fbpx

Na 24. međunarodnu izložbu karikature Zagreb 2019. pristiglo je 1.007 karikatura od 420 autora iz 60 države širom svijeta

Autor: Marina Tenžera

Muškarac i žena – evo vječne teme za razgovor i umjetničke doživljaje za pamćenje.

Ovoga su se puta vječne borbe i ljubavi među spolovima primili svjetski karikaturisti što izlažu na 24. Međunarodnoj izložbi karikatura u Klovićevim dvorima.

Međunarodni ocijenjivački sud u sastavu Mikhail Zlakovsky, Frano Dulibić, Marina Braović Hajdarović, Srećko Puntarić i Tisja Kljaković nije imao nimalo lagan posao jer je na natječaj pristiglo 1007 karikatura iz gotovo cijelog svijeta od kojih neke dosižu vioske umjetničke vrijednosti. Prvu nagradu osvojio je Luka Lagator iz Crne Gore prikazujući muškarca i ženu kako iznad ponora mučno grade most jedno prema drugome što je univezalna slika složenih odnosa spolova koji prečesto nakon sretnih svadbenih truba završavaju žestokim svađama već tjedan dana kasnije. Drugonagrađena Miroslava Raković smjestila je svoju ženu u krevet okružena mačkama dok joj se suprug, odjeven kao mačak, pokušava približiti stojeći uz postelju. Više je to nego jasna slika koliko su žene umorne od muških zahtjeva, ali i koliko se muškarci danas moraju trsiti da bi se približili “drugom spolu”. Pavel Kuczynsky napravio je zastrašujuću sliku smrtonosnog poljubca jedne glave u glavu pretvorenu u žilet pokazujući onu najsmrtnosniju vezu kada ljubav postane otvoreno ratište i bojno polje bez preživjelih. Posebno prizanje dobio je Slobodan Butir pokazujući vječnu “brbljavost žena” karikaturom u kojoj žena doslovce riječima pribija muškarca uza zid podsjećajući nas na staru priču kako su nekada u Zagrebu brbrljave piljarice morale nositi masku preko usta ne bi li se okolina zaštitila!


Priznanja su pripala i Istvanu Kelemenu na duhovitoj karikaturi na kojoj muškarac na klupi uzalud pokušava metnuti ruku među ženine noge obložene ciglom kao duhovitu kroniku vječne muške žudnje za seksom. Mnogo je tragičnija umjetnička visoko esetizirana slika Mojmira Mihatova koji je prikazao sićušnu ženu kako uzdiže veliki stol za kojim sjedi muškarac pokazujući koliko su žene danas preopterećene svim mogućim vrstama poslova noseći breme obitelji i posla. Da se ljudi vole oduvijek pokazuje duhovita i također priznanjem ovjenčana karikatura Julian Pena Paija koji prikazuje pećinski par u kojem muškarac uređuje ženi kosu. Svakako odlična izložba koja prikazuje da se ništa nije promijenilo od vremena prethistorije kada su muškarac i žena dijelili svoj prostor uvijek istim ljubavima i svađama koje se nisu promijenile od praiskona. Izložba je kornologija muško ženskih odnosa u svim mogućim situacijama te je svakako prepručamo ljubiteljima dobre karikature koja je ipak preživjela uništenje velikog dijela tiskanih medija, a izložbi dala dignitet značajne međunarodne manifestacije.

Zašto je za izložbu odabrana tema odnosa muškaraca i žena pojasnio nam je Zdneko Puhin: “Osnovnu podjelu ljudi možemo učiniti na dvije grupe: na muškarce i žene. Upravo tim redom prema Bibliji. Suvremena slika, zapravo crtež, jednog muškarca i jedne žene poslana je natrag u bespuće svemira kao dokaz da postoji misaoni život na zemlji. Muškarci i žene stalno su u nekom odnosu, ali te njihove odnose teško je pobrojati i nemoguće ih je sistematizirati. Međutim da bi bilo nekog reda, da bi ljudi, dakle muškarci i žene mogli živjeti po određenim pravilima neki od njihovih odnosa su institucionalizirani. Tu se svakako kao najvažniji odnos muškarca i žene nalazi brak. Možemo reći da je to temeljni odnos muškarca i žene, koji se lijepo vidi ali znamo da ima i onih lijepih odnosa koji se ne vide. Iz braka kao temeljnog odnosa muškarca i žene, nastali su mnogi međugeneracijski muško ženski odnosi. Istine radi, treba reći da to uvijek nije slučaj što se tiče braka. Osim braka, a da bi mogli živjeti slobodno i nesputano ljudi su se organizirali i u druge muško ženske instalacije recimo od mjesnog odbora do Ujedinjenih naroda ili u radno vrijeme od radnog mjesta do korporacije. Sve to skupa dovelo je do stanovitih odnosa između tako stvorenih institucija. Prije svega se to događa unutar jedne države, ali i između država samih, a to su onda međunarodni muško ženski odnosi. Na prvi pogled reklo bi se da je to pretjerana tvrdnja , ali to je samo na prvi pogled. Naime, već je spomenuto da se radi o muško ženskim institucijama jer u svima, bilo one male ili velike, djeluju muškarci i žene a posve je prirodno da muškarci i žene unutar institucije stupaju u muško ženske odnose skupno ili pojedinačno bilo da svaki za sebe štite svoje interese ili traže svoja prava. Nije teško razabrati da upravo ovi muško ženski odnosi, na kraju krajeva, utječu na odnose između korporacija, i između naroda i država. Ako je tome tako , a čini se da je onda možemo zaključiti da su muško ženski odnosi temelj svih odnosa među ljudima. Dakle tema: muško ženski odnosi za 24.međunarodnu izložbu karikatura – Zagreb 2019. tema je svih tema. Ona u sebi zrcali sve odnose među nam a ljudima, ali i neke odnose koji se stvaraju među nama a posve su neljudski. O ovoj temi razmišljalo je preko 400 autora karikaturista iz 60 država”.

Autor:Marina Tenžera
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.