foto: facebook

Privatne i poslovne čestitke još iz prošlog stoljeća: Očekuju vas jedinstveni primjerci

Autor: Hina

Zagrebački Muzej za umjetnost i obrt (MUO) tijekom Adventa tradicionalno priprema jedan izložbeni projekt iz svog fundusa – ove godine to je prigodna izložba blagdanskih čestitki “Sljedeća će biti bolja…”, koja se otvara u utorak i moći će se razgledati do 27. siječnja.

Kroz više od 400 primjera božićnih i novogodišnjih čestitki izložba će pokazati kako se od kraja 19. stoljeća i klasičnih ‘kartolina’ do danas, kada prevladavaju e-mail čestitke, mijenjao običaj slanja tog malog znaka pažnje između prijatelja, zaljubljenih, rodbine, poslovnih partnera, institucija.

Tradicija čestitanja pismenim putem seže još od drevnog Egipta i Kine kada su se najljepše želje rukom ispisivale na papirusu. Ručno rađene papirnate čestitke izmjenjivale su se u Europi već u 15. stoljeću, a ideja prodaje ručno i komercijalno izrađenih čestitki počela je sredinom 19. stoljeća.

Početkom 20. stoljeća radile su se portretne fotografske čestitke, kasnije se sve više počelo eksperimentirati s vrstama tiska i papira, a neke od njih bila su prava mala umjetnička djela.

U izradi čestitki okušala su se velika imena domaćeg dizajna i umjetnosti poput Rudolfa Mosingera, Ateliera Tri, Ivana Picelja, Milana Vulpea, Aleksandra Srneca, Mihajla Arsovskog i Marije Kalentić, a pamte se i čestitke Grge Ice Voljevice te profesora Baltazara u ime Zagreb filma.

Bez obzira jesu li razlozi estetski ili emocionalni, čestitke su se uvijek čuvale, a neke od njih završile su i u muzejskim fundusima. MUO će iz svoje Zbirke starije i novije fotografije te Zbirke grafičkog dizajna, za ovaj projekt izložiti “najljepše od njih, ozbiljne i neozbiljne, dostojanstvene i ironične, pune dobrih želja i crnog humora.”

Kustosice izložbe su Dunja Nekić, kustosica i voditeljica zbirke starije fotografije i Koraljka Vlajo, viša kustosica i voditeljica Zbirke grafičkog dizajna i Zbirke produkt dizajna MUO.

Prikazat će se dvije vrste čestitki – privatne, koje se odnose na razdoblje iz prve trećine 20. stoljeća, te poslovne uglavnom iz razdoblja nakon Drugog svjetskog rata.

Poslovne čestitke varirale su od decentnih do luksuznih koje su bile dokaz blagostanja i ambicije, svjedočeći i o društvu u kojemu su nastale. Na njima se vidi i razvoj reklamne i grafičke industrije, umjetnosti i kulture, umješnost i kreativnost dizajnera, povijest tvornica, kulturnih institucija i manifestacija.

Za razliku od poslovnih, na privatnim čestitkama koje će se izložiti, od kojih je najstarija nastala prije 120 godina, najzanimljiviji su sadržaj i poruka, a posjetitelji će moći saznati i koji su nekad bili simboli sreće, od praščića do jazavčara.

Svinje su bile čest motiv na božićnim čestitkama od početka njihove komercijalne proizvodnje u drugoj polovici 19. stoljeća. U Francuskoj, Engleskoj, Irskoj, Austriji i Njemačkoj je tijekom 19. i 20. stoljeća svinja bila amajlija koja se izrađivala od različitih, često i skupocjenih materijala i nosio kao predmet koji donosi sreću. Još se i danas uz svinju vežu pojmovi poput prosperiteta (ne hoda unatrag), bogatstva (tko posjeduje svinju nije gladan) i sreće (tko nije gladan je sretan).

Jedan od najčešćih motiva na božićnim i novogodišnjim čestitkama su djeca, koja se prikazuju u veselju i igri.

Česte su bile i personalizirane fotografske čestitke, obitelj ili pojedinci portretirali su se u profesionalnim studijima u prigodnom ambijentu i slali ih za božićne blagdane i Novu godinu. U prostoru izložbe posjetitelji će i sami moći isprobati kako se snimiti za portrete kakvi su se snimali na čestitkama prije stotinjak godina.

Postav izložbe i grafički dizajn potpisuje Sanja Bachrach Krištofić, a izradu animacija Vedran Benović, fotograf MUO i Petra Milovac, kustosica u zbirci slikarstva MUO.

Autor:Hina
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.