Foto: Pexels, Ilustracija

NATJERAO IH TIKTOK? Regiju šokirao video ‘bodovne ploče’ u srpskoj gimnaziji

Autor: Tea Šojat

Kako je počela nova školska godina, tako su i krenuli novi problemi sa snimanjem brojnih izazova u prostorima škole. Posljednji video koji je osvanuo na društvenoj mreži točno pokazuje o kakvom je problemu, dok stručnjaci objašnjavaju kakve trajne posljedice mogu ostaviti na dijete.

Video koji je šokirao regiju prikazuje “bodovnu ploču” ispisanu markerom, a sve je snimljeno u jednoj novosadskoj gimnaziji. Na njoj su ispisani dijelovi tijela poput stopala, stražnjice i grudi, dok je osobnost ispisana posljednja, prenosi Žena.rs.

Namjena te ploče je prilično bizarna. Naime, na taj način tinejdžeri su navodno ocjenjivali djevočice koje su vidjeli neposredno prije ulaska u WC.  Najviše pažnje pri ocjenjivanju davali su stopalima, stražnjici i grudima, dok je osobnost bila na zadnjem mjestu. No ni taj izazov nije jedini takvog tipa.

Foto: Pexels

Tko je najružniji u razredu?

Sve popularniji su oni u kojima djevojčice otkrivaju s kim su se poljubile ili tko je najružnija osoba u razredu.

Kod izazova s ljubljenjem poljupci se ne tumače kao izražavanje simpatija, već kao otvoreno natjecanje u kojima se imena osoba stavljaju u liste i računaju kao bodovi. No, još zlonamjerniji izazov prešao je s TikToka na Instagram i u njemu tinejdžeri biraju najružniju osobu iz razreda ili škole.

Zašto su tinejdžeri toliko grubi i koji je izvor takvog ponašanja, objasnio je psiholog Leo Ivanišević, koji je istaknuo da se ovako ne ponašaju svi tinejdžeri te da problema stoji u nesigurnosti tinejdžera.

“Istina je da tinejdžeri još uvijek formiraju svoj identitet, svoj moralni kompas, svoj osjećaj osobne vrijednosti, svoj osjećaj za granice i da su u tom procesu uglavnom nesigurni. Nesigurnost tinejdžere često gura u razne oblike bunta i neempatičnog, impulzivnog, bahatog, sebičnog, manipulativnog ponašanja. Svaki roditelj koji trenutno odgaja tinejdžera zna koliko teški tinejdžeri mogu da budu”, izjavio je stručnjak.




Neki nesigurnost liječe objavom selfija, a neki se odlučuju za javno posramljivanje drugih

“Međutim, nesigurnost nekih tinejdžera je toliko duboka i toliko ugrožavajuća, da ne postoji nijedan drugi način da tinejdžer izađe na kraj s njom osim da ponižava, dominira i koristi druge ljude kako bi se osjetio bolje u vezi sebe. Mržnja prema sebi i opći osjećaj bespomoćnosti dovode do toga da svaka frustracija ili kritika bude ogromne količine bijesa koji se mora iskaliti na nekome. Patološka nesigurnost također dovodi do nezatomljive potrebe za publikom i validacijom. Jedini način da se ovako nesigurni tinejdžer osjeti dobro u vezi sebe je da sebi osigura publiku, druge ljude koji će ga vidjeti kao lijepog, moćnog, jakog, opasnog, strašnog. Društvene mreže su za ovo idealan teren. Neki tinejdžeri će svoje nesigurnosti liječiti tako što objavljuju selfieje, svoje umjetničke radove i lijepe slike iz provoda. Neki će objavljivati smiješne klipove i memove. Neki će se odlučiti za javno posramljivanje drugih. Kada ovakve obrasce patološke nesigurnosti uočavamo kod odraslih ljudi, možemo govoriti o narcizmu. Kod tinejdžera nećemo biti toliko strogi. Tinejdžeri su ličnosti u razvoju, na njih je moguće utjecati i zato je jako važno da se na ovakve obrasce reagira”, kazao je Ivanišević za Žena.rs.

Foto: Pexels

Nasilnici vole publiku

Iako volimo misliti da su društvene mreže iskvarile mlade, stvarnost je nešto surovija, ističe psiholog. Iako je kaže teško prihvatiti da su mlada djeca današnjice sposobna za tako ružan čin, ističe kako ih nije TikTok natjerao na to ponašanje, jer “vršnjačko zlostavljanje postoji puno duže od društvenih mreža”.

“Društvene mreže su samo stavile pod reflektor nasilje koje se do sada odvijalo u zatvorenim krugovima, pod velom tajnovitosti i šutnje. Nasilnici vole publiku, a društvene mreže su im omogućile da svoju publiku prošire s jednog razreda na kompletnu javnost. Pregledi i lajkovi samo dodatno učvršćuju ponašanje i poručuju: ‘Samo tako nastavi'”, pojasnio je svoj stav psiholog.




Ivanišević dodaje kako mladi moraju znati da je pasivno promatranje isto kao i odobravanje, no cijeli obrazovni sustav i sustav socijalne zaštite bi se trebali uključiti, te da ih se treba educirati o tome što je prihvatljivo, a što ne.

“Nema puno smisla učiti djecu da prijavljuju nasilje ukoliko škola ne čini ništa i posljedice izostanu. S druge strane, nema ni puno smisla iznova i iznova kažnjavati nasilnika ukorima i lošim vladanjem ako on nastavlja raditi isto. To je trenutak kada se treba umiješali socijalna služba i obratiti pažnju na roditelje ili staratelje. Jednom, kada je nepoželjno ponašanje suzbijeno, možemo se pozabaviti počiniteljem i njegovim motivima, uzrocima njegove patološke nesigurnosti (koji uglavnom dolaze iz obitelji) i eventualnoj terapiji”, zaključio je Ivanišević.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.