fbpx
Foto: Pixabay

ANAMARIJA PRGOMET, POKRETAČICA POKRETA ‘ZERO WASTE’ U HRVATSKOJ: Život bez otpada moguć je uz nekoliko jednostavnih pravila

Autor: Ivana Jurišić

Kada se u ljeto 2017. godine upoznala s načelima zero waste pokreta, život Anamarije Prgomet krenuo je u posve drugom smjeru. Ova simpatična Slavonka tada je već sedam godina bila vegetarijanka, a posljednjih pet godina je veganka. Nakon toga nije joj trebalo dugo da osnuje zero waste pokret i u Hrvatskoj, koji je 15. rujna prošle godine proslavio četiri godine. Kaže kako se s konceptom zero waste susrela dok je na Youtubeu istraživala veganstvo i minimalizam.

“Shvatila sam da otpad koji recikliram završava negdje na planetu, u nečijem prirodnom staništu, i odlučila da ne želim sudjelovati u tako pogubnom sustavu”, objašnjava.

Na pitanje kako bi u nekoliko kratkih riječi opisala sebe, odgovara kako je konstanta koja se provlači kroz cijeli njezin život sloboda.


“Uvijek težim slobodi. Zato sam se i preselila u Istru, to je jedna posebna regija potpuno drugačija od ostatka Hrvatske”, govori ova mlada žena koja je studirala modni dizajn i kostimografiju, a prije nekoliko dana je položila ispit za priprematelja jednostavnih jela i slastica.

Kaže da voli umjetnost, kulturu, prirodu, proljeće, vrtlarenje, rock and roll i drugu dobru glazbu, indijsku hranu, kavu, prirodu, prijatelje, Istru, život i slobodu iznad svega. I, naravno, svoju kujicu Dramu s kojom dijeli životni prostor.

“Evo, uskoro će joj biti tri godine. Vodimo jedan zanimljiv suživot. Moguće je da nismo baš kompatibilne, ali volimo jedna drugu”, smije se dobro raspoložena Anamarija.

Pokret u povojima

Zero waste pokret, koji je sve popularniji u Hrvatskoj, relativno je novi pokret, još u povojima, no pokazuje da ljudima sve više postaje jasno da ne mogu živjeti po tempu koji diktira konzumerizam i da trebaju početi od sebe.

“Naš osobni odabir promjene potrošačkih navika odražava se na proizvodnju jer je matematika vrlo jednostavna: ako se nešto ne uspijeva prodati, onda nije profitabilno proizvoditi takav proizvod”, objašnjava nam Anamarija i dodaje se u posljednjih pet godina situacija znatno promijenila u korist života bez otpada.

“Otkako je EU donio direktivu o zabrani korištenja jednokratne plastike, puno je lakše prakticirati takvu životnu filozofiju”, smatra.




Naime, od tada se u svim većim marketima mogu pronaći višekratne vrećice za rinfuzu, drvene četkice za zube i sl.

“Kada je riječ o ekologiji, stranci su više osviješteni, tako da treba raditi na sustavnoj edukaciji građana, a pogotovo djece jer su oni naša budućnost”, uvjerena je Anamarija.

Nedavno se iz Zagreba preselila u Istru, gdje je, kaže, nešto teže prakticirati zero waste nego u glavnome gradu.




“Povezala sam se s malim lokalnim proizvođačima i OPG-ovima, berem divlje samoniklo bilje, dosta hrane sama proizvedem, imam vrt, a, iskreno, i ne jedem glavninu namirnica koje konzumira većina građana”, opisuje svoj život Anamarija koja drži i radionice o tome kako prijeći na zero waste način života.

Tako na radionici biljnih mlijeka, sireva i namaza građane uči kako uz malo truda i vremena pripremiti sve navedeno a da ne proizvedu nikakav otpad.

“Primjerice, biljno mlijeko je mješavina orašastih plodova i zobenih pahuljica u omjeru 1:4. Sastojke izblendamo i procijedimo kroz gazu. Tu postoje razne varijante u okusima, no osnovni recept je tu. U gazi nam ostane pulpa, od koje onda možemo napraviti kekse”, savjetuje Anamarija.

Potrebne su nam visoke kazne

Iako je skupština UN-a za okoliš nedavno usvojila rezoluciju kojom se zahtijeva da se u sljedeće dvije godine donese pravno obvezujući propis kojim bi se uspostavili mehanizmi kontrole i zaustavljanja zagađenja plastikom, Anamarija kaže kako su nam zakoni i praksa malo neusklađeni.

“Vjerujem da bi visoke kazne uvelike pomogle u provedbi zakona. Ljudi su vrlo neodgojeni i još bacaju otpad gdje god stignu.”

Ljude koji su odrasli u društvu u kojem nas plastika prati na svakom koraku, od zubne četkice rano ujutro do plastičnih igračaka koje je gotovo nemoguće izbjeći, najviše zanima koliko je uopće moguće zero waste prakticirati u svakodnevnom životu.

Anamarija ističe kako uvijek bira opcije kroz koje prakticira pet zero waste pravila: refuse, reduce, reuse, recycle, rot. Prevedeno na hrvatski jezik to bi značilo: odbij (kupnju nepotrebnih stvari), smanji (ono što inače koristiš), ponovno iskoristi (stvari koje već imaš), recikliraj (promijeni namjenu stvari koja je izgubila svrhu, ne samo kao doslovno recikliranje) i truli (kompostiraj).

