PIŠE VLČ. TRKMIĆ: Ne postoji Dan mrtvih za katolike!

Autor: Vlč. Vladimir Trkmić

NOĆ VJEŠTICA u velikom je sukobu s kršćanskom vjerom!

U prva kršćanska vremena, u razdoblju progona kršćana, znak raspoznavanja, „lozinka“ da je netko kršćanin bila je da on zna izmoliti Vjerovanje. Ako nije znao izmoliti Vjerovanje odmah se znalo da nije kršćanin. Što je Vjerovanje? To je kratka molitva i sadržaj vjere koji opisuje u što jedan vjernik, katolik vjeruje. Molitva završava riječima: „Vjerujem u Duha Svetoga, svetu Crkvu katoličku, općinstvo svetih, oproštenje grijeha, uskrsnuće tijela, život vječni. – Amen.“

Općinstvo svetih kao dogma, vječna istina, prihvaćena je u apostolskom Vjerovanju u četvrtom stoljeću. Pod općinstvom svetih mislimo na sve svece iz povijesti spasenja. Na one koji su proglašeni svetim, kao i na one koji nisu proglašeni svetim a živjeli su svetački i zavrijedili da ih slavimo kao svete.

Mi živi, smo vojujuća ili hodočasnička Crkva (Ecclesia militans ili Ecclesia peregrinans). Oni koji su u stanju čistilišta pripadaju Crkvi pročišćenja (Ecclesia purgans).
Oni koji su potpuno sjedinjeni s Bogom zovemo proslavljena Crkva (Ecclesia triumphans).

Na svetkovinu Svih Svetih u molitvi se sjedinjujemo s nebeskom Crkvom, s općinstvom svetih, a na Dušni dan se spominjemo svih vjernih mrtvih. Tako ne postoji dan mrtvih za katolike. On možda postoji u glavama i terminologiji onih koji ne vjeruju u uskrsnuće tijela i život vječni.

Svi Sveti su blagdan svih blaženih, svetih u nebu. U Rimu se slavila svetkovina od šestog stoljeća. Papa Grgur IV. je 835. godine odredio da se svetkovina slavi 1. studenoga. Uz blagdan Svih Svetih, sveti Odilo je uveo 998. godine i Dušni dan, 2. studenog, spomen svih vjernih mrtvih. Činjenica je da je tih dana jedna od nezaobilaznih tema, tema smrti. Suvremeni čovjek zapadnog civilizacijskog kruga potiskuje vječnu temu pitanja čovjekove smrti. Osobito se to događa u ekonomsko razvijenim zemljama. Na tom tragu je i teza kako sa smrću sve završava. Biblijski gledano, smrt je prirodan dio čovjekovog postojanja, te nju ne možemo ukloniti ili izbjeći.

Procvat eshatološke nade nastao je Isusovim uskrsnućem, koje je naš temelj za vjeru u vječni život. Za te spomenute dane bilo bi žalosno da se slave bez vjere u vječni život, ili da se pretvore samo u čišćenje grobova. Svetkovina Svih Svetih i Dušni dan nadilaze čišćenje i kićenje grobova, ili puki tradicionalni kult poštovanja pokojnika.
Bilo bi doista žalosno i besmisleno da te dane svu brigu potrošimo samo na to kako okititi grobove najmilijih, jer to nije krajnji cilj. Cilj je te dane slaviti svetu misu i moliti za naše pokojnike, jer se te dane na duboki duhovni način povezuje nebeska i zemaljska Crkva.

U novije vrijeme poseban je problem pogansko slavlje „Noći vještica“, koji se kosi s katoličkom vjerom, a simbol te noći je bundeva sa svijećom, koja je potiho ušla u hrvatsku zbilju. „Noć vještica ili Halloween“, noć uoči Svih Svetih, 31. listopada, obilježava se prije svega u Irskoj, SAD-eu, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu.




Ta „Sveta noć“je nastala na temelju keltskih poganskih obreda u slavu žetve, a danas se slavi većinom u anglosaskim zemljama, kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira, duhova, zombija i ukrašavanje okućnica bundevama, kosturima i gledanjem horor filmova. Sve to je u svrhu zastrašivanja, jer se u starim vremenima strašenjem tjerala smrt uoči dana Svih Svetih. Veliku zaslugu za proširenje „Noći vještica“ pripisuje se redatelju Johnu Carpenteru koji je snimio istoimeni horor na tu tematiku. Veliko je pitanje znaju li oni koji slave „Noć vještica“ u Hrvatskoj što slave? Kada sam pitao jednog gospodina zašto ima bundevu sa svijećom na ogradi svoje kuće, odgovorio mi je: „Tako je želio moj mali unuk, pa sam mu napravio bundevu sa svijećom.“

Mi Hrvati, jer smo povodljivi, puno toga činimo jer „želimo biti u duhu vremena“ a da ne znamo duhovnu dubinu stvarnosti koju činimo. Bundeva je tek u 16. stoljeću postala popularna za dubljenje u Americi, a zatim u ostatku svijeta. Običaj dubljenja bundevi zasniva se na legendi o kovaču Jacku, poznatom po domišljatosti, koji je nekoliko puta prevario vraga. U raj nije primljen zbog grešnog života. A na vratima ga je pakla dočekao vrag koji ga je prevario i dao mu je žeravicu ugljena s kojom je on izdubio repu, te tako nikada nije pronašao put kući i luta mrakom noseći izdubljenu repu.

