fbpx

Ubojstvo Stjepana Radića naručile su banke

Autor: Tvrtko Dolić

Nije HSS pobjeđivao u srpskim selima sa šahovnicom i brigom za hrvatsko selo, nego sa ukidanjem dugova. Ne samo da je potrebna revizija privatizacije i pretvorbe, nego i potpuno preslagivanje naše povijesti i naše stvarnosti. Saskia Sassen upozorava na opasnost od modernih banaka. Krediti su novo oružje genocida.

Pozivanje na zajedništvo u skladu je s izvanstranačkom dužnošću predsjednice Hrvatske, ali mi nekako nije leglo. Vuče mi na napuhavanje državne administracije, poput glavnica kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku. Hrvatsku danas rastura podjela na bazi privatizacijske pljačke i korupcije, koja je mnoge nesretnike odvela u dužničko ropstvo. Nema te sile koja će natjerati bankare da formiraju bilo kakvu zadrugu sa svojim klijentima.

Okrugli stol UF

Udruga Franak izvijestila je u utorak saborski Odbor za financije i državni proračun o svojim nastojanjima da se krediti s valutnom klauzulom u švicarskom franku konvertiraju u kunske. U zagrebačkom Europskom domu o tome je upriličena polemika. Presuda Radovana Dobronića izdržala je test vremena, potvrđujući se kao temeljito argumentirana. Izbjegavajući očitovanje glede valutne klauzule, Visoki trgovački sud zapravo je neodgovorno prebacio lopticu na Vrhovni sud. Znanstvenici i ostali sudionici polemike potvrdili su činjenicu da banke klijentima nisu isplatile kredite u švicarskom franku, i da su kroz instrument povećanja kreditne sposobnosti klijenta nametnule klauzulu u švicarskom franku, iako su znale da je na povijesno niskoj razini i da može samo rasti.


Ekonomski analitičar Niko Delić predložio je konverziju svih kredita s valutnom klauzulom po tečaju na dan odobrenja kredita, izračun preplaćenog iznosa (zbog porasta tečaja), izračun nove glavnice i umanjenje mjesečne rate. Njegova je preporuka da banke očekivane prihode nadomjeste kroz dokapitalizaciju, tako što bi HNB otkupio obveznice s niskom kamatnom stopom (recimo 1 posto godišnje), koje mogu izdati RH, HBOR ili naš “suvereni fond” u inozemstvu. Nijemci su proveli sličan postupak.

Ponovno je analizirano pet poznatih opcija HNB-a. Prva o zamrzavanju otplatnog tečaja na 6,39 kuna je zapravo već aplicirana mjera Vlade. Druga opcija bavi se smanjenjem kamate, u smislu da rata naraste, a napuhana glavnica ostaje. Prelazi u suludu treću opciju: balon odgođenih potraživanja. Četvrta opcija, verzija A, predstavlja konverziju svih stambenih kredita s valutnom klauzulom u takozvane kunske (po isplati su svi bili kunski), sve po tržišnom tečaju. Iako bi to bila katastrofa za dužnike banaka, HNB baca dimnu zavjesu ukazivanjem na problem devizne pričuve, iako svi znamo da kredita u švicarskom franku realno nije bilo. Verzija B predstavlja konverziju valutne klauzule u eursku po tržišnom tečaju. Peta opcija jesu (neprimjenjive) porezne olakšice, a HNB tu spominje i najam nekretnine iscrpljenom klijentu, kao simbolički izraz doživotnog ropstva.

HNB nije baš toliko bez pameti, nego priprema teren za beskrupuloznu ponudu takozvane Hrvatske udruge banaka. Vjerovali ili ne, informatički HUB poziva na socijalnu pravdu! Klijente banaka dijeli u tri razreda – one koji su se zadužili do milijun kuna i one koji su se zadužili do dva milijuna kuna, sve po očekivanom tečaju švicarca od 10 kuna, na kraju godine. Najbolje platiše žele razapeti na planini Kavkaz, gdje bi im kao bankarski lešinari kljucali jetru – pao je prijedlog da se takvima ukine ograničenje kamate na 3,23 posto! Da pojasnim: država bi svojim interventnim mjerama pomogla loše platiše, odnosno očistila portfelje banaka, pravih klijenta HUB-a, i dalje ide guljačina preživjelih po tržišnom tečaju. Kao da je država preuzela obvezu da stranim poslovnim bankama povećava dobit.

