ‘Niste, ovim bojama i riječima vas podsvjesno tjeraju na kupnju’

Ova hrvatska stručnjakinja je dobar plasman Švicarca usporedila sa vrlo zanimljivim istraživanjem o automobilima:

“Istraživački centar Daimler Chrysler je 2002. neuromarketinški istražio mozak potrošača koji kupuju njihove automobile. Od svih luksuznih automobila među kojima je bio i Ferrari, pobijedio je Mini Cooper. Naime, rezultati neuromarketinškog istraživanja pokazali su da su svi ispitanici nakon što su vidjeli sliku Mini Coopera imali najopuštenije lice i da zapravo vide ‘Bambi na četiri kotača ‘ ili ‘Pichacu s ispušnom cijevi’. Stoga bi zanimljivo sprovesti neuromarketinško istraživanje žirija i što su članovi žirija vidjeli na subliminalnoj razini kada su vidjeli nastup Neme kojemu su odlučili dati čak 365 bodova”.

Autor:Snježana Vučković
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.