Vatikan je još 2009. godine odlučio stati na kraj rastućoj popularnosti Noći vještica, označivši to slavljenje antikršćanskim i opasnim.
Papa u miru Benedikt XVI., oštro je kritizirao ovaj „antikršćanski“ festival nazvavši ga opasnim. „Noć vještica“ izravno je suprotstavljena katoličkoj tradiciji. Od vjere u zagrobni život stvara lakrdiju. Postoji deset razloga zbog čega katolik treba reći „ne“ proslavi „Noći vještica“
Poganski blagdan vještica: 1. Briše granicu između kršćana i pogana;
2. Pobuđuje zanimanje za okultno;
3. Magijske i okultne tehnike se predstavljaju bezazlenim;
4. Noć vještica je najsvetiji dan vještica i drugih okultista;
5. Tu noć okultisti i vještice koriste za populariziranje svojih umijeća;
6. Ta noć je spiritistima poseban dan za prizivanje duhova;
7. Na tu noć su u prošlosti najčešće prinošene ljudske žrtve;
8. Sotonisti vjeruju da je to jedini dan u godini u kojemu mogu prizvati Sotonu;
9. Niječe se postojanje grijeha, potreba za Spasiteljem, i promovira se s kršćanstvom nespojivi nauk o reinkarnaciji (seljenju duša);
10. Ne postoji niti jedna aktivnost ili simbol Halloweena koji ne bi imao veze s poganstvom. Svetkovina Svih Svetih i cjelokupni poklad katoličke vjere kosi se s reinkarnacijom koja najjednostavnije rečeno znači neprekidno seljenje duše sve dok se ona ne pročisti.




Reinkarnacija je u biti i naravi protiv vjere u Kristovo uskrsnuće. Nijekanje grijeha i nijekanje potrebe za Spasiteljem također je protivno katoličkoj vjeri u kojoj je spas vjera u Isusa i njegovo uskrsnuće, pa tako i u naše uskrsnuće.

Kako ćeš ti pristupiti slavlju Svetkovine Svih Svetih i Dušnom danu? Hoćeš li ga pretvoriti u „Čišćenje grobova i dopustiti djeci i unucima da uoči Svih Svetih obilježavaju „Noć Vještica“? Ili ćeš se držati poklada vjere, izvornog katoličkog nauka o uskrsnuću tijela i duše?

Uskrsnuće i reinkarnacija, zazivanje duhova, zazivanje sotone ne mogu nikako i nikada ići zajedno. Hoćeš li izdupsti bundevu i staviti u nju svijeću jer tako želi netko od djece? Sigurno znaš dobro što ti je činiti kao katoliku. Posveti dužnu pažnju čišćenju i kićenju grobova najmilijih. Ali ne ostani samo na tome. Katolik si i vjernik! Odbaci sve što je nespojivo s katoličkim vjeroispovijedanjem. Svetkovina Svih Svetih i Dušni dan su izuzetna prilika da vjeruješ kako u općinstvu svetih postoje kanonizirani i nekanonizirani sveci. Moli se njima. Moli se za mir u kojem počivaju duše i tijela tvojih najbližih. Ne gledaj na grob kao na vječno počivalište! Ne tuguj! Isus je uskrsnuo i tijela i duše naših pokojnika uskrsnut će na Posljednji dan. Isus će ponovno doći i uzdignuti, uskrsnuti tijela svih pokojnika.

Njegova paruzija, ponovni dolazak bit će u slavi i radosti. Kao što svijeća na grobu izgara i umanjuje se, tako i ti izgaraj za čistoću katoličke vjere i uskrsnuće svih vjernih mrtvih. Zato ove dane produbimo vjeru u temeljne istine katoličke vjere, pogotovo u uskrsnuće i vječni život. A odbacimo ono što je nekršćansko i u duhu i po svojoj poruci pogansko. „I mi smo smrtnici, baš kao i vi! Navješćujemo vam da se od tih ispraznosti obratite k Bogu živomu koji stvori nebo i zemlju, more i sve što je u njima. On je u prošlim naraštajima pustio da svi pogani pođu svojim putovima. Ipak ne ostavi sebe neposvjedočena: dobročinstva iskazuje, s neba vam kišu daje i vremena plodonosna, napunja hranom i radošću srca vaša. „ Dj. 14, 15 – 18.

Autor:Vlč. Vladimir Trkmić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.