Upoznaj samoga sebe… | Dnevno.hr
Screenshot

Upoznaj samoga sebe…

Autor: vlč. Vladimir Trkmić

Upoznaj samoga sebe. Upoznaj svoju bit, svoj unutarnji duhovni JA. U Delfima, iznad vrata hrama Apolona, isklesane su ove riječi na grčkome: “Upoznaj samoga sebe”. Tko je bio Apolon u grčkoj religiji? Bio je bog lječništva, vjerskog očišćenja, proricanja, pjesništva i glazbe, te predvodnik muza. Postao je olimpijsko božanstvo u grčko doba naseljavanja Male Azije. Njegovo štovanje kod starih Grka posebno ističe njegovu proricateljsku ulogu. On je kazivao Zeusovu volju u mnogim proročištima, pogotovo u Delfima, u kojima su svećenici na Pitijina usta davali Grcima odgovore na mnoga životna pitanja. U rimsku i keltsku kulturu Apolon ulazi kao Apollo Medicus, Apolon liječnik. No, pustimo postrani Apolona. Za nas vjernike bitno je kako upoznati samoga sebe, kako što bolje otkriti svoju nutrinu, svoju dušu, svoju savijest. Tko sam zapravo ja? Kakav sam kao osoba? Realno promišljanje dat će realan odgovor. Svakako, moramo znati da u sebi nismo samo negativci, ali ni samo pozitivci. Jedno od postavljenih pitanja može biti: “Što je to što me u životu uznemiruje i remeti moj duhovni mir?” Ako sam duboko molitveno ukorijenjen u vjeri u Boga, bit će mi lako promeditirati ova pitanja. Svakako, postoje mnoge sumnje kada, nakon što odgovorimo samome sebi, postavimo pitanje svoga odnosa prema drugim ljudima. Netko će reći: “Mene nitko ne voli”.

A netko će kazati da drugi iskorištavaju njegovu dobrotu. A neki će reći da na poslu i u obitelji ne dobivaju nikakva priznanja, pohvale, čak ni dovoljno poštovanja. Što u samome sebi moram prihvatiti? Moram prihvatiti činjenicu da u svojoj duši, svojoj nutrini posjedujem dobrotu. Nisam bez dobrote u sebi. Kažu da i najgori zločinac ima u sebi svoj “lucida intervala”, svjetlo dobrote, makar ono bilo izuzetno maleno. To treba prihvatiti. “Ja u sebi nosim dobrotu”. Kada to shvatim u dubini duše, onda se moram okrenuti prema drugima, prema čovjeku općenito. Gospodin Isus, govoreći o milosrđu i dobrohotnosti, rekao je: “Dajite, i dat će vam se: mjera dobra, nabijena, natresena, preobilna dat će se u krilo vaše, jer mjerom kojom mjerite, vama će se zauzvrat mjeriti” (Lk 6,38). Na neki način možemo reći da odljev, naše davanje, određuje priljev dobrote od drugih. Valja drugima činiti dobro da bi se dobro dobrim vratilo. Odljev određuje priljev.

“Punoća života prisutna je na svakom koraku. Prihvaćanje obilja koje se nalazi oko vas budi usnulo obilje u vama. Onda ga pustite da istječe vani. Kada se nasmijete strancu, već dolazi do malog istjecanja energije. Postajete davatelj. Često postavite sebi ptanja ‘Što sada mogu dati? Kako mogu pomoći ovoj osobi, u ovoj situaciji?’. Nije potrebno posjedovati ništa da biste osjećali obilje, iako, ako kostantno osjećate obilje, stvari će vam sigurno same dolaziti. Obilje dolazi samo onima koji ga već imaju. Zvuči skoro nepošteno, ali naravno da nije. To je univerzalni zakon. I obilje i oskudica jesu unutarnja stanja koja se manifestiraju u vidu vaše stvarnosti. Isus je to kazao sljedećim riječima: ‘Doista, onome tko ima, dat će se, a onome tko nema, oduzet će se i ono što imaš’ (Mk. 4,25). Nastaje pitanje što mogu dati čovjeku u određenoj situaciji.” (Eckhart Tolle, Nova zemlja, str. 133).

Upoznati sebe nije lako. To činimo cijeloga života. Upoznajemo obilje duhovnog dobra u sebi, ali i razne strahove, emocionalno stanje, dublju duhovnu dimenziju samoga sebe. To možemo činiti promatrajući samoga sebe u raznim okolnostima, raznim situacijama, gdje uočavamo svoju prošlost i iščekujemo budućnost. Bitno je znati promatrati. Promatramo li realno prirodu i događaje u njoj, zamjećujem li sklad u prirodi, sve je duboko i skladno povezano. Takav sklad trebam postići sam u sebi, bez ikakva unutarnjeg ili vanjskog nemira. Kad-tad postanem svjestan da se život piše crno-bijelom tehnikom, da su u njemu radost i tuga, rađanje i smrt. To je ne samo jobovsko pitanje, ili pitanje starozavjetne knjige Propovjednik, nego i osobno pitanje svakoga od nas. “U određenom trenutku života većina ljudi postane svjesna toga da ne postoje samo rađanje, rast, uspjeh, dobro zdravlje, zadovoljstvo i pobjeđivanje, nego i gubitak, neuspjeh, bolest, starost, propadanje, bol i smrt” (Eckhart Tolle, Nova zemlja, str. 135).

