fbpx
Foto: Josip Regović/PIXSELL

NASLJEDNICU DUBRAVKE VRGOČ VEĆ SLAVE SVI U HNK: ‘Uočeni su pomaci u dijelu repertoara, ali i nedostaci u upravljačkom smislu’

Autor: Marina Tenžera

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu odlukom Vlade dobilo je novu intendanticu – doktoricu znanosti Ivu Hraste-Sočo, čiji mandat započinje 1. rujna ove godine i traje do 2026. Operna solistica matične kazališne kuće, Iva Hraste-Sočo, u svoju biografiju upisuje i profesuru na Akademiji dramske umjetnosti i Muzičkoj akademiji, diplomatsku karijeru u dvama ministarstvima (Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te Ministarstvo kulture i medija), uključujući i diplomatski mandat u svojstvu savjetnice za kulturu u hrvatskom veleposlanstvu u Beču. O svojoj viziji modernog stožernog nacionalnog kazališta europskog značenja govori za 7dnevno.

Kako ste odlučili preuzeti čelništvo zagrebačkog HNK u vremenima u kojima i nacionalna kazališna kuća osjeća posljedice potresa i pandemije covid-19?

Prije razmišljanja o javljanju na natječaj za intendanticu HNK u Zagrebu bila sam zadovoljna svojim profesionalnim statusom sveučilišne nastavnice, baveći se i produkcijskim i znanstvenim radom. No kad se u zagrebačkim kulturnim krugovima počelo govoriti o natječaju za intendanta u sljedećem mandatnom razdoblju, kolege umjetnici i kulturni djelatnici, kao i oni iz samog HNK, poticali su me da razmislim o javljanju na natječaj, smatrajući da svojom dosadašnjom karijerom imam predispozicije za obavljanje tog zahtjevnog posla. Budući da imam neprocjenjivo iskustvo operne solistice angažirane upravo u tom ansamblu, diplomatsko, kao i ono upravljačko iz Ministarstva kulture, gdje sam vodila najveću upravu sa sličnim proračunom kao što ga ima HNK u Zagrebu, a motivirana ponajprije željom za poboljšanjem uvjeta rada za umjetnike i zaposlenike Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i napretkom kazališta, odlučila sam se upustiti u taj izazov.


Bili ste članica kazališnog vijeća HNK. Kakva je vaša vizija budućnosti HNK, odnosno, što sve sadrži program kojim ste osvojili mandat?

Niz godina rada u Kazališnom vijeću HNK u Zagrebu uvelike će mi pomoći u mom mandatu jer sam stekla uvid u poslovanje te kompleksne institucije, što je nadogradnja mojih iskustava kao pomoćnice ministrice kulture zadužene, između ostalog, i za područje izvedbenih umjetnosti i međunarodne suradnje. Kad postavljamo viziju djelovanja našeg središnjeg kazališta kao propulzivnog teatra kroz sve umjetničke discipline, treba imati na umu i njegovu misiju, a kod HNK u Zagrebu ona označava centar odvijanja i razvoja kazališne umjetnosti u nacionalnim okvirima. Kao najveće hrvatsko kazalište s čak tri umjetničke cjeline repertoarni smjer utemeljen je u sinergiji dramske i glazbene literature kanonskog predznaka, postavljane u skladu s postulatima, kako umjetničkim tako i produkcijskim, 21. stoljeća sa suvremenim djelima. Program će odlikovati karakteristika inkluzivnosti prema različitim umjetničkim estetikama kako bi repertoar mogao korespondirati i razvijati se u skladu s društvenim događanjima.

