Foto: Vedran Peteh/CROPIX

HRVATSKA PIONIRKA EKOLOŠKOG DIZAJNA: ‘Masovna tekstilna proizvodnja jedan je od najvećih zagađivača planeta’

Autor: Gordana Malešić

Tekstilna industrija posljednjih je desetljeća jedan od najvećih zagađivača, no to se mijenja, a tomu pridonose modni dizajneri. Svijest o čistom planetu sve je šira. A kad govorimo o globalnoj problematici tekstilne proizvodnje, važno je objasniti da tu nije riječ samo o ekologiji nego i o etici i humanosti, ističe modna dizajnerica Kristina Burja. Kaže kako je masovna tekstilna proizvodnja ne samo jedan od najvećih zagađivača s ekološkog aspekta nego je i najveći robovlasnik današnjice. 

“Prije devet godina urušila se Rana Plaza, tekstilna tvornica u Bangladešu u kojoj su radnici godinama radili u nehumanim uvjetima uz mizerne naknade za svoj rad. Danima su upozoravali na pucanje zidova tvornice, ali su svejedno bili prisiljeni vratiti se svaki dan na posao. U toj nesreći poginulo je 1138 ljudi, uglavnom mladih žena i majki, te ih je još 2500 bilo teško ozlijeđeno. Ta tvornica je proizvodila za 29 svjetskih brendova, neki od njih su i vrlo poznati. Od tog dana polako se počela mijenjati svijest, to je ono što mi promičemo posljednjih sedam godina”, ispričala je dizajnerica. 

Kristina Burja u Hrvatskoj je pionirka u području ekološkog dizajna, a godinama sudjeluje u svjetskom projektu Green Fashion Week

 

View this post on Instagram

 

A post shared by KRIE (@kriedesign)




“To je neprofitni međunarodni događaj koji podržava GD Major Entertainment iz Milana i FSA (Fashion Service Association), a pod pokroviteljstvom talijanskog Ministarstva za zaštitu okoliša, kopna i mora u suradnji s Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Riječ je o projektu koji podupire održivi razvoj u modnoj industriji, a pod pokroviteljstvom je UN-a, stoga je velika čast što su moj dizajn ocijenili kao globalno zanimljiv i prihvatljiv. Surađujemo već dugi niz godina i promičemo vrijednosti u koje vjerujemo i važnost njegovanja koncepta slow fashiona“, ispričala je dizajnerica. 

Etičnost i humanost

Kristina je Hrvatsku predstavljala svojim radom na panelu o održivom razvoju u modnoj industriji koji se održao u Hadrijanovu hramu 2017. godine u Rimu, a na kojem je sudjelovao i tadašnji talijanski ministar okoliša Carlo Medaglia.

“Predstavila sam viđenje budućnosti mode kroz prizmu Agende 2030. za održivi razvoj. Oduvijek sam pazila na raspolaganje resursima te na uvjete u kojima proizvod nastaje na svim razinama, od sirovine do finalnog proizvoda, kao i na etičke konotacije 17 ciljeva Agende 2030.”, ističe dizajnerica. Dodaje kako je to proces koji zahtijeva educiranost i osviještenost te stavlja ekologiju ispred profita. Kristina kaže kako je moda odlična platforma za širenje svijesti o utjecaju industrije na klimu. 




“Jer kad nešto ‘uđe u modu’, često zahvati cijeli svijet. Propagiramo elitizam u odijevanju koji ne sugerira na skupo ili nedostupno, nego na činjenicu da nosimo odjeću koja ima pozadinsku priču, dubinu, porijeklo”, naglasila je. Dizajnerica kaže kako je promišljanje o modi kroz ekološki prihvatljive odjevne predmete postao trend u modnoj industriji, a situacija s pandemijom pridonijela je tomu da moda uspori, da se više promišlja i da gomilanje polako prestaje biti navika.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by KRIE (@kriedesign)

Slow fashion je budućnost”, ističe. Održiv razvoj u tekstilnoj modnoj industriji, kaže, prije svega se odnosi na način raspolaganja resursima, kao i otpadima, na porijeklo sirovine i način njezina uzgoja. 

“Uzgoj pamuka je, primjerice, jedan od štetnijih procesa za okoliš, a recimo reciklaža pet boca daje odlična vlakna za nove artikle. Poanta održivog razvoja su također etičnost i humanost”, dodaje Kristina i objašnjava: “Ako neki artikl uvezen u Hrvatsku uz troškove prodaje, transporta i poreze košta recimo 35 kuna, može biti od organskog pamuka, ali ostaje veliko pitanje tko je to proizveo i nikako nema ‘zelenu’, humanu, etičku ni bilo koju drugu vrijednost. Tko je proizveo moju odjeću najvažnije je pitanje danas zbog činjenice da su ljudski životi ugroženi i obespravljeni samo kako bi se proizvela jeftina tekstilna roba koja u konačnici postaje otpad”, smatra dizajnerica. 

Odlična platforma

Kristina rješenje ovog problema vidi u ponudi. “Ponuda je odgovor na potražnju i u ovom segmentu samo mi sami možemo zaštititi ovaj planet odabirom onoga što želimo kupiti.

Smatram da se sve više, pa čak i kod nas, gdje je to uistinu teško zbog ekonomskih uvjeta, rađa trend biranja i promišljanja u kupnji”, kaže. Kristina je uvjerena da modni dizajneri tu mogu imati veliku ulogu jer moda je odlična platforma za širenje svijesti.

