fbpx

Svestrani ravnatelj koji je u Bjelovar uveo politiku europskih muzeja: Jedino mi imamo izložbe od Domovinskog rata do Vesne Parun, Voje Šiljka i doktora Roberta Torrea

Autor: Marina Tenžera/7dnevno

Malo ljubitelja umjetnosti zna da u Bjelovaru djeluje jedan od najboljih hrvatskih muzeja. U instituciji koju u drugom mandatu vodi profesor Milan Pavlović održavaju se znanstveni skupovi, simpoziji i kolokviji važni za hrvatsku povijest, koncerti te popularni festivali, ali i izložbe suvremenika u rasponu od liječnika do novinara, što prakticira vrlo malo muzeja.

Ove godine muzej će svoju multimedijsku dvoranu nazvati po slavnom piscu, domoljubu, slikaru, leksikografu, pjesniku i likovnom kritičaru Željku Sabolu koji je tragično završio samoubojstvom 1991. za vrijeme velikosrpske agresije, autoru slavne pjesme o Hrvatskoj “Kad izgovorim tvoje ime”. Spomenuta pjesma objavljena je u Hrvaskom tjedniku 1971., zatim u glasilu Rusana Ogranka Matice hrvatske Bjelovar, a kada je objavljena u čakovečkom Hrvatskom kolendaru, cjelokupna naklada je zabranjena i protiv autora je pokrenut sudski proces, koji je poslije obustavljen. Arsen Dedić prvi je uglazbio Sabolove stihove, a među ostalim Sabol je bio autor slavnih šansona “Ostala si uvijek ista”, “Stare ljubavi”, “Prijatelji stari, gdje ste”, “Proljeće bez tebe”, “Nije bilo lako”, “Samo simpatija” koje su izvodili Mišo Kovač, Tereza Kesovija, Gabi Novak i Ibrica Jusić.

Vodeći se muzejskom politikom europskih muzeja, Pavlović je uz bogati stalni postav koji ima šest odjela i čak 34 zbirke pokrenuo in continuo zanimljive izložbe suvremenika, tako da je ovo ljeto u muzeju bila izložba radova Vesne Parun, a nakon recentne izložbe posvećene 30. godišnjici Domovinskog rata slijede samostalne izložbe novinara Voje Šiljka, slikara Igora Rončevića te dr. Roberta Torrea. Gradski muzej Bjelovar ima i jednu od najboljih zbirki suvremene hrvatske umjetnosti, od Naste Rojc, antologijskog Bakićeva “Bika”, Miroslava Šuteja, Ante Kuduza, Marije Braut, Antuna Šojata, Zlatana Vrkljana, Ive Friščića do Ede Murtića.

Osnivanju muzeja u Bjelovaru prethodilo je postojanje nekoliko privatnih zbirki: kolekcionara Heinricha (Hinka) Kamera, službenika Austrougarskih željeznica koji je često mijenjao mjesta boravka, najdulje službujući u Koruškoj, dok se nije trajno nastanio u Bjelovaru, te Ivana Barešića, građevinskog poduzetnika i glazbenika, sakupljača starina i počasnog konzervatora za grad i kotar Bjelovar, koji je svoju privatnu zbirku javnosti otvorio 15. studenoga 1953. godine (danas se u vlasništvu bjelovarskog muzeja nalazi najveći dio Barešićeve zbirke te samo manji dio Kamerove).

O bogatim aktivnostima ovog muzeja razgovaramo s njegovim ravnateljem Milanom Pavlovićem.

Jedinstven prostor u gradu je muzejski atrij s pozornicom u kojemu se održavaju koncerti, kazališne predstave, promocije knjiga, ali i nova, velika višenamjenska dvorana u potkrovnom dijelu zgrade što služi za svečanosti, predavanja, predstavljanja… Kako su zaživjeli ti prostori tijekom prošle i ove godine? 




Tijekom prošle godine sva su događanja reducirana ili organizirana u skladu s ograničenjima prema preporukama Nacionalnog stožera. Ove se godine polako vraćamo uobičajenoj dinamici održavanja programa, naravno, sve u skladu s epidemijskom situacijom. Tako smo od koncerata klasične glazbe organizirali velike programe, Amadeus fest i Tjedan glazbene kulture, od zabavnih smo suorganizatori tradicionalne kulturne i turističke manifestacije Terezijana, a sudjelujemo i u organizaciji Bok festa. Multimedijska dvorana ove će se godine nazvati po Željku Sabolu i u njoj ćemo predstaviti dio njegova muzeološkog i umjetničkog opusa.

Upravo imate izložbu kojom obilježavate 30 godina Domovinskog rata. O kakvoj prezentaciji je riječ i što se sve može vidjeti?