Velike ansambl predstave imanentne su HNK u Zagrebu i odgovaraju očekivanjima publike te zbog toga zauzimaju velik dio mog programa, ali nisu zanemarene ni produkcije komornijeg formata u smislu opsega djela za čija će se uprizorenja nastojati pronaći alternativni prostori koji posjeduju potrebnu infrastrukturu, a kakva postoje u Zagrebu. Druga scena HNK u Zagrebu, koja će se graditi u Adžijinoj ulici na prostoru sadašnjeg spremišta i koja se planira dovršiti tijekom ovog mandatnog razdoblja, riješit će dugovječni problem suživota triju velikih ansambala u jednoj zgradi. Naručivanjem novih djela za sve umjetničke cjeline te njihovim izvođenjem u suradnji s drugim institucijama, posebno s Muzičkim biennalom Zagreb, ispunit će se obaveza HNK u Zagrebu o skrbi za razvoj suvremenog umjetničkog stvaralaštva. Također, važan dio natječajnog programa je i predstavljanje upravljačkih mehanizama, gdje je naglasak stavljen na postizanje jednakosti u tretmanu svih ansambala, kao i financijski i kadrovski plan ostvarivanja repertoara.

HNK je oduvijek bio znamenit i po klasičnom i po suvremenom repertoaru. Kako ćete izbalansirati djela svjetskog i hrvatskog kanona u dramskoj i glazbenoj literaturi?

Smatram da upravo sinergijom klasičnog i suvremenog repertoara HNK u Zagrebu može biti relevantan u hrvatskom, ali i europskom kazališnom okruženju. Postavljanjem onih djela koja se smatraju temeljnim dramskim, opernim i baletnim repertoarom središnjeg nacionalnog kazališta održat će se njegova misija u hrvatskom nacionalnom prostoru izražena inovativnim alatima koji korespondiraju s aktualnim europskim kazališnim praksama. S druge strane, suvremeni repertoar, posebno djela domaćih, ali i svjetskih autora, pridonijet će relevantnosti kazališta u širem kontekstu.

Kako biste ocijenili rad svoje prethodnice Dubravke Vrgoč koja je postigla pomake u dramskom repertoaru i povećanju publike?




Ne želim se detaljno referirati na rad intendantice Vrgoč jer to ne smatram primjerenim. Rad intendanta ocjenjuju osnivači i publika. Zadržat ću se na konstataciji kako su uočeni pomaci u ostvarenju dijela repertoara kazališta, ali i nedostaci u upravljačkom smislu.

Kako kanite riješiti zahtjevne produkcije financijski, odnosno koji su najveći problemi osim financijskih u realizaciji vašeg budućeg programa?

Okolnosti u kojima djelujemo, a koje je uzrokovala pandemija, postale su još izazovnije nego u prijašnjim godinama. Javni sektor ima privilegij financiranja velikog udjela potrebnog za rad kroz sredstva osnivača, no treba se još više okrenuti prema sponzorima koji kroz svoj ulog dobivaju na društvenom ugledu i vidljivosti. Također, trebat će sustavno raditi na popunjavanju ansambala te omogućiti provođenje prirodne smjene generacija.




Predajete na Akademiji dramske umjetnosti i na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Koliko ćete u tom smislu razvijati međuakademijske suradnje?

Planiram iskoristiti okolnost svog djelovanja na objema akademijama i jače ih povezati s HNK u Zagrebu kao kazalištem koje će u budućnosti sigurno biti matična kuća mnogih mladih umjetnika stasalih na umjetničkim akademijama. Operni projekti koji su rezultat međuakademijskih suradnji pokazali su se kako umjetnički, tako i produkcijski vrlo uspješnima te ih namjeravam vratiti na pozornicu HNK u Zagrebu. Takve produkcije često osvajaju i nagrade, ističem Rektorovu nagradu za produkciju opere “Pepeljuga” Julesa Masseneta na kojoj sam mentorirala studente produkcije, a ovogodišnja uspješnica jest Kuljerićeva “Životinjska farma”, produkcija koje se ne bi posramilo ni jedno profesionalno hrvatsko kazalište, a s obzirom na to da je riječ o djelu hrvatskog autora, čini se još važnijim uvrštenje u repertoar HNK i zbog njegovanja hrvatske glazbene literature.

Najavili ste i ambiciozan program suradnje, odnosno koprodukcije s drugim kazalištima u Hrvatskoj i u svijetu. Možete li nam detaljnije obrazložiti svoj program, na koja ste svjetska i domaća kazališta mislili?

