Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Pobjednici natječaja za kratku priču Sanja Pilić, Ivana Šojat i Luko Paljetak

Autor: Hina

Sanja Pilić, Ivana Šojat i akademik Luko Paljetak primili su u utorak na svečanosti u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) nagrade “Ranko Marinković” za Kratku priču Večernjega lista, a predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuo je da je ta nagrada fenomen na koji Hrvatska može biti ponosna.

Prvu nagradu na 52. Večernjakovu natječaju osvojila je Sanja Pilić za priču “Delete”, drugu nagradu Ivana Šojat za priču “Vilinjska kosa”, a treću nagradu akademik Luko Paljetak za priču “Živci”.

Kusić: Kratka priča je bila zanemarena, ovo je fenomen na koji možemo biti ponosni

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuo je važnost te nagrade Večernjega lista, te da je riječ o fenomenu na koji Hrvatska može biti ponosna. Dodao je kako je kratka priča žanr koji je u književnostu bio zanemaren, a ovaj natječaj joj je otvorio vrata. Akademik Kusić podsjetio je da su mnogi dosadašnji dobitnici nagrade bili početnici, a nagrada im je bila odskočna daska, priopćio je Ured za odnose s javnošću i medije HAZU.

“Živimo u kulturi estrade i spektakla u kojoj padaju estetske i etičke vrijednosti, a Kratka priča je dokaz da ono što je vrijedno ipak preživljava”, rekao je predsjednik HAZU.

Podsjetio je da je BBC svoj natječaj za kratku priču pokrenuo tek 2005., a britanski dnevni list Sunday Times 2009. Govoreći o povezanosti Hrvatske akademije s Kratkom pričom, spomenuo je da je od početka natječaja njegov selektor član suradnik HAZU dr. sc. Tomislav Sabljak, te da su među autorima objavljenih kratkih priča bili i mnogi akademici koji se nisu bojali ući u konkurenciju s mlađim piscima.

Prvi predsjednik žirija bio je akademik Vlatko Pavletić, tu je dužnost čak 15 godina obnašao akademik Ranko Marinković po kojemu nagrada i  nosi ime, a sada je predsjednik žirija akademik Milivoj Solar.

Klarić: Kratka priča postala je zaštitni znak Večernjega lista

Glavni urednik Večernjega lista Dražen Klarić rekao je da je Kratka priča postala brend Večernjega lista i znak da ima nade za hrvatsko društvo te poručio da Večernji list želi promicati pisanu riječ, pisanje i čitanje, dok je dr. sc. Tomislav Sabljak upozorio da kod mladih generacija neprestano pada razina pismenosti.

Na 52. Večernjakov natječaj stiglo je 749 kratkih priča a žiri, u kojem su bili akademik Milivoj Solar (predsjednik), akademik Krešimir Nemec, Milena Zajović, Seid Serdarević, Tomislav Sabljak i Denis Derk, razmotrio je 52 priče koje su objavljene u Obzoru, subotnjem prilogu Večernjega lista tijekom 2017. i 2018.

Klarić je istaknuo i da je Kratka priča Ranko Marinković postala zaštitni znak Večernjeg lista otkako se od 1964. svake subote objavljuju prozni tekstovi poznatih i manje poznatih autora.

Zahvalivši se za nagradu, Sanja Pilić podsjetila je da se od 1978. do danas gotovo svake godine prijavljivala na natječaj i već je osvojila dvije nagrade, dok je Ivana Šojat istaknula važnost kulture, jezika i pisane riječi. Akademik Paljetak je pak rekao da život priča najljepše priče i poručio mladim piscima da svoje priče trebaju čitati kao da nisu njihove.

 

SANJA PILIĆ: DELETE

Priča “Delete”, odnosno “Izbrisati”, odmah najavljuje da se u njoj neće zbivati ništa izuzetno, važno i neobično; sve zabilježeno može lako nestati. Raste napetost u svakodnevici prepunoj informacija koje ubijaju vrijednosti stvarnog života. Sjajan izbor detalja, lako i jednostavno ocrtavanje raspoloženja i ritam izlaganja koji kao da prati pritisak na tipku delete na kompjuterskoj tastaturi, ostvaruju dojam zbivanja kakvo prerasta u cjelovitu priču. A ta je priča izuzetan umjetnički zapis o našoj suvremenoj svakodnevici u kojoj je utjeha kako je prolaznost života vrijednost o kojoj i ne treba dalje pitati. Ovom pričom autorica ukazuje na jednostavne svakodnevne detalje koje čitatelj najčešće ne zamjećuje. Njih je moguće u stvarnom životu kao i u virtualnom izbrisati, međutim, život je satkan i od sjećanja i iskustava koje je nemoguće tako jednostavno izbrisati.

IVANA ŠOJAT: VILINJSKA KOSA

Razgovor između bake i unuke ovdje nije ni dirljiva nostalgična priča ni neka kritika za unuku daleke prošlosti. Baka pripovijeda o trenucima kada je bila sretna pa zaboravlja težinu života u siromaštvu i krajnje skučenom prostoru. Unuka zna pozadinu svega, zna kako su takvi lijepi trenuci ostvareni i čestim odricanjem roditelja i djedova, ali je ponese izuzetni dojam prepoznavanja različitosti svakodnevnog života koji se tako radikalno promijenio u kratkom vremenu. Sve se promijenilo, a na kraju ganutost unuke izaziva nježnost bake koje je “pokopala sve s kojima je rasla” i ne može drukčije, nego da ih “grli u sjećanju”. I ovom pričom Ivana Šojat potvrđuje visoke standarde svojeg umijeća pripovijedanja.

LUKO PALJETAK: ŽIVCI

Priča koja se poigrava danas tako čestom uzrečicom “izgubio sam živce” uspijeva problematiku izgubljenog i nađenog opisati u nizu nesporazuma. Iluzija ideje da možemo pronaći sve što smo izgubili razara se primjerima koji vode i do prikaza apsurda postojanja institucije koje se brine oko svega “nađenog”. Završni efekt takve potrage situacija je u kojoj čovjek traži urnu s tobože zakopanim pepelom djeda, a kada se urna razbije, iz nje se raspe droga, što je možda aluzija na krajnji mogući paradoks potrage za izgubljenim živcima suvremenog čovjeka.

Autor:Hina
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.