fbpx
Screenshot: YouTube

JUGOSLAVIJA JE BILA NAJJAČA NUDISTIČKA DESTINACIJA NA SVIJETU: Kako je malo mjesto na jadranskoj obali postalo naturistički raj!

Autor: L.D.

U vrijeme trajanja Hladnog rata jugoslavenska socijalistička vlast prihvatila je milijune nudista u potrazi za mirnim i opuštajućim mjestima te tako pokazala svoju skrivenu snagu.

U kolovozu 1972. godine Međunarodna naturistička federacija održala je svoj 13. kongres u Koversadi, mjestu s poznatim i velikim kampom, u hrvatskom dijelu Istre. Okupilo se tada tamo više od 250 novinara, jer to je – tada još u Jugoslaviji – bilo prvo takvo okupljanje održano u nekoj od socijalističkih zemalja istočne Europe.

Oko 400 uglednika našlo se na ceremoniji otvaranja, a zastava Naturističke federacije podignuta je uz zvuke jugoslavenske državne himne, Hej Slaveni.


Najjača nudistička destinacija na svijetu

Idućih tjedan dana delegati su raspravljali o mnogo čemu, od odnosa nudističkih skupina u drugim socijalističkim zemljama, do opasnosti koje vrebaju iz pornografskih časopisa.

Sjednice i predavanja održavali su se u predvorju veličanstvene vile koju je tamo svojedobno podigao njemački grof Lichtenberg. Nudisti sa zapada, naučeni na jednostavnost, ali skloni i povratku u prirodu, bili su iznenađeni i impresionirani organizacijom njihovih socijalističkih domaćina, veličanstvenim svjećnjacima i luksuznim namještajem, kao i konobarima u odijelima i kravatama.

Nudistički turizam bio je jedna od mnogih stvari koje su razlikovale jugoslavenski socijalistički model od onoga što je nudio sovjetski blok. Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina Jugoslavija je bila najjača nudistička destinacija na svijetu.

Screenshot: YouTube

Nesvrstana Jugoslavija pokazivala Europi slobodu i toleranciju

U svojim zlatnim vremenima Koversada je mogla primiti do deset tisuća gostiju, a bila je tek jedna od destinacija na jugoslavenskoj morskoj obali koje su privlačile otprilike milijun nudista godišnje.

Ovi posjetitelji osiguravali su priličnu zaradu. A ono što su marketinški donosili ovakvi susreti, poput kongresa Međunarodne naturističke federacije, bilo je neprocjenjivo.

“U drugačijim okolnostima, da bismo dosegli ovako široku publiku, to bi nas koštalo pravo bogatstvo”, rekao je organizator tog kongresa Jerko Sladoljev, dugogodišnji marketinški menadžer u Koversadi koji je još uvijek traženi stručnjak na jadranskoj kamperskoj sceni.




No, nudizam (za koji se obično koristi skraćenica “FKK”, od njemačkog naziva za nudizam, Freikörperkultur, riječ koja se i opisno može prevesti, kao “kultura oslobođenog tijela”) je također bio i arhetipski primjer nježnog odmjeravanja snaga u vrijeme Hladnog rata, piše Jutarnji.

Nesvrstana Jugoslavija mogla je pokazati Zapadnoj Europi da je slobodna i tolerantna zemlja u kojoj nije bilo na snazi strogo čistunstvo koje se vezivalo za njene susjede iz Sovjetskog bloka. Istovremeno, to je bio način da se i samim građanima Jugoslavije pokaže da žive u sistemu koji nije bezrazložno restriktivan, u zemlji u kojoj se blagonaklono gleda čak i na kontakte sa strancima.

Mimo propisa vlasti tolerirale ‘divlje’ nudističke plaže

Strani novinari širili su priču o jugoslavenskom nudističkom raju.




“Čim siđete s broda, prirodne ljepote su na svakom koraku”, napisao je Armin Ganser u dnevniku Die Zeit, u ožujku 1972. i nakon toga naveo dugačak popis nudističkih destinacija Jugoslavenske obale, od hrvatskog Umaga, na sjeverozapadu, pa do crnogorskog Ulcinja, na krajnjem jugoistoku.