Koprodukcijska suradnja uobičajen je način suradnje među kazalištima i festivalima, pogotovo u Europi, i to ne samo iz financijskih razloga koji jesu važni, nego i zbog mogućnosti za još veću afirmaciju, kako samog kazališta, tako i njegovih umjetnika. S kolegama intendantima učestalo razgovaram o načinima intenziviranja naše suradnje u smislu što boljeg planiranja i koordinacije kako bi publika u cijeloj Hrvatskoj imala priliku vidjeti uspješnice naših nacionalnih kazališta.

Ponajprije sam u svojim nastojanjima usmjerena na međunarodnu suradnju s kazalištima i festivalima iz našeg okruženja, misleći pritom na prostor srednje Europe koji nam je kulturološki i civilizacijski blizak. Iskoristit ću svoje postojeće kontakte koje sam stekla tijekom svog umjetničkog i diplomatskog rada kako bih omogućila suradnju s kazalištima sličnim HNK u Zagrebu. Već sam u kontaktu, da nabrojim samo neke, s intendantima i ravnateljima Opere u Grazu, bečkih kazališta, ljubljanskog Baleta i Opere…

Nakon što stupite na dužnost intendantice, očekuju vas natječaji za ravnatelje pojedinih jedinica. Imate li već ideju koga ćete postaviti na čelništva Opere, Drame i Baleta?

Naravno, ravnatelji triju umjetničkih cjelina temelj su predispozicije uspješnog mandata, vrlo mi je važno s kim ću surađivati i ostvarivati program u modelu timskog rada. Imam jasnu ideju i viziju osoba koje bi mogle preuzeti te značajne funkcije – uz umjetničku pozicioniranost i relevantnost njihovih umjetničkih karijera, važna karakteristika je i socijalna inteligencija jer svakoga od njih očekuje upravljanje ljudskim potencijalima u velikim ansamblima.

Koliko će HNK biti otvoren djelima mlađih dramskih pisaca?

HNK će raznim poslovnim pravcima i programima koje ćemo razvijati biti otvoren svim mladim umjetnicima, mladim piscima na natječajima i pozivima za nove dramske tekstove, glazbenicima kroz Operni studio, ali i mladim umjetnicima u cjelokupnom području izvedbenih umjetnosti, kako stipendiranjem, tako i nastupima u profesionalnim produkcijama.

Balet je međunarodni ansambl koji je proteklih godina gotovo posve izgubio hrvatski kadar plesača. Kako bi, po vašem mišljenju, trebalo riješiti taj veliki problem?

To je kompleksan problem koji ima svoje ishodište u obrazovnom sustavu, prije svega srednjoškolskom. Po mom mišljenju, potrebno je poticati mlađu generaciju na pohađanje srednjih baletnih škola, dok na Akademiji dramske umjetnosti postoji Odsjek plesa koji provodi programe izvedbenog i nastavničkog smjera. Predispozicijom postojanja visokog obrazovanja u plesnoj umjetnosti omogućilo se mnogim umjetnicima koji se bave ovom umjetničkom disciplinom koja zahtijeva posebnu predanost u radu, kao i velika odricanja, nastavak obrazovanja u Hrvatskoj te pristup tržištu rada koje je ranije bilo teže dostupno.

Što pozitivno očekujete od novog zakona o kazalištima?

Novi zakon o kazalištima koji je, prema mojim saznanjima, u fazi izrade, nastojat će regulirati radni status zaposlenih umjetnika i onih koji se još školuju u visokoškolskim ustanovama, tj. mladih umjetnika kojima se mora omogućiti što bezbolniji transfer na tržište rada. Radno-pravno područje je od velike važnosti za rad kazališta u cjelini, stoga vjerujem kako će zakonodavac imati potrebnu socijalnu osjetljivost jer ne treba zaboraviti kako je većina umjetnika ostvarila svoje najvažnije profesionalne godine dajući se nesebično svom kazalištu, ali i kako će nastojati mladim umjetnicima omogućiti afirmaciju u profesionalnim institucijama.