“Dosta toga ne kupujem, no ako kupujem, pokušavam to što više puta iskoristiti. Dogodi se da sam prisiljena kupovati neke dugotrajne proizvode zapakirane u plastiku i tako stvorim otpad. Trenutno imam i kutiju starog tekstila, odnosno nenosive odjeće koju trebam zbrinuti. Kada sam na početku života bez otpada bila vrlo disciplinirana, otpada gotovo nije bilo. Sada se godišnje skupi jedna vreća jer sam malo opuštenija”, napominje Anamarija te ističe kako život bez otpada nije moguć u potpunosti, ali je moguć u velikoj mjeri.

“U tome uvelike pomaže kompostiranje jer je 60 do 70 posto otpada u kućanstvu moguće kompostirati”, objašnjava.

Na pitanje što obični ljudi mogu učiniti kako bi stvorili manje otpada, kaže kako mogu uvesti male promjene u svoju svakodnevicu, a kad ih usvoje, onda mogu uvesti nove.

“Ovo je bitno kako se građani ne bi obeshrabrili odmah na početku. Treba u ljudima probuditi svijest i empatiju prema planetu i njegovim stanovnicima svih vrsta: biljkama, životinjama, ljudima i, naravno, prema vlastitoj djeci. Imam osjećaj da se kroz roditeljstvo nešto prelomi u ljudima i žele najbolje za svoje potomstvo. Trebamo što više takvih okidača jer tako mijenjamo svijest naših bližnjih”, smatra.

Za mjesec i pol dana u Poreču otvara prvi zero waste caffe u Hrvatskoj kojemu je nadjenula simpatično ime “Život”.

“Svi će proizvodi biti ekološki, veganski i proizvedeni lokalno. Prednost dajemo craft proizvodima i specialty kavi čiji je proces uzgoja i proizvodnje fair trade. Većina proizvoda koje ćemo služiti ima organske, ekološke te veganske certifikate”, opisuje svoj neobični kafić.

Posebno je zanimljivo što će nabava sirovina također biti bezotpadna u samoj tvornici, a dio proizvoda će biti pakiran u staklenu ambalažu koja se može reciklirati beskonačno mnogo puta.

Ponosna je što će kafić opremiti polovnim namještajem jer time podržava cirkularnu ekonomiju i ponovnu upotrebu.

“Materijali koje koristimo bit će organski, prostor će imati puno biljaka, imat ćemo kutak za djecu s Montessori igračkama koje im pomažu u razvoju ravnoteže. Ponudit ćemo brojne dodatne sadržaje i aktivnosti s ciljem održivije budućnosti društva i zdravijeg planeta”, puna je planova ova mlada žena koja je već napravila veliki korak naprijed u borbi za bolje sutra novih naraštaja.

Anamarijini savjeti za život bez otpada

Kada je riječ o ubrzanoj životnoj svakodnevici, preporučujem uložiti u jednu kvalitetnu bocu za vodu od stakla ili plemenitog čelika jer su to materijali koji su sigurni za korištenje. Ako volite piti čaj, umjesto boce, možete odabrati termosicu u obliku boce jer održava napitak toplim 12 sati ili hladnim 24 sata. Moj favorit je Keep cup šalica za kavu za van jer je multifunkcionalna – iz nje pijem vodu, a posluži i kao posudica za hranu ili teglica za kupnju u rinfuzi.

Preporuka je kuhati doma, a ako uzimate hranu za van, ponesite svoju posudicu i pribor za jelo ili se “skompajte” s cateringom i zamolite ih da vam hranu spakiraju u “reusable” posudu.

Uvijek sa sobom nosite svoje platnene vrećice za kupnju i jednu teglicu za nešto ljepljivo ili tekuće poput suhih šljiva.

Planirajte svoju tjednu i mjesečnu kupnju hrane kako biste izbjegli njezino propadanje i bacanje. Na tjednoj bazi kupite voće i povrće, a na mjesečnoj žitarice, mahunarke, sjemenke i ostalo.

Većinu namirnica možemo kupiti u rinfuzi sa svojim platnenim vrećicama. Od tako kupljene hrane možemo doma napraviti prehrambene proizvode koje u trgovinama pronalazimo u jednokratnoj plastičnoj ambalaži.

Kuhajte onoliko koliko možete pojesti. Viškove hrane pojedite sljedeći dan, podijelite s prijateljima ili upotrijebite za kuhanje novog jela.

Kod mene u kuhinji i kupaonici vlada minimalizam. Čistim alkoholnim octom, limunom i sodom bikarbonom te četkom za pranje tepiha. Odjeću perem bršljanom koji sadrži prirodni saponin, ne koristim omekšivač već nekoliko godina i odjeća je mekana na dodir. Umjesto plastičnih kvačica koristim drvene jer su izdržljivije. Posuđe perem sapunom od kokosova ulja i lufom – spužvom iz roda tikvica.

Kozmetiku uglavnom radim sama: dezodorans, pasta za zube, balzam za usne i sapuni proizvodi su koji se mogu napraviti u samo nekoliko minuta do sat vremena. Kupujem četkice za zube od bambusa, kreme za lice i ruke te kruti šampon za kosu od lokalnih proizvođača čija se poslovna etika uklapa u moje svjetonazore.

Ne šminkam se, ali preporučujem da šminku skidate kokosovim uljem i platnenim blazinicama. Na početku sam novac uložila u metalnu britvicu za depilaciju, električni epilator, menstrualnu čašicu, metalni čistač jezika, drvenu četku za kosu, četku za suho četkanje tijela, metalni štapić za uši i roler od žada za masažu lica. Svi ti proizvodi vrlo su kvalitetni i trenutno ih koristim dulje od tri godine.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.