GNU

Prvi susret s čokoladom Europljani su doživjeli na današnji dan 1550.

Autor: D.Ko.

Uzgoj kakaa korijene vuče još iz 1250. godine prije Krista, kada su ga Maje uzgajali u svojim vrtovima i od njega radili ceremonijalna pića, dok su Asteci pili 'xocoati' vodu gorku vodu začinjenu vanilijom i chilijem.

Na današnji dan, 7. srpnja 1550. europski narodi upoznali su novu egzotičnu poslasticu – čokoladu. Porijeklom iz Meksika, ovo je slatko piće ostalo omiljeno među masama skoro pola tisućljeća.

Kakaovac

Uzgoj kakaovca korijene vuče još iz 1250. godine prije Krista, kada su ga Maje uzgajali u svojim vrtovima i od njega radili ceremonijalna pića, dok su Asteci pili ‘xocoati’ vodu gorku vodu začinjenu vanilijom i chilijem. Ovi narodi također su zrnca kakaa koristili kao sredstvo razmjene. Postoje indicije da je Kolumbo donio zrnca kakaa u Španjolsku 1504. sa svog četvrtog i posljednjeg putovanja u Amerike. 1519. španjolski osvajač Hernan Cortez napisao je da je čokolada ‘božanstveno piće koje razvija otpor i otklanja umor. Šalica ovog pića pomaže čovjeku da hoda cijeli dan bez jela’.

Iako se prvo pojavila u Španjolskoj, tamo se nije zadržala, a kao službeni datum dolaska čokolade u Europu uzima se upravo 7. srpnja 1550., dok se zasluge pripisuju španjolskim redovnicima koji su diljem starog kontinenta proširili priče o Theobromi cacaou. Do popularizacije dolazi 1660. na francuskom dvoru gdje su entuzijasti Marija Terezija i Luj 14. uživali u slatkom piću pripisujući mu svojstva afrodizijaka.

Prva čokoladarnica otvorena je u Londonu 1657., a smatralo se da ovo piće pomaže u izlječenju tuberkuloze. Do 1700-ih godina u kakao se dodavala kava, vino i papar, da bi napokon engleski i nizozemski posrednici počeli dodavati mlijeko i šećer. Masovna proizvodnja bila je neizbježna. Stoljeće kasnije, zahvaljujući tvrtci Fry i Sinovi, čokolada je dobila kruti oblik.

Autor:D.Ko.
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.