Koliko je ukupni umjetnički kadar HNK, dakle ne samo umjetnici nego i sve tehničko osoblje, kadro suočiti se s izazovima 21. stoljeća?

Krenula bih od umjetnika, i to svih umjetničkih ansambala koji su sjajni i više nego spremni po svom umjetničkom senzibilitetu i dostignućima sudjelovati u zahtjevnim produkcijama. Tehnika HNK u Zagrebu obavlja vrlo zahtjevan posao, usudila bih se reći, zahtjevniji nego u ostalim zagrebačkim kazalištima upravo zbog diverzificiranosti umjetničkih disciplina koje imaju svoje produkcijske zadatosti. Tehniku je potrebno nadopunjavati novim djelatnicima, kao i orkestar, i zbor Opere kako bi se mogla izvoditi kompleksna glazbeno-scenska djela koja su imanentna repertoaru HNK u Zagrebu.

Foto: Josip Regović/PIXSELL

Svojedobno su i Opera i Balet zagrebačkog HNK gostovali na scenama diljem svijeta. Zašto je ta suradnja prestala i kanite li sa smanjenjem pandemije učiniti pomake i u tom području?

Međunarodna konkurentnost naših umjetnika nedvojbena je, oni kao pojedinci nastupaju u brojnim europskim kazališnim kućama i na festivalima. Iako su međunarodna gostovanja skupa, moguće je napraviti iskorake u tom području, posebno kroz sklopljene ugovore i programe u području kulturne suradnje na međudržavnoj razini. Interes budućih partnera postoji, što dokazuju i pozivi na uspostavljanje buduće suradnje koje sam dobila netom po imenovanju od kolega intendanata i ravnatelja europskih kazališta.

Kako kanite upotrijebiti nove kompjutorske tehnologije, odnosno, direktne prijenose opera, baleta i drame putem kojih će do njih doprijeti i uživati milijunska publika?

Imam u planu uspostaviti užu suradnju ponajprije s HRT-om kao javnim servisom kako bi se produkcije premijerno izvedene u HNK snimale i prenosile, a nastavit ću i produbiti suradnju kroz platformu Opera Vision i ostale medije.

Najavili ste i posebne programe poput Kazališta za obitelj. O čemu je riječ?

Program “Kazalište za obitelj” realizirat će se u Drami, Operi i Baletu kako bi se djeci i mladima približila umjetnost u cjelini. Programi su usmjereni edukaciji mlađe populacije (djeca i mladi) kao radionički programi vezani uz repertoarne naslove, i to na način da se mladim gledateljima omogući prisustvovanje određenim probama, uz organizaciju radionica i programskih predavanja prilagođenih uzrastu kako bi se privuklo mlađe gledatelje uz koje neminovno dolaze i roditelji. Planira se i postavljanje naslova primjerenih dječjem uzrastu za koje će se postupno uvesti i posebna pretplata u koju će biti uključeni radionički program kako bi se mlada publika upoznala s produkcijskim procesom. Program će se sufinancirati u suradnji s vrtićima koji koriste sredstva iz Europskog socijalnog fonda – Unapređenje usluga u sustavu ranog i predškolskog odgoja te u suradnji s Ministarstvom kulture i medija, Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Uredom za obrazovanje Grada Zagreba. Time će se aktivno raditi na razvoju publike, ali i povećanju broja posjetitelja.

Sudjelovali ste na brojnim simpozijima i skupovima koji su protekle dvije godine tematizirali izvedbene umjetnosti u doba pandemije. Kakva su iskustva europskih kolega s obzirom na tešku i u povijesti nezapamćenu situaciju s publikom u kazalištima i kakve sve rezervne planove i alternativne programe imate pogorša li se zdravstvena situacija?