Izložba u povodu obilježavanja tridesete obljetnice početka Domovinskog rata otvorena je u povodu Dana grada Bjelovara i Dana bjelovarskih branitelja, 29. rujna. Ima karakter povremene izložbe. Prikazani su materijali koji svjedoče o zbivanjima u Bjelovaru i okolici u to turbulentno vrijeme te o djelovanju vojnih postrojbi s bjelovarskog područja i županije na bojištima tijekom Domovinskog rata, s naglaskom na napad i bitku za Bjelovar. U tom kontekstu prikazani su ratni plakati, izvorni arhivski dokumenti, fotografije, novinski isječci, oružje i vojna oprema branitelja te kraći presjek ratnih događaja i ratni put određenih vojnih postrojbi, poput 105. bjelovarske brigade HV-a i Omega. Dio materijala je za potrebe izložbe posuđen iz fundusa Vojnog muzeja MORH-a te od samih sudionika događaja (pripadnika postrojbi).

Među vaše atraktivne izložbe ovo se ljeto upisala i izložba pjesnikinje Vesne Parun, njezine tempere i gvaševi. Što je bitna karakteristika njezina likovnog opusa?




Netom završena izložba Vesne Parun, jedne od najvećih hrvatskih pjesnikinja koja je napisala više od 120 zbirki poezije, knjiga, drama, basni i tekstova za slikovnice, prikazala je njezin likovni opus koji se sastoji uglavnom od manjih formata u tehnici gvaševa i tempera. Intenzivnije se počela baviti slikarstvom 70-ih godina, i to mediteranskom tematikom. Prvi radovi nastali 70-ih godina prikazuju motive rodnog Zlarina, Šolte, Šibenika, riba, maslina, borova itd. Tada nastaju i njezine Art knjige – slikovnice koje je sama oslikavala i oblikovala. Izložba je nastala u organizaciji Muzeja Prigorje Sesvete i dodatno je obogaćena ilustracijama “Balade prevarenog cvijeća” Sanele Đurinec Rajić i grafičke mape Zdenke Pozaić.

Prsten, Rimsko doba, 2.-3. stoljeće

Do kraja ove godine spremate izložbe Igora Rončevića i Voje Šiljka. Što ćete sve prikazati javnosti?

Igor Rončević jedan je od najvećih hrvatskih slikara. Ponosni smo što ćemo u suradnji s Gliptotekom HAZU-a bjelovarskoj publici predstaviti njegovih 25 diptiha velikih formata. Izložba Voje Šiljka nastala na temelju njegove donacije našem muzeju bit će svojevrsna retrospektiva njegova bogatog novinarskog rada. Naša viša kustosica Silvija Sitta pokazat će da Vojo Šiljak nije samo vrstan novinar nego i osoba širokog spektra interesa – uz novinarski rad, skupio je i zapisao sedam knjiga viceva, osmišljavao je reklamne spotove, pisao pjesme…

Među vaše udarne izložbe ove godine ubraja se prezentacija likovnih radova dr. Roberta Torrea u okviru Bok festa. O kakvoj će izložbi biti riječ?

Riječ je o autorskoj izložbi “Table života” Roberta Torrea koja obuhvaća sedamdesetak radova srednjeg formata u tehnici akrila na platnu. Radovi su nadahnuti različitim vizualnim materijalima, kartama, mapama, znakovima, shemama, didaktičkim prikazima, grafikonima. Rekontekstualizacijom im pokušavamo pridodati novu vrijednost.

Među vaše brojne djelatnosti ubraja se i organizacija znanstvenih kolokvija kao što je bio “Bjelovar i kraljica Marija Terezija”. Kakve su bile povijesne veze između grada i carice, odnosno što je novo otkrio kolokvij?

Znanstveni kolokvij “Bjelovar i kraljica Marija Terezija”: povijesne veze održan je 18. lipnja 2021. u Gradskom muzeju Bjelovar. Moderator kolokvija bio je dr. Vladimir Strugar, a renomirani stručnjaci za tu tematiku približili su nam i objasnili vrijeme carice i kraljice Marije Terezije te okolnosti u kojima je nastao Bjelovar. Najznačajnija veza carice s Bjelovarom upravo je njezina odredba po kojoj je osnovano novo krajiško, štapsko središte – Bjelovar. Ono je trebalo biti novo središte Varaždinskog generalata i približiti se području koje je u ono vrijeme bilo u pobuni krajišnika (Severinska buna 1755. godine), kako bi lakše kontroliralo nemirno područje. U vrijeme carice izvršena je i reorganizacija Vojne krajine te reforma zdravstvenog sustava, o čemu su nas izvijestili sudionici kolokvija, a saznali smo i mnoge detalje o obitelji Habsburg te o počecima kazališnog života u Bjelovaru u 18. stoljeću. Mogli bismo istaknuti izlaganje doktora Željka Karaule, koji je donio dosad nepoznate informacije iz zapisa križevačkog župnika Ivana Josipovića o izgradnji Bjelovara u razdoblju od 1756. do 1759. godine te druge izvore o prvim desetljećima razvoja grada. Također, možemo istaknuti i istraživanje te izlaganje prezentirano na kolokviju doktora Dubravka Habeka o zdravstvenim reformama u ranim godinama postojanja Bjelovara. Značajne informacije dali su i prof. Hrvoje Petrić, vlč. Branko Fresl, Nikola Ostojčić i Mladen Medar.

