Flickr

Naš znanstvenik istražio imunosni odgovor na Sars-cov-2, korak bliže cjepivu

Autor: Zlatko Govedić

Tim u kojem je Ivan Odak s Medizinische Hochschule Hannover objavio je studiju o koronavirusu, prvu takve vrste u Europi. Studija, objavljena u stručnom časopisu EBioMedicine, fokusirala se na to da osobe koje obole od COVID-19 i završe na bolničkom liječenju, nemaju istu imunološku sliku, prenosi Zimo. Daljnjim istraživanjem otkrili su da je moguće, proučavanjem sastava limfocita procijeniti i kakav će biti tijek bolesti te tako prilagoditi način liječenja i predvidjeti koliko će ozbiljno liječenje morati biti.

“Bili smo svjesni da oboljeli od COVID-19 obično imaju manje limfocita u krvi. Međutim, nismo znali koje su to podskupine i u kojoj su mjeri oni pogođeni”, kaže dr. Christian Schultze-Florey, jedan od istraživača.

Što su točno otkrili i kako bi to moglo utjecati na daljnju potragu za lijekom i cjepivom protiv novog koronavirusa, upitali su dr. Ivana Odaka. “Kolega Christian i ja surađujemo dulje vrijeme na raznim znanstvenim projektima koja uključuju pacijente. Konkretno u ovom projektu, kao znanstveniku moja uloga je bila definiranje/osmišljavanje skupa parametara koji bi mogli relativno jednostavno mjeriti u klinici, a kojim bi se liječnici mogli služiti da predvide tijek bolesti, te naravno njihova validacija kroz analizu podataka. Trenutno postoje brojne, često dugotrajne i vrlo osjetljive metodologije koje se tipično rade u specijaliziranim znanstvenim institutima. Takve metode su medutim rijetko primjenjive ‘na veliko’ u klinikama. Zbog toga je cilj naše suradnje adaptirati i iskoristiti takve metode kroz medicinsko osoblje i kliniku kako bi doktori brzo i efikasno mogli predvidjeti tijek bolesti”, pojasnio je Odak.

Dramatično izlaganje čelnog čovjeka WHO-a: ‘Pandemija ubrzava! Virus u najvećem dijelu svijeta nije pod kontrolom’

“Danas na dnevnoj bazi izlaze brojne studije koje pokušavaju secirati imunosni odgovor u COVID-19. Mi smo se fokusirali na identifikaciju koji tip bijelih krvnih stanica (u ovom slucaju T limfocita) je prisutan u ljudi koji su se brzo oporavili, odnosno u onih koji nisu. U ovoj studiji smo uspjeli identificirati podskupinu T limfocita koja je prisutna u velikom broju, kod pacijenata koji su se uspješno oporavili, dok je u pacijenata koji su imali teški tijek bolesti ta vrsta T limfocita bila prisutna u znatno manjem broju. Ovakva istraživanja nam daju natuknice koji dio imunosnog odgovora je potreban za uspjesan imunosni odgovor, odnosno razvoj cjepiva”, pojasnio je Odak.

T-stanice efektora su posebno aktivirane T-stanice koje ili uništavaju bolesne stanice izravno ili alarmiraju imunosni sustav i tako privlače dodatne imunosne stanice. Odak i njegov tim otkrili su da su upravo te stanice ključne za prepoznavanje razlika u tijeku bolesti. Ako se pacijenti oporave od infekcije i njihovo zdravstveno stanje se poboljša, broj efektorskih stanica u krvi također se značajno povećava. Memorijske stanice, koje su poseban oblik T-stanica koje prepoznaju patogene tijekom nove infekcije i zbog toga se brže mogu boriti protiv njih, također se se pojavljuju u većem broju tijekom oporavka. No, ako do oporavka ne dođe, njihov broj se ne mijenja. “Općenito smanjenje podtipova limfocita i efektorskih T-stanica moglo bi poslužiti kao biomarker za procjenu težine bolesti u ranoj fazi mjerenjem imunosnog statusa”, pojasnio je Schultze-Florey.

Za Odaka i njegov tim to je veoma važan korak na dugom putu potrage za lijekom i cjepivom protiv koronavirusa. Stoga su ga pitali očekuje li da će se to dogoditi u neko skorije vrijeme?

“Ova pandemija je izazvala u zadnjih desetljeca neviđenu mobilizaciju, ulaganja u znanost i pronalazak lijeka i cjepiva. Pronalazak cjepiva je neminovan i samo je pitanje vremena. Po mom mišljenju, kroz narednih 6-12 mjeseci će na tržište izaći više cjepiva. Za respiratorne viruse je posebice nezahvalno prognozirati učinkovitost, ali vjerujem da će se tek kroz narednih 12-24 mjeseci pokazati koje će cjepivo biti najdjelotvornije”, objasnio je Odak koji sa svojim timom također na razvoju cjepiva i još nekoliko projekata vezanih uz istraživanje koronavirusa.

Svojevremeno je vijest bila kako su u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” izolirali virus koji uzrokuje COVID-19, što se isticalo kao velika stvar. Pitali su Odaka što to može znači u kontekstu praćenja bolesti i eventualnog “lokalnog lijeka”.

Osobe s blagim siptomima zaraze koronom pogođene upalnim promjenama mozga, delirija, oštećenja živaca i moždanog udara

“Ako govorimo o ‘lokalnoj učinkovitosti’ u smislu da je lijek učinkovit samo u Hrvatskoj regiji, ali ne i šire, onda osobno smatram da je to tehnički moguće, međutim malo vjerojatno. Izolacija virusa sama po sebi je naravno ogroman korak ka pronalasku lijeka, no osobno mislim da učinkovitost takvih lijekova neće biti ograničena lokalitetom, što je dobra stvar. Postoje određene studije koje su već pokazale da je virus u Europi (i zemljama Europe međusobno) različit od onoga primjerice u Sjedinjenim Americkim Državama. Neki sojevi su infektivniji, međutim manje štetni po domaćina te su klinička slika i tijek bolesti shodno tome, lakši. Međutim, još je premalo toga poznato o razlikama između sojeva da bi se mogli vući konkretni zaključci”, pojašnjava Odak.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.