fbpx
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Ostvario se san velikana svjetske umjetnosti Christoa: Omata se pariški Slavoluk pobjede

Autor: Marina Tenžera

Christo Vladimirov Javacheff, jedan od najvećih konceptualnih umjetnika 20. stoljeća koji je preminuo prošle godine, a postao poznat omatanjem slavnih građevina u tkanine kao „privremene  instalacije” nije doživio da vidi ostvaren svoj  san – omatanje pariškog Slavoluka pobjede.

Međutim, njegov se san ostvaruje. Ovih je dana počelo umatanje Slavoluka pobjede u 25.000 četvornih metara polipropilenske tkanine koja se može reciklirati u srebrno plavoj boji i 7000 metara crvenog užeta.

Dovršetak vizije koju je kanio ostvariti u suradnji sa suprugom, također umjetnicom Jeanne-Claude s kojom je desetljećima omatao građevine, nadzire njegov nećak Vladimir Javacheff u koordinaciji s centrom Pompidou i francuskim vlastima. “Danas je jedan od najspektakularnijih trenutaka u sklopu postavljanja instalacije. Počinjemo s omatanjem Slavoluka pobjede i tako se približavamo viziji koja je Christu i Jeanne-Claude bila životni san”, rekao je za francuske medije u nedjelju Javacheff. Posao bi trebao biti dovršen do subote, nakon čega će se ukloniti zaštitne barijere, a javnosti će biti dopušteno da priđe blizu spomeniku. Slavoluk će ostati omotan tkaninom do 3. listopada.


Rođen u Bugarskoj, Christo je 1957. pobjegao iz komunističke Bugarske prvo u Prag, a potom u Beč pa u Ženevu. Godinu dana kasnije preselio se u Pariz, gdje je upoznao svoju suprugu i umjetničku partnericu Jeanne-Claude Denat de Guillebon.

U New Yorku je živio 56 godina. Prvi projekt kojim je sa suprugom privukao pažnju bio je zid od bačvi za naftu kojim su blokirali parišku Rue Visconzi, kao komentar na podizanje Berlinskog zida, što su nastavili brojnim drugim projektima.

Mnogima je ta konceptualna umjetnost bila slabo razumljiva, ali poznavatelji umjetnosti bili su oduševljeni poduhvatima Christa i Jeanne-Claude kao umjetničkim komentarima stvarnosti. Posebno treba istaknuti pravila kojima se taj osebujni umjetnički par vodio pri svim svojim projektima, od umatanja australske plaže, japansko-američkih kišobrana, zastavica u njujorškom Central Parku i svih drugih njihovih intervencija u prostor na umjetnički način: nikakvo financiranje javnim novcem nije dolazilo u obzir – svi njihovi projekti nastali su zahvaljujući privatnim donacijama i novcu prikupljenom od prodaje Christovih monografija sa skicama, crtežima i planovima za projekt, i svi su morali imati nulti utjecaj na okoliš, nakon izvedbe projekta sve se moralo ukloniti tako da se mjesto vrati u prvobitno stanje, a materijal korišten za izvedbu umjetničke instalacije reciklira.

Christo se upisao u povijest suvremene umjetnosti omatanjem berlinskog Reichstaga, zaljeva Little u Sydneyju, Pont Neufa u Parizu te kanjona Riffle Gap u Coloradu. Sve je projekte potpisivao sa svojom suprugom Jeanne-Claude, što je nastavio i nakon njezine smrti.

Godine 2018. predstavio je “London Mastabu”, 20-metarsku skulpturu drevne egipatske grobnice, izrađenu od 7.506 crvenih, bijelih i svjetloljubičastih buradi postavljenih na platformi u jezeru u londonskom Hyde Parku.

Christo i Jeanne-Claude, koja je preminula 2009. godine, poznati su i po djelima poput “The Gates”, golemoj instalaciji koja je izvedena 2005. u New Yorku.




Nakon suprugine smrt Christo je nastavio s radom i realiziranju zajedničkih projekata, a jedan od krucijalnih jest i tzv. The Floating Piers iz 2016., odnosno plutajuća platforma na talijanskom jezeru Iseo, a koja se sastojala od 70. 000 četvornih metara žute tkanine.  Christo je povezao talijanski otočić s kopnom te u dvotjednom razdoblju znatiželjnicima omogućio da se osjećaju kao da hodaju po vodi. Instalacija je bila dugačka 4,5 kilometara, a osim na površini jezera, 16 metara dugačke jarkožute staze bile su postavljene i po dijelovima obiju obala.

Sada se ostvaruje i njegov zadnji pariški san kojim se nanovo upisao u povijest umjetnosti.




Autor:Marina Tenžera
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.