Osim nudista koji su odsjedali u odredištima poput Koversade, gdje su danima mogli partijati goli golcati, od jutra do mraka, postojao je i veliki broj običnih putnika, običnih turista, koji su odsjedali po običnim hotelima ili u privatnom smještaju, no koji su tijekom dana dolazili na nudističke plaže.

Prema izvještaju koji je za jugoslavensku turističku industriju 1978. sastavio Jerko Sladoljev, u zemlji je postojalo 25 nudističkih plaža u zatvorenim, nudističkim rezortima, 34 uređene otvorene nudističke plaže, kao i 60 “divljih” nudističkih plaža koje su, iako mimo propisa, vlasti sklone turizmu redovito tolerirale.

Screenshot: YouTube

Koversadu otkrio minhenski nudist

Korijeni jugoslavenskog nudizma sežu još u razdoblje između dva svjetska rata, kad je jadranska obala privukla male skupine njemačkih i austrijskih nudista u potrazi za netaknutom prirodom i udaljenijim turističkim mjestima. Ti rani nudisti pokušavali su pobjeći i od radikalnog konzervatizma vlastitih zemalja.

Iako je nacizam poticao kult tjelovježbe, nudizam se smatrao dekadentnom, boemskom devijacijom, a pristalice FKK kulture morale su se skrivati ili otići u inozemstvo.

Koversadu, mali otok preko puta Vrsara otkrio je minhenski nudist Rudolf Halbag i tamo počeo dolaziti još pedesetih godina prošlog stoljeća.

U to vrijeme Vrsar je, smješten na lijepoj priobalnoj uzvisini, bio uspavano mjesto od 800 stanovnika gdje se preživljavalo od prodaje lokalnog vina, maslinova ulja i uzgoja lješnjaka. No, lokalna je poljoprivredna organizacija odlučila pokušati s turizmom i podigla nekoliko skromnih zdanja za prijem gostiju. Halbig je tada odlučio pokrenuti turističku agenciju, pod nazivom Miramare, kako bi za njih dovlačio goste.

‘I svećenici dolazili u Koversadu’

Potpisali su u travnju 1961. suradnju kojom se Halbig ponudio dovoditi 400 njemačkih nudista svake godine, u dvotjednim aranžmanima. Otok Koversada određen je kao izdvojeno mjesto na kojem bi se ti turisti mogli kupati. Na otoku je sljedećih godina napravljen i mali kamp, no kako se posao brzo razvijao, na obali je, preko puta otoka, sagrađen puno veći kamp, zajedno s manjim bungalovima za iznajmljivanje, restoranima i sportskim igralištima. Uspješan model Koversade vrlo brzo se počeo širiti i po drugim mjestima cijele istarske obale.

“Socijalističke vlasti nisu zapravo shvaćale što je to nudizam”, kazao je Jerko Sladoljev, koji je u Koversadu došao kao mladi, tek diplomirani tiristički menadžer 1968. “Jasno im je bilo jedino da to katolička crkva ne odobrava, a sve ono što se crkvi nije sviđalo, u njihovim očima izgledalo je dobro.”

Vrlo brzo Koversada je postala važna destinacije i za talijanske turiste, upravo zato što je u njihovoj zemlji katolička crva vršila pritisak na zabranu nudizma. Bio je to jedan od neobičnijih paradoksa u povijesti Hladnog rata, da su talijanski nudisti dolazili i morali bježati u komunističku, odnosno socijalističku Jugoslaviju, da bi tamo osjetili dašak tražene slobode.

“Postojao je i određeni broj talijanskih svećenika koji su dolazili u Koversadu. Jedan od njih mi je rekao, ‘Nije važno što nosite na sebi, već kako se nosite’. Iz onoga što sam ja doživio, mogu reći da je devedeset posto nudista moralnije od onih koji nisu nudisti.”, tvrdio je Sladoljev.

Gotovo da nema nikakvih svjedočanstava o orgijama ili swinganju po jugoslavenskim nudističkim odredištima. Sudeći po istraživanju koje je Sladoljev napravio 1978. godine, osamdeset i pet posto FKK turista činile su obitelji s djecom. Usprkos tome, u nudističkim je kampovima postojalo pravilo koje nije vrijedilo na odredištima gdje su boravili “odjeveni” (normalni) turisti. “Muškarci su u nudističke kampove mogli dolaziti jedino uz pratnju žena, dok su žene mogle dolaziti same ili u većim grupama.” Kako su u tom slučaju dolazili talijanski svećenici, Sladoljev nije znao objasniti.