“Također, s obzirom na to da promičemo cjenovnu dostupnost dizajnerskih artikala, klijentice vole izdvojiti samo malo više za te posebne komade koji traju i za koje uvijek dobivaju komplimente”, zaključila je Kristina. Ističe da se treba promijeniti kolektivna svijest potrošača. Smatra da treba ulagati u posebnu odjeću, onu koju ćemo voljeti godinama, te da trebamo birati kvalitetu, a ne kvantitetu, i puno reciklirati… 

“Trebamo razmisliti kad kupujemo nešto jeftino kako je to proizvedeno, je li to toksično, je li neko dijete bilo prisiljeno to proizvesti za šaku riže, želimo li nositi nešto protkano takvom energijom tuge”, objasnila je dizajnerica. Otkrila nam je i kako na eko modu gledaju u svijetu. 

 

View this post on Instagram

 

A post shared by KRIE (@kriedesign)

“Na globalnom planu, primjerice na Arab Fashion Weeku 2018., nastupili smo kao prvi svjetski održivi brend i pratio nas je samo jedan brend iz Italije, danas na svakom danu AFW-a imamo i po pet brendova održivog razvoja. Održivost je postala must have, a to je odlično jer kad pionirski počnete širiti svijest o nečemu, samo možete sanjati da će ta ideja postati ne samo općeprihvaćena nego i neizostavna referencija izvrsnosti, u ovom slučaju modnih brendova”, naglasila je. 

Kristina posljednjih godina promicanja održivog razvoja može posvjedočiti kako upravo to i postaje trend kod mnogih modnih marki te hvali širenje svijesti o tome, pa čak i kad je to samo zato što je to pomodno. 

Dodana vrijednost

Prisjetila se svojih početaka promicanja ekološki prihvatljivo proizvedene odjeće u Hrvatskoj.

“Kao i na svakom početku, ova tematika ne samo da je bila iz neznanja loše prihvaćena i zanemarena nego je izazivala i podsmijeh. U Hrvatskoj su smatrali da eko nije nešto što može biti od sintetičke tkanine, a modne manifestacije nisu imale razumijevanja za viši cilj kojem smo se onda posvetili. Trudila sam se u medijskom prostoru osvijestiti i druge da i oni budu održivi brendovi. Zahvaljujući činjenici da proizvode u Hrvatskoj, u humanim uvjetima, i da ne stvaraju otpad i toksičnost pri proizvodnji, domaći brendovi automatski zadovoljavaju neke od osnovnih načela održivosti u modnoj industriji”, objasnila je Kristina te je istaknula da joj je drago što se danas mnogi dizajneri deklariraju kao održivi jer je time, smatra, postignut i njezin cilj – da mijenjamo svijest. Uvjerenja je da širi kontekst treba krenuti od našeg praga, osim privatnih malih pothvata poput odvajanja otpada i recikliranja. Smatra da ima veliku odgovornost učiniti pomak u industriji vlastitim primjerom i edukacijom drugih. Naglasila je da je porijeklo proizvoda ono što daje dodanu vrijednost odjevnom proizvodu i modnoj marki.

“Zahvalna sam što proizvodim u Hrvatskoj i ponosna sam na sve kolege koji također u ovim našim teškim uvjetima i na vrlo malom tržištu ne odustaju od proizvodnje te s etičke strane potpuno zadovoljavaju statute održivosti”, rekla je. Kristina otkriva kako pri takvom eko načinu proizvodnje na jednu haljinu potroši više sati rada jer je, primjerice, krojena iz više dijelova nego što je to uobičajeno, a sve zbog tkanina koje koristi u sklopu održivog razvoja. 

“Kod nas vrijedi pravilo da moda mora biti dostupna i nuditi kvalitetu za razumnu cijenu te također biti etički prihvatljiva”, kaže Kristina koja je uključena u cijeli proizvodni proces.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by KRIE (@kriedesign)

“I to je također čar malih brendova koji imaju šarm manufaktura, u naše je proizvode utkana ljubav”, smatra Kristina te zaključuje da promjena mora krenuti od svakog od nas.

“I svijet će tada postati bolje mjesto. Nije još kasno. Ne možemo, nažalost, zaustaviti neke ekološke promjene, ali ih možemo usporiti i ostaviti našoj djeci Zemlju u boljem stanju nego što je danas”, naglašava. 

Neiskrene pobude

S obzirom na to da se druži sa svjetskim dizajnerima, zanimalo nas je kako iz njezina iskustva oni gledaju na odnos stakleničkih plinova i tekstilnu industriju.

“Danas ozbiljni brendovi porijeklo proizvoda i održivost zastupaju i promiču s obzirom na činjenicu da bez tih vrijednosti nisu konkurentni u smislu argumentacije svoga zaštitnog znaka. U svakom slučaju tu je riječ više o marketingu i borbi za tržište koje je u tim cjenovnim razredima postalo vrlo izbirljivo, ali i samo promicanje zdravih vrijednosti već pridonosi borbi za ovaj planet, pa bilo to i iz neiskrenih pobuda”, objasnila je Kristina te je još jednom naglasila kako je veliki problem masovna produkcija.

“A u toj mašineriji koja razara, onečišćava i uništava na kraj možemo stati samo mi, kupci, i to svojom odlukom o tome što kupujemo”, zaključila je Kristina.

Autor:Gordana Malešić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.