Sva raskoš uskršnjeg blagdanskog stola

Post i nemrs koji traju još od Pepelnice, kulminiraju na Veliki Petak i Subotu, da bi na uskrsnu nedjelju raskošni obroci zamijenili oskudni korizmeni jelovnik.

Dan uskrsnuća Isusa Krista predstavlja najveći kršćanski blagdan povodom kojeg svaka obitelj toplinom svoga doma ugošćuje najviše uskršnje vrijednosti. Uskrs simbolički predstavlja početak i obnovu života pa i jela koja se u tom razdoblju pripremaju, podržavaju tu tradiciju. Post i nemrs koji traju još od Pepelnice, kulminiraju na Veliki Petak i Subotu, da bi na uskrsnu nedjelju raskošni obroci zamijenili oskudni korizmeni jelovnik.

Veliki Petak

Na Veliki Petak obično se jedu nemasna jela. Podrazumijeva se i strogi post što znači da se jedan put na dan jede do sita, a druga dva obroka su simbolična. U kontinentalnom dijelu Hrvatske blagdansku trpezu najčešće upotpunjuju grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, a ovisno o podneblju, konzumiraju se različite vrste ribe. Tako će kontinentalci uživati u šaranu i štuki dok će primorci i dalmatinci pripremati slasne delicije od morske ribe i plodova mora.

Velika Subota

Pisanica

Velika Subota, dan prije Uskrsa, podrazumijeva gotovo identičan jelovnik Velikog Petka, uz iznimku da se jede obilnije. Posebno veselje predstavlja priprema košare s hranom koja se nosi u crkvu na blagoslov, a najčešće sadrži šunku i vratinu, kobasice, kuhana jaja, hren i mladi luk. U Slavoniji se u košaricu doda i boca rakije, kontinentalci će posebno mjesto sačuvati za bijeli kruh dok će dalmatinci i primorci posebno istaknuti ukusne sirnice odnosno pince. Blagoslovljena hrana jede se u krugu obitelji za doručak pri čemu je naglasak upravo na obilju hrane kako bi se prikazao završetak posta i korizme. Staro je vjerovanje da se mrvice i ostaci koji se nisu pojeli ne smiju baciti već zakopati, spaliti i sl. U nekim krajevima običaju nalažu da se stolnjak s kojim je pokrivena košara baci na voćku da bi plod bio jači i zdraviji, a ljuska se od posvećenog jaja baci u brazdu od kopanja da bi bolje rodilo.

Uskrs

Pletenica

Uskršnji ručak je obilan i također se provodi u krugu obitelji. Najčešće se blaguje juha, pečenje s krumpirima. U sjevernoj Hrvatskoj preferiraju kokoš ili janjetinu, a dalmatinci će se svakako potruditi nabaviti najbolju bijelu ribu; zubaca ili san pijera. Neizostavno je i obilje svježih salata, mladog luka, hrena (koji predstavlja gorčinu Kristove muke), soli i domaćeg kruha (za prosperitet i zdravlje – kruh predstavlja težak rad, sol štiti od propadanja). Posebna su i uskršnja peciva koja čine važan dio uskrsnog obrednog jela, a domaćice ih pripremaju s posebnom pažnjom. Tako se za desert nepce nagrađuje tradicionalnom pincom odnosno, ovisno o podneblju: pletenicama, štruklama sa sirom, sirnicama, gibanicama, tortama, medanjacima, raznih sitnih kolačića u obliku zečića, kokica….

Na radost najmlađih ukućana, Uskrs će dočekati i košarica puna žutih, crvenih, plavih zelenih pisanica kao neizostavnog simbola uskršnjih blagdana.