Sreenshot: YouTube

Slovenci najnapredniji

U svakom slučaju, oko nudizma u Jugoslaviji gotovo da nije bilo nikakvih sporenja, čak i u slučaju pružanja ugostiteljskih usluga nudistima, jer je to bilo shvaćeno tek kao logično proširenje ponude turističke industrije u cjelini.

“Ljudi isprva nisu bili oduševljeni time da njihova djeca rade po nudističkim odredištima. Sve dok oni koji su radili u kampu nisu svima počeli govoriti da se rade u savršeno ugodnim i pristojnim uvjetima. Vrlo brzo je takav rad prihvaćen kao normalan i lokalni su se ljudi počeli uključivati, shvativši da im je kamp prilika da ponude neke svoje poljoprivrede proizvode ili rukotvorine. U konačnici, nitko se nije bunio protiv nudizma i jer se tu moglo dobro zaraditi.”, naveo je Sladoljev.

Međutim, unutar političke elite nudizam nikad nije postao prihvatljiv. FKK veteran Richard Ehrmann, jedan od onih koji su izlagali na kongresu u Koversadi 1972. godine, bilježi – više iz veselja nego ogorčenosti – da se niti jedan visoki politički funkcioner nije pojavio na kongresu koji je imao jak međunarodni karakter. Tako je taj kongres otvorio tek gradonačelnik Poreča, najbližega susjednog većeg grada na istarskoj obali.

Koliko li je članova partije, onih s knjižicom, boravilo na plažama Koversade, to statistika nije zabilježila, iako je za pretpostaviti da ih je bilo dosta. Do 1980. godine u nudističkim klubovima po Jugoslaviji bilo je 50.000, od čega 30.000 Slovenaca.

“Oni su uvijek bili najnapredniji, a i geografski su bili najbliže zapadu. Slovenci su činili petinu turista u Koversadi u vrijeme socijalizma, a još i danas čine 15 do 18 posto tamošnjih gostiju”, ističe Sladoljev.

Vremena su se promijenila

Ironično, nisu komunisti u Jugoslaviji osjećali nikakvu prijetnju od nudizma, nego su naturističke udruge na zapadu bile sumnjičave prema Jugoslaviji.

“Bio sam na kongresu u Zapadnoj Njemačkoj i tamo su mislili da sam ja poslan kao komunistički agent, da me žele ubaciti u svjetski naturistički pokret. Oni su nas izgleda ipak malo bojali nas, zato što smo došli iz drugačijeg miljea.”, kaže Sladoljev.

Tri desetljeća nakon raspada Jugoslavije, kad je socijalizam postao davna prošlost, nudizam je i dalje prepoznatljivi brand jadranske turističke ponude. Doduše, više nema toliko potražnje za posebno uređenim kampovima. Sunčanje, kao i kupanje bez kupaćih kostima, daleko je raširenije među današnjim turistima, tako da se i nudizam, uz odgovarajuću diskreciju, može upražnjavati i izvan za to predviđenih odredišta (utočišta?).

Hrvatske nudističke plaže još uvijek postoje, slova FKK i dalje su ispisana na stijenama duž jadranske obale. Ali nudistički kampovi, koji su gotovo šezdeset godina bili ključni za nacionalnu turističku industriju polako se mijenjaju u luksuznija odredišta ili pak u kampove koji šire ponudu za cijele obitelji, kampove u kojima se nudiste ograničava na samo za njih izdvojeni prostor.

Koversada i dalje postoji, kao i još nekoliko ekskluzivno nudističkih kampova, iako se čini da su Koversadini dani odbrojani.

U vrijeme tijekom, kao i poslije korona virusa, mnogi misle da će istarsku industriju kampiranja ponovo pokrenuti turisti koji stižu autima iz srednje Europe, oni koji sami podižu svoje skromne šatore, a ne pripadnici jet seta u potrazi za egzotičnim destinacijama.

Autor:L.D.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.