Informatički HUB svoje ciljeve dostiže kroz setup opcije. Sporije socijalne slotove 1 i 2 milijuna kuna svodi na 100 i 200 tisuća franaka, pa se promijeni takt na sabirnici, i to postaje 50 i 100 tisuća eura, dok istodobno frekvencija procesora diže zaduženje s 200 tisuća franaka na 300 tisuća eura. Genijalno! HUB ne može dobro živjeti bez bogatih banaka! Za dužnike do milijun kuna HUB predlaže model najamnine stan preuzima nova nekretninska agencija ili APN, a banka se tako rješava smeća – loših kredita i prljavog posla. Konverziju valutne klauzule HUB razmatra za oba prva razreda, uz balon za razlike, one i onako kako ih vide banke, uz kamatu na balon kako je žele banke. Kazalište HUB pronašlo je još jedan genijalan način: vaš visok stambeni kredit razdvoji se na dva niža ljepše se vidi.

Gdje su nama pametne ustaše i pametni četnici?

U sjeni inauguracije predsjednice Kolinde Grabar Kitarović prošlo je gostovanje sociološkog para Saskije Sassen i Richarda Senetta, u programu Kazališnog teatra HNK. Richard Senett razvio je svoju sociološku analizu urbanog života i problema individualnosti u modernom svijetu, uglavnom pod utjecajem Hannah Arendt, o kojoj sam pisao u 7Dnevno od 20. prosinca 2013. Senettovo proročko djelo je “Pad javnog čovjeka” iz 1977. u kojemu prikazuje sumornu povijest javne kulture i javnog prostora. Kod nas smo nedavno imali neotesan napad brzo i površno uzgojenog “privatnog proizvoda” na dokazane znanstvenike. Ništa nije onako kako se čini, pa u pozitivne crte biografije Hannah Arendt ubrajamo njenu bliskost s Martinom Heideggerom, koji se gotovo bez ostatka priklonio njemačkom nacizmu. Arendt je
pratila suđenje Adolfu Eichmanu u Jeruzalemu i o tome 1964. objavila knjigu “Izvješće o banalnosti zla”.




A dobra žena Saskia Sassen odrasla je u Argentini, uz Adolfa Eichmana. Njen otac Willem bio je etablirani nacist, ali se Saskia ipak razvila u glas slobode protiv svakog porobljavanja. Globalizaciju vidi kao duboko ekonomsko restrukturiranje. Indentificirala je fenomen globalnog sela/grada, i o tome 1991. objavila knjigu. Sassen nalazi da je današnja društvena formacija neodrživa zbog velike nejednakosti. Masovni zločini dolaze iz sustava financija! Tradicionalno bankarstvo (ono manje opasno, iz vremena Stjepana Radića) prodavalo je ono što je imalo: novac, i za to ubiralo kamatu. Današnje bankarstvo prodaje ono što nema i to je pogubno za sve. Najbolji primjer je valutna klauzula za Hrvate, Srbe, Poljake i još neke niže nacije, koja poprima argumentaciju i posljedice nacizma. Uništeni klijenti banaka proglašeni su špekulantima. Financijsko tržište postalo je destruktivan sustav, ponovila je Sassen u intervjuu Biseri Fabrio. Političari ne žele učiniti napor da upoznaju financije.

Kao i u Hrvatskoj, u SAD-u je potrošačko gospodarstvo u rukama pet velikih banaka. Imamo pobunu Banke splitsko-dalmatinske protiv “domaćih” banaka koje su kroz kredite s valutnom klauzulom praktično protuustavno pojačale svoje tržišne udjele. Ako su u toj otimačini zakonski podržane, to znači da trebaju kazneno odgovarati i umiješane strukture. Saskia Sassen priznaje formacijsku potrebu za bankama, ali samo uz strogu regulativu. Kako su zanemarile naše gospodarstvo i naše nacionalne interese, glavne banke u Hrvatskoj zaista su suvišne ako plaće države i javnih poduzeća usmjerimo preko HPB-a i banaka poput BSD-a, bahate banke u Hrvatskoj mogu staviti ključ u bravu. Kod nas imamo fenomen da nekakva udruga 8 tuženih banaka nastupa kao udruga svih banaka u Hrvatskoj.

