slikar

Izložba velikana hrvatskog slikarstva Đure Sedera

Autor: M. T./dnevno.hr

U Gradskoj galeriji Zabok u utorak, 22. rujna otvara se izložba “Slikarstvo pokrenuto svjetlošću” jednog od najvećih hrvatskih slikara Đure Sedera.

Kako ističe kritika: “U suvremenom hrvatskom slikarstvu, opus Đure Sedera nezaobilazna je postaja koja svjedoči o iznimnoj analitičkoj i introspektivnoj snazi umjetnika da se u pojedinim vremenskim periodima zapita o nemogućnosti i mogućnosti slike, o smislu i besmislu slikarskog procesa, koja će ga od ranog apstraktnog ekspresionizma i enformela voditi do egzistencijalističko-gorgonaških redukcija, crnih sažimanja do ponovnog ‘osobnog obrata’ u volju slikanja i vraćanja boji, gesti, materiji. Naime, problemski, morfološki, tematski i stilski rasponi koje zrcali Sederovo slikarstvo ne bi bili mogući bez umjetnikove sklonosti dubokoj meditativnoj osjećajnosti koja ga je vodila slikarskom istraživanju u kategorijama svjetlosti i tame. Na takvoj ‘pozadini dugoga trajanja’ (Tonko Maroević), sve su umjetnikove faze (morfološke i tematske) iznimno uvjerljive i opravdane, jednako kao što nemamo što dodati ili prigovoriti njegovoj inačici ekspresionizma koji je postao opći znak vremena, s kojim se Seder ’sinkronizirao na način doista samokretajućeg i samopotičućeg nastojanja – puknuće između ovostranosti ionostranosti nije više tragično raspolovljeno’ (Z. Rus). No, poticajni i krepki talozi tradicije i velikih prethodnika modernizma uvijek postoje u tkivu djela pa se tako s današnjim vremenskim odmakom ne možemo ne složiti s tezom Zdenka Rusa iz 1987. kada nas upućuje kako Sederovi impulsi dolaze iz vlastite sredine:’onog Tartaglina kulta slikanja i Hermanova mita ekspresije’, ističući kako te veze nisu izravno vidljive, ali su prisutne”.

Mlađe generacije hrvatskih umjetnika i kustosa danas percipiraju Đuru Sedera isključivo kao značajnog predstavnika novog vala europskog ekspresionizma i tzv. Nove slike u hrvatskom suvremenom slikarstvu, iako je slikar kao član Gorgone prošao kompleksan autodijalog o temi ispražnjenosti prizora i stvari na slici, „položaju mučne praznine bez lika čovjeka“ (Seder), koja se u ranijim djelima iskazivala kroz enformelni senzibilitet i crno-bijelu inačicu suprematizma. Jer Seder se tek povremeno, kratkotrajno prepuštao gorgonaškoj ironiji, nihilizmu, i besperspektivnosti, pokušavajući kroz suvisle analize svijeta oko sebe vratiti slici smisao postojanja. „Duh vremena je kroz Sederovo slikarstvo procvjetao. Umjetnik nije popustio pred njegovom destrukcijom, nije dozvolio da ga samelje u neaktivnosti u koju s godinama i rastućim ugledom zapadaju njegovi brojni kolege svih generacija. Njegova zima prešla je u proljeće“, zapisat će nedavno Feđa Gavrilović. Bez obzira na umjetnikovu neukroćenu gestu i bujnu materičnost slike – koja više govori u prilog metafizičkim obračunima sa samim sobom i drugima, gdje se simbolički želi premostiti ograničenja materijalnog svijeta – Sederovo je djelo snažan manifest nade u ljubav i ipak neko bolje čovječanstvo. On na sjajećem vrhuncu mudrosti svojeg života – kao i Slobodan Vuličević – ne vjeruje predapokaliptičnim ljudima, ali uporno navija za Čovjeka.

Đuro Seder (Zagreb, 1927.) je diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Antuna Mezdjića, a 1953. završio specijalku iz slikarstva kod Marina Tartaglie. Bio je član umjetničke grupe Gorgona. Radio je kao ilustrator i grafički dizajner do 1981., kada počinje raditi kao docent na ALU u Zagrebu, gdje i danas ima svoj atelijer u statusu profesora emeritusa.

Objavljivao je pjesme tijekom 1960- ih i 1970- ih (Razlog, Kolo, Forum, Republika), a u nakladi BiblioTeke godine 1978. izlazi mu zbirka pjesama „Otac iz lonca“.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja strukovnih udruga za životno djelo te glavnih nacionalnih nagrada (Vladimir Nazor, Danica s likom Marka Marulića). Redovni je član HAZU od 2000. godine, a od 2011. obnaša i funkciju voditelja Gliptoteke HAZU. Radovi mu se nalaze u svim najvažnijim hrvatskim muzejskim, galerijskim, crkvenim i privatnim zbirkama, ali i izvan naših granica (Graz, München, Budimpešta, New York).




Autor:M. T./dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.