fbpx

Otvorene svečanosti Pasionske baštine

Autor: hina

Akademik Josip Bratulić naglasio je kako manifestacija djeluje od vremena osamostaljenja hrvatske države te daje vrlo jasan odgovor na biblijske tekstove.

Izvedbom jednoga od najpopularnijih djela Josepha Haydna “Sedam posljednjih Kristovih riječi s križa” u Muzeju Mimara otvorene su danas 19. svečanosti Pasionske baštine, manifestacije koja je inspirirana Kristovom mukom, smrti i uskrsnućem.

Poznato Haydnovo djelo izveli su pijanistice Konstilija Nikolić Markota i Vesna Šepat Kutnar, a recitetive su izveli Ivan Bingula, Ivan Golubić, Martin Krizmanić, članovi Bogoslovnog okteta i muškoga katedralnog zbora.

Haydnovo djelo “Sedam posljednjih Kristovih riječi s križa” originalno je bilo napisano za orkestar, ali ga je Haydn radi lakše dostupnosti preradio za gudački kvartet, te autorizirao za klavirsku verziju, smatrajući ga osobito uspješnom i vrijednom. Nakon niza godina pod utjecajem Haendlovih oratorija dao je svom djelu i oratorijski oblik, navodi se u programskoj knjižici koncerta.


Pasionska baština

Prije svečane izvedbe o važnosti Pasionske baštine u zadnjem dijelu korizmenog vremena uz umjetničkog direktora Pasionske baštine Jozu Čikeša, o njezinom značenju govorio je i akademik Josip Bratulić.

Podsjetio je kako manifestacija djeluje od vremena osamostaljenja hrvatske države te daje vrlo jasan odgovor na biblijske tekstove u čijem su središtu muka, smrt i uskrsnuće Isusa Krista.

Akademik Bratulić je naglasio kako je Krist prije smrti i uskrsnuća otrpio puno toga kako bi čovjeku i danas i uvijek bio uzor, o čemu svjedoči i veliko Haydnovo djelo.

Križ nas prati u svemu onome što je dobro, pruža nam sigurnost, a ovo je i podsjećanje na bezbroj križnih puteva koje je u svojom povijesti prošao hrvatski narod, dodao je.

Križni put




Akademik Bratulić podsjetio je da je 1925. prigodom proslave tisuću godina hrvatskoga kraljevstva, Marija Kumičić, žena poznatoga hrvatskog književnika i pravaša, Eugena Kumičića, dala podići impozantni Križni put na zagrebačkom Ksaveru, kako bi pokazala kolika je bila vjernost hrvatskoga naroda križu i uskrsnuću, kroz sva protekla stoljeća.

Svečanosti Pasionske baštine otvorio je u ime pokrovitelja, predsjednik Skupštine Grada Zagreba, Boris Šprem, ukazujući na njenu mnogostruku vrijednost koja će ukazati bogatstvo umjetničkog i tradicijskog stvaralaštva kroz programe manifestacije.

Večeras će u Bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj ulici biti izvedeni korizmeno-uskrsni napjevi koje izvode pučki pjevači župe Sv. Ivana Krstitelja iz Bola na otoku Braču.




Devetnaeste svečanosti Pasionske baštine završavaju 31. ožujka, lirikom Velikog petka, u Društvu hrvatskih književnika.

Autor:hina
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.