Početnu ideju EU kao zone mira i pozitivnog utjecaja na okruženje i svijet, korporacije su jednostavno odbacile u korist korporativne zone. Europski supermarketi i trgovački lanci jednostavno su uništili naš srednji sloj, koji se trebao širiti, kao zdrava gospodarstvena i investicijska baza, koja se rado upušta u konkurentnu proizvodnju i poslove koji donose dobit. Nestali su kvartovski dućani i zanatske radnje, pa smo bili prisiljeni kupovati automobile na kredit, uz valutnu klauzulu, za potrebe tjedne kupnje u nekom velikom supermarketu izvan grada. Nametnut je način života koji bankama i stranim korporacijama donosi poslove i dobit. Sassen zagovara suprotstavljanje korporacijama, odbacivanje koncesija i franšiza, uz povratak dućana i kafeterija iz supermarketa u gradove i sela, pa će se tako u našim naseljima obnoviti srednji sloj. Kada slušam Saskiju Sassen, kao da je Stjepan Radić ustao iz groba.




Banke su slomile prvu Jugoslaviju

Atentat na Stjepana Radića i ostale hrvatske zastupnike u beogradskom parlamentu bio je nesreća na svjetskoj razini. Direktno je generiran Ustaški pokret, a isti izvor zla može se pohvaliti širenjem četničke topologije još u prvoj Jugoslaviji. Obično kažemo da je kralj Aleksandar Karađorđević iskoristio velikosrpsko ludilo Crne ruke i uveo diktaturu, ali je stvarnost bila daleko kompleksnija. Primjerice, bankama nije pasao HSS sa svojim programom oprosta dugova. Upravo takav HSS počeo je pobjeđivati i u srpskim selima. Ti su odnosi slabo vidljivi iz današnje perspektive, jer je već sljedeće godine uslijedila velika svjetska depresija, koja je uzdrmala i banke. Kralj je zabavljao raju, a diktatura je ponovno koncentrirala moć u bankama: Privilegovana agrarna banka, Hipotekarna banka i slične. Sukladno svemu, organizatori ubojstva kralja Aleksandra 1934. bili su strani bankari, nezadovoljni zatvaranjem jugoslavenskog financijskog tržišta.

Za neke pojmove trebamo zabraniti kategorizacije hrvatsko, srpsko i/ili jugoslavensko. Kako se neka udruga stranih poslovnih banaka može nazvati hrvatskom? Gostujući na HRT4 nadnevka 13. veljače, Zoran Bohaček iz takozvane Hrvatske udruge banaka dao je izjavu da je zanemariv rast rate sa 12 na 14 tisuća. Ta bahatost ostala je bez valjanog odgovora, kao da Bohaček nastupa u kazališnim predstavama, pa ima pravo glumiti negativca. Richard Senett je u HNK ukazao na potrebu za novim kazališnim izrazima. Glumatanje hubovaca spašava čelnike optuženih banaka od pojavljivanja u Javnosti. Kao, dužnici su digli kredite od Bohačeka. Koliko pamtim, udruge Franak i Potrošač pokrenule su tužbe u svezi kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku protiv konkretnih banaka.

Bohaček nesretnike koji su opterećeni valutnom klauzulom u švicarskom franku naziva glasnom manjinom. Jer onih s valutnom klauzulom u euru ima više! Nekako bi trebalo zabrani ti bilo kome i bilo čijim i bilo kakvim udrugama da provociraju tuđe klijente i Javnost. To je preraslo u mentalno nasilje. Neka Zoran Bohaček pomaže bankarima, ako bankari ne mogu shvatiti ono što je očigledno polupismenom informatičaru, ali u svezi slučaja Franak trebaju se oglasiti banke direktno, jer su direktno tužene. Ne trebamo nikakav društveni konsenzus koji obuhvaća nekakav HUB, nego konsenzus tuženih banaka, klijenata koji su banke tužili, odnosno udruga koje su u tome posredovale: Franak i Potrošač, HNB-a, sudstva (Dobronićeva presuda) i Vlade RH. Zašto se cijelo vrijeme Zoran Bohaček i Željko Ivanković ubacuju u taj odnos? To je neprihvatljivo ometanje komunikacije.

Autor:Tvrtko Dolić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.