Izvedbene umjetnosti zbog potrebe izvođenja pred (brojnom) publikom, ali i zbog interaktivnosti u izvodilačkom smislu, najteže su pogođene kao područje kulturnih i kreativnih industrija za vrijeme pandemije. Samo u 2020. godini izgubile su, prema istraživanjima objavljenima u studiji “Rebuilding Europe: The cultural and creative economy before and after the COVID-19 crisis”, gotovo 90% prihoda. Na simpozijima i stručnim skupovima u proteklo vrijeme raspravljalo se i pokušavalo iznaći načine djelovanja u kazališnoj djelatnosti u sadašnjosti, ali i iznalaženja modela za budućnost jer se ne može sa sigurnošću predvidjeti kraj pandemije. Kolege su na europskoj razini složni kako je potrebno osmišljavati i imati spremne alternativne planove odvijanja programa. Istim modelom vodit ćemo se i u planiranju repertoara i njegovu odvijanju i u HNK u Zagrebu, gdje ćemo posebnu pozornost obratiti na moguće kritične točke produkcije izrađujući matrice analize rizika.

Mnogi su hrvatski veliki operni pjevači, baletani, čak i glumci postali poznati u svijetu. S kojim svjetski poznatim hrvatskim umjetnicima kanite surađivati?

Hrvatski umjetnici koji su se afirmirali u međunarodnom okruženju donijet će svježinu u izvedbama HNK u Zagrebu te s kolegama već angažiranima u kazalištu pridonijeti visokoj izvedbenoj razini naših produkcija. Dugo poznajem većinu umjetnika s kojima planiram suradnju, tu prije svih mislim na dirigenta Ivana Repušića, zatim Renatu Pokupić, Maxa Emanuela Cenčića, ali i Krešimira Stražanca, Evelin Novak, Matiju Meića i ostale. U ovom trenutku postoji cijeli niz hrvatskih umjetnika za koje će nam biti čast što ćemo ih ugostiti u HNK. Uz svoju reputaciju, a u suradnji s angažiranim umjetnicima, donijet će kazalištu još veću prepoznatljivost i mogućnosti i u promidžbenom smislu.

Naveli ste impresivan program. Koja djela nas očekuju u domenama Drame, Opere i Baleta?

Plan ostvarivanja programa HNK u Zagrebu zadan je  programskim i financijskim okvirom koji izrađuju osnivači, u ovom slučaju Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb. Slijedeći tu strukturu, programirala sam i repertoar u mandatnom razdoblju od 2022. do 2026. Izdvojit ću neke naslove u sve tri umjetničke cjeline, kao što su u dramskom programu Molièreov “Don Juan”, Shakespeareova “Oluja”, Ibsenov “Graditelj Solness”, Krležina “Golgota”, “Plodna voda” Marine Vujčić. U opernom dijelu programa izvest će se Verdijevi “Nabucco” i “Otello”, Rossinijev “Le Comte Ory”, “Majstori pjevači” R. Wagnera, Donizettijeva “Maria Stuarda” – dio Tudorske trilogije kao projekt razmjene nacionalnih kazališta, “Lulu” A. Berga, hrvatske opere, Gotovčev “Stanac”, Smareglijina “Istarska svadba” i “Analfabet” I. Lhotke Kalinskoga. Planiraju se izvesti baletni naslovi “Spartak” A. Hačaturjana, “Sylvia” Lea Delibesa i “Pepeljuga” Prokofjeva, “Daphnis et Chloé” (Ravel) / “Jewels” (Balanchine), djela iz hrvatske baletne baštine, Baranovićevo “Licitarsko srce” i Papandopulova “Tri kavalira frajle Melanije” uz suvremena djela i autorske večeri stranih i hrvatskih koreografa.

Uz planirani program, naručivat će se suvremena djela kako mladih, tako i afirmiranih dramatičara i skladatelja jer smatram kako HNK u Zagrebu treba svojim repertoarom obogaćivati hrvatsku umjetnost te omogućiti pristup autorima različitih estetika kako bi publika dobila uvid u široki raspon autorskih djela.

Autor:Marina Tenžera
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.