NE MARE ZA KAZNE! ‘Prišapnite’ konobaru i na tanjuru će vam servirati zabranjenu deliciju od 1200 kuna po kilogramu

Autor: Dnevno

Ukoliko kojim slučajem u svojoj gastronomskoj ponudi imate prstace, deliciju koja je odavno zabranjena, mogli biste se suočiti s rizikom višegodišnje zatvorske kazne i milijunskim penalima. No, to ne zabrinjava restorane u Splitu i okolici, koji bez ikakvog skrivanja i za vrtoglave iznose nude prstace, prenosi Slobodna Dalmacija.

Izlovljavanje prstaca zabranjeno je od 1995. godine, prvenstveno zbog toga što te školjke žive u šupljinama u stijenama, a krivolovci, kako bi došli do prstaca, moraju razbijati stijene koristeći teške čekiće ili pikamere, uništavajući tako osjetljivi ekosustav. Najtraženiji su prstaci dužine od 12 do 15 centimetara, a da bi školjka narasla do te veličine potrebno je nevjerojatnih 100 godina.

Ne mare za zločin protiv prirode

Činjenica da je vađenje prstaca zločin protiv prirode ne brine pretjerano vlasnike desetak restorana u Dalmaciji, u kojima je bez problema moguće naručiti prstace, zaštićenu vrstu čije vas konzumiranje i izlovljavanje zbog velikih kazni može dovesti do bankrota, ali i stroge zatvorske kazne, otkriva Slobodna Dalmacija, kojoj je to potvrdilo nekoliko ugostitelja koji su poimence naveli restorane u Splitu i okolici.

Na službenom jelovniku prstaca nemja, nego osoblju morate “prišapnuti” ako ih želite. Većinom ih nude turistima kao zabranjenu delikatesu, jer su oprezni u nuđenju te zaštićene vrste domaćim gostima. Domaći se pak mogu domoći prstaca jedino ako su stalni gosti pa u njih gazde restorana imaju povjerenja da ih neće prijaviti.

“To vam je javna tajna, evo jedan od tih restorana u okolici Splita ima ocjene na TripAdvisoru, a dolje u komentarima gosti navode da su im prstaci bili odlični, te su čak priložili i fotografije”, kaže jedan turistički djelatnik.

“Supruga i ja večerali smo u restoranu… Pojeli smo finger shells (prstace). Jelo nije na jelovniku, morate ih specijalno zatražiti”, pišu u spomenutom komentaru na Trip Advisoru Larry i Kelly iz Texasa.

Sedam kaznenih prijava u pet godina

Kazne za izlov prstaca su rigorozne, i sudovi ne štede krivolovce. Kazneni Zakon u članku 200 predviđa da “tko protivno propisima usmrti, uništi, posjeduje, hvata ili uzima jedinku zaštićene svojte životinja, biljaka ili gljiva ili drugu zaštićenu prirodnu vrijednost, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine”, te u članku 202.: “Tko protivno propisima trguje, uvozi, izvozi ili prevozi živu ili mrtvu jedinku zaštićene svojte životinja… kaznit će se kaznom zatvora do tri godine”.

Prstaci su strogo zaštićeni pa se na njih odnose i ostali članci kaznenog Zakona, a koji predviđa da “tko djelo (…) počini prema strogo zaštićenoj divljoj svojti životinja, biljaka ili gljiva, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”.

Prema Zakonu o zaštiti prirode propisana je novčana kazna od 25.000 do 200.000 kuna za pravnu osobu, te od 7.000 do 30.000 za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi. No, ako ste se materijalno okoristili prodajom, kazna na kraju postupka može biti i milijunska. Suci u načelu izriču velike kazne krivolovcima, ali i kupcima prstaca.

Ministarstvo poljoprivrede odgovorilo je na upit Slobodne Dalmacije o tome koliko je u posljednjih pet godina podneseno prijava zbog izlova prstaca.

“Prstaci (Lithophaga litophaga) su temeljem Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata strogo zaštićena vrsta. S obzirom da je postupanje sa strogo zaštićenim vrstama propisano Kaznenim zakonom, ribarska inspekcija, kad u inspekcijskom nadzoru utvrdi postupanja sa strogo zaštićenim vrstama suprotna propisima, podnosi kaznenu prijavu. U traženom razdoblju ribarska inspekcija ukupno je podnijela sedam kaznenih prijava”, stoji u odgovoru ministarstva.

Vadilo se 300 tona godišnje

“Na našoj obali prstace se najviše vadilo na zapadnoj obali Istre, u okolici Splita i Šibenika, a posljednjih godina sve više i na otocima. Najviše se vadio tamo gdje je kamen mekan, kao uz zapadnu obalu Istre, pa se u jednom danu moglo izvaditi više kilograma (Grubišić, 1988). Po tvrdnjama nekih znanstvenika, na našoj se obali iz mora vadilo više od 300 tona prstaca godišnje. Uz spoznaju da mu je prosječna težina samo 2 dekagrama, jasno je kolika je to količina i koliko podvodnih stijena treba razbiti da bi se ta količina dobila (Šimunović, Grubelić, 1992). Izlučivanjem kiseline prstac u kamenu buši glatke udubine, a kako se one šire tako i prstac raste“, navedeno je u seminarskom radu Bernarde Šimunić sa zagrebačkog PMF-a.

Autor:Dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.