Dnevno.hr

ŽIVITE U DAROVANOJ NEKRETNINI? Pogledajte u kojem se slučaju može opozvati darovanje

Autor: Pitaj pravnicu

Svakog četvrtka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.

Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati na adresu elektroničke pošte [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga četvrtka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno tako da će tekst možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja, odnosno zaštite podataka. Slanjem upita na gore navedenu adresu elektroničke pošte, smatra se da ste suglasni s prikupljanjem i obradom osobnih podataka navedenih u vašoj e-poruci u svrhu odgovora na vaš upit (više o zaštiti osobnih podataka).

Zaposlen sam u svibnju 2019. godine na određeno. Nakon 1. 1. 2020. došlo je do problema s obračunom godišnjeg odmora jer poslodavac tvrdi da mi za 2019. godinu pripada samo razmjerni dio godišnjeg odmora, dok u zakonu piše da radnik nakon šest mjeseci uzastopnog radnog odnosa ima pravo na “puni” godišnji za tekuću godinu ako mu ne prestaje radni odnos. Molim vas za savjet i vaše mišljenje o tome imam li ili nemam pravo na puni godišnji odmor za 2019. godinu.

U skladu sa Zakonom o radu radnik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, u trajanju od najmanje pet tjedana.

Nadalje, radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa dulji od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca.

Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na gore opisani način ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. Iznimno od naprijed navedenog, radnik kojem prestaje radni odnos za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.

Namjeravam napisati oporuku u kojoj želim rasporediti svoje nekretnine. Kuću i okućnicu ostavio bih supruzi i sinu u jednakim dijelovima, a ostalo zemljište (nekoliko manjih parcela) kćeri. Moje pitanje glasi: trebam li u oporuci napisati brojeve tih parcela, odnosno navesti svoj posjedovni list, ili je dovoljno samo naznačiti kao što sam gore naveo.




Iako bi za valjanost oporuke bilo dovoljno da se iz nje može razaznati kojem nasljedniku pripada koja nekretnina, svakako preporučujem navesti točne oznake nekretnina, onako kako je to naznačeno u zemljišnim knjigama, a podatke o istima možete dobiti na ZK odjelu nadležnog Općinskog suda po mjestu gdje se nekretnina nalazi. Svakako provjerite da ste upisani kao vlasnik nekretnina u zemljišnim knjigama. Ovo je osobito bitno ako zemljišta koja želite dati kćeri graniče s nekretninom koju želite dati sinu i supruzi, na način da u zemljišnim knjigama ove nekretnine nisu upisane zasebno, te nastavak odgovora ukazuje na takav slučaj. Čest je slučaj da se stanje u katastru i zemljišnim knjigama ne podudara, pa je moguće npr. da u posjedovnom listu postoje dvije čestice, a u zemljišnim knjigama jedna čestica, u tom slučaju podjela po ZK oznaci neće biti moguća ako su, na primjer, dvije nekretnine koje dajete različitim osobama unutar iste ZK čestice (a nije riječ o davanju samo određenih suvlasničkih dijelova nego položajno određenoj nekretnini). Zbog navedenog, savjetujem da prvo na zemljišnim knjigama provjerite podatke o nekretninama, a potom s tim ZK izvatkom provjerite na katastru kojim česticama te nekretnine odgovaraju u katastru (tzv. identifikacija). Na katastru izvadite i kopiju katastarskog plana kako biste vidjeli točan položaj na terenu određene čestice s obzirom na to da vam sam broj čestice (osim eventualno njene površine i upisa) neće govoriti ništa o njenom položaju, a osobito ako su čestice jedne pored druge. U slučaju da u zemljišnim knjigama nije proveden upis svake čestice posebno, na način da jednu npr. možete ostaviti jednoj osobi, a drugu drugoj osobi, trebalo bi izvršiti formiranje čestica, zbog čega se trebate obratiti geodetu. U oporuci možete napisati i podatke iz katastra (ako su tamo čestice koje dajete različitim osobama upisane kao zasebne), ali nasljednici neće moći temeljem istog izvršiti izravan upis u zemljišne knjige (ni u katastar). U slučaju da vam je podjela hitna, savjetujem da sada za prvu ruku napišete oporuku koju bi bilo dobro da što detaljnije specificirate kako je gore navedeno, a potom se po potrebi obratite geodetu radi izrade odgovarajućeg prijavnog lista, s tim da možete oporuku i prije provedbe prijavnog lista povezati s opisom čestica u tom prijavnom listu. U svakom slučaju, najbolje bi bilo obratiti se stručnoj osobi radi pregleda dokumentacije, kako biste bili sigurni da će vaša posljednja volja biti izvršena u skladu s vašim namjerama, ali i radi provjere jeste li upisani kao vlasnik nekretnina u zemljišnim knjigama (ne samo u katastru).