Izazvali ste veliku pažnju javnosti i izložbom “Barun Trenk – novo lice legende”. Što je ona pokazala?

Gostujuća izložba muzeja iz Brna bila je posebno zanimljiva zbog korištenja novih tehnologija u muzeografiji. Korištenjem 3D tehnologije na temelju Trenkove mumije rekonstruiran je njegov izgled, a na temelju forenzičkih istraživanja ustanovljene su njegove ozljede i uzrok smrti.

Što muzej predstavlja javnosti od bogate etnološke građe bjelovarskog kraja? 

Najbolje je sačuvano tekstilno rukotvorstvo, posteljine, ručnici, nošnje, poculice i rupci, stolnjaci. Najstariji primjerci potječu iz druge polovice 19. stoljeća. U stalnom se postavu mogu vidjeti rekonstrukcije interijera tradicionalne bilogorske seoske kuće te seoske kuće s utjecajima građanske kulture s prijelaza 19. u 20. stoljeće.

Trenutno su u stalnom postavu izložena djela Vojina Bakića, Ive Friščića, Ivana Kuduza, Ede Murtića i Naste Rojc. Što nam možete reći o tim djelima i njihovim autorima?

Svi navedeni umjetnici rođenjem ili djelovanjem vezani su za Bjelovar ili okolicu. Naglasio bih da Bjelovar i županija od Naste Rojc do danas imaju više od sedamdeset akademski školovanih umjetnika. Tu bih pridodao i posebno istaknuo akademika Zlatana Vrkljana čiji se radovi također nalaze u stalnom postavu, a koji nam je ove godine darovao 33 rada velikog formata, što je jedna od najvećih donacija našem muzeju.

Tko je bila samouka kiparica Evica Pocrnić, čiju zbirku muzej samostalno izlaže?

Evica Pocrnić bila je samouka kiparica koje je u svom ciklusu od 35 radova u keramici prikazala postupak tradicionalne obrade lana, od sjetve do tkanja. Zbirka je nabavljena 2006. godine od obitelji.

Što imate u zbirci inozemnih umjetnika?

Zbirka inozemnih umjetnika Galerijskog odjela GMB-a novija je zbirka u nastajanju koja ima 140 muzejskih predmeta i okuplja likovne radove inozemnih likovnih umjetnika. Zbirka okuplja raznovrsne umjetnine – od najstarijih primjeraka iz 2. polovice 18. st., skulptura tzv. karakternih glava, Charakterköpfe;) njemačkog kipara Franza Xavera Messerschmidta, do velikih, recentnijih donacija (mapa koloriranih crteža) suvremenih kanadskih likovnih umjetnika Huiberta Sabelisa i Michaela Closea.

Što se nalazi u zbirci “Ante Abramović”?

Zbirka “Ante Abramović” Galerijskog odjela GMB-a zatvorena je muzejska zbirka (donacija Ante Abramovića) koja ima pedesetak predmeta, djela isključivo naivne likovne umjetnosti. Sastoji se od slika, grafika i crteža znamenitih, kao i manje poznatih hrvatskih slikara-naivaca, Ivana Lackovića – Croate, Josipa Generalića, Stjepana Večenaja, Martina Mehkeka, Franje Vujčeca, Ivana Andrašića, i drugih.

Stolac Franje JOSIPA

S obzirom na to da muzej ima toliko mnogovrsnih zbirki koje svjedoče bogatu povijest grada, od obrta i zanata, tekstila, suvenira, hrvatskih književnika, starih i rijetkih knjiga do naivne umjetnosti, plakata i Domovinskog rata, da spomenem tek neke, što biste o njima mogli reći i koja biste djela mogli izdvojiti kao posebno važna za hrvatsku kulturu?

Od predmeta koje nismo spomenuli najreprezentativniji su vjerojatno gudovačka pisanica, najstarija iskopana i sačuvana pisanica u Hrvatskoj, ali i ostali arheološki nalazi, recimo, predmeti neolitičke korenovske kulture koja je nazvana po toponimu pored Bjelovara. Brončanodobni nalazi, antropomorfna figura iz Orovačkih vinograda i brončani mač iz Prgomelja također su vrlo važni i atraktivni. Od nalaza iz rimskoga doba čuvamo rimski nadgrobni spomenik noričko-panonskog tipa iz Bolča, jedinstven nalaz na ovim prostorima. Od predmeta novijeg datuma tu su navedene povelje Marije Terezije, stolac na kojem je sjedio car Franjo Josip tijekom posjeta Bjelovaru 1869. godine te opusi navedenih umjetnika.

Autor:Marina Tenžera/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.