Dobro u nama uvijek je u opasnosti da se izgubi, da se, zbog bolesti ili nečeg drugog, poremete unutarnji i vanjski, tjelesni, sklad u čovjeku. A nitko od nas to ne želi. Nismo u stanju ili smo rijetko u stanju duboke jobovske duhovne dimenzije da kažemo: Bog dao, Bog uzeo. Postoji jedna priča koja pokazuje čovjekov sklad duše i tijela, te “hladnoću” kojom prima radosne i teške trenutke u životu. “Ovo je ilustrirano u priči o mudrom čovjeku koji je na lutriji dobio skup auto. Njegova obitelj i prijatelji bili su sretni zbog njega i došli su to proslaviti s njim. ‘Zar nije to lijepo?’, rekli su. ‘Baš si srećković’. Čovjek se nasmijao i rekao:’Možda’. Nekoliko je tjedana uživao u vožnji automobilom. Onda je jednog dana jedan pijan vozač naletio na njegov novi auto, na križanju, i on je završo u bolnici s višestrukim ranama. Njegova obitelj i prijatelji došli su mu u posjet i rekli: ‘Kakva nesreća!’. Čovjek se ponovno nasmijao i odgovorio: ‘Možda’. Dok je još ležao u bolnici, dogodio se odron zemljišta i njegova se kuća srušila u more. Sutradan su njegovi prijatelji ponovno došli i rekli: ‘Kakva sreća što si bio ovdje, u bolnici!’. On je ponovno odgovorio: ‘Možda’. To ‘možda’ ovoga mudrog čovjeka znači da on nije htio osuđivati što god se događalo. Umjesto osuđivanja, on prihvaća, i time postiže svjestan sklad s višim redom” (Eckhart Tolle, Nova zemlja, str. 136 i 138).

Ne znamo uzrok svakog događaja u svome životu. To zna Bog. Mi bismo trebali neki događaj gledati u široj slici, a to ne možemo. Tu širu sliku, na žalost, ne možemo vidjeti. Bog nekada i krivudavim crtama ravno piše. Tako su mene učili. A to znači da poslije nekog lošeg događaja koji nam je u nekom trenutku tragičan, veliko opterećenje, ubrzo može doći dobro koje nismo ni očekivali. To je Božje pisanje krivudavim crtama, a zapravo piše ravno. Doći će dobro koje nismo ni očekivali. No, postoji i uzrečica: “Ako ti Bog na jednoj strani zatvori vrata, na drugoj će ti otvoriti prozor”. Mi se, nažalost, snažno opiremo gotovo uvijek onome što nam se događa a što, po našoj volji i našoj logici, nije normalno. Bog ima drukčiju logiku. Za njega ne postoji vrijeme – godina, dan. On na nas gleda kao Stvoritelj. Isus nam je u tome primjer. Pokazao nam je da se ne odupiremo u muci.

Treba imati strpljenja u patnji. Ako treba i tri puta pasti pod križem, ali se ustati i ići dalje. Kalvarija je visoko. Križ za razapinjanje i čavli su tu, očekivana i presuđena smrt je blizu, ali preko krivudavih ulica i muka, bolne i najstrašnije smrti, dolazimo do uskrsnuća, do uskrsnog jutra. Zato nas molitva klasičnog Križnog puta uvijek potiće: “Prihvati križ, u križu je spasenje…” Opirati se, ima li smisla? Nema, ali se ipak opiremo, narušavamo sklad duše i tijela, sami sebi još više potenciramo muku. “Sadašnji je trenutak neodvojiv od života, te vi, zapravo, odlučujete kakvu vezu želite imati sa životom. Onda kada odlučite da želite da vam sadašnji trenutak bude prijatelj, na vama je da napravite prvi korak – budite prijateljski motivirani prema njemu, dočekajte ga s osmjehom bez obzira u kojem obliku dođe, i ubrzo ćete vidjeti rezultate. Život postaje prijateljski motiviran prema vama, ljudi također, a okolnosti vam idu na ruku” (Eckhart Tolle, Nova zemlja, str. 139).

Zato se ne protivite sadašnjem trenutku, kakav god on bio, bila to žalost bila radost, bilo zdravlje bila bolest, bila nada bilo beznađe, bila prihvaćenost bila odbačenost. Prihvati od Boga sadašnji trenutak. Rješenje nije u prošlosti, a ni u budućnosti. Sada živi ovaj trenutak. Bog će se pobrinuti za sutra. Ako si na krivudavu putu, doći će ravan put, sam po sebi, kao dar od Boga.

Budi strpljiv. Prihvati sada ovaj trenutak svoga života.

Autor:vlč. Vladimir Trkmić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.