Otac mi ima firmu i u sklopu nje stan iznad. Dobila sam stan na poklon, na papirima sam ja vlasnik stana jer ga je prepisao na mene, znači, dobila sam darovni ugovor i ovjeren je kod bilježnika! Sad me zanima ima li on pravo, na primjer, ako se posvađamo, zabraniti ulazak u dvor, jer to je njegov posjed iako i ja tamo živim i imam svoj stan koji mi je on prepisao?

Prije svega, nekretnina koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vaše vlasništvo smatra se vašim vlasništvom, zbog čega vam niti jedna druga osoba nije ovlaštena priječiti raspolaganje njome. Stan da bi mogao biti etažiran (dakle, upisan u ZK kao posebna cjelina), mora imati prilaz javnoj površini, dakle, imate i pravo prolaza kroz dvorište. Čak i da u ZK nije upisan stan, nego da imate npr. određen suvlasnički dio nekretnine (npr. 2/12), ponovno i kao suvlasnik imate pravo korištenja nekretnine.




Ovdje bih uputila i na mogućnost eventualnog opoziva darovanja kako slijedi (navest ću oba primjera opoziva):

Darovatelj koji nakon ispunjenja ugovora o darovanju toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje, a nema ni osobe koja ga je po zakonu dužna uzdržavati, može opozvati darovanje i od obdarenika zahtijevati povrat dara.

Darovanje se može opozvati samo ako se dar ili njegova vrijednost još nalazi u imovini obdarenika, te ako se i obdarenik ne nalazi u oskudici glede svog uzdržavanja i uzdržavanja osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

Obdarenik nije dužan vratiti dar ako darovatelju osigura sredstva koja mu nedostaju za uzdržavanje u granicama opravdanih potreba.

Darovatelj ne može opozvati darovanje i zahtijevati povrat dara ako se namjerno ili grubom nemarnošću doveo u oskudicu ili ako je od predaje dara proteklo deset godina za nekretnine, odnosno pet godina za pokretnine.

Darovatelj može opozvati darovanje zbog grube nezahvalnosti obdarenika.

Gruba nezahvalnost podrazumijeva da je obdarenik učinio prema darovatelju ili nekom od članova njegove uže obitelji djelo kažnjivo po kaznenim propisima ili se teže ogriješio o zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji.

Nasljednik darovatelja može opozvati darovanje samo ako je obdarenik namjerno usmrtio darovatelja ili ga je spriječio da opozove darovanje.

Darovanje se ne može opozvati zbog grube nezahvalnosti koju je darovatelj oprostio obdareniku. Pravo na opoziv darovanja prestaje istekom godine dana od dana kad je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opoziva, ako zakonom nije drukčije određeno.

Dakle, smatram kako bi u ovom slučaju eventualno mogao doći u obzir opoziv darovanja kada bi se za isto ispunile zakonom predviđene pretpostavke, međutim i za navedeno je potrebno u slučaju vašeg neslaganja provesti odgovarajući postupak te dokazati postojanje uvjeta za takav opoziv.

Autor:Pitaj pravnicu
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.