fbpx

Rasno smo superiorni, ali nismo antisemiti

Autor: Tvrtko Dolić

Trebamo li američku Antidifamacijsku ligu preimenovati u korporativnu Difamacijsku ligu? Nalazi da barem dvije trećine Hrvata imaju antisemitske stavove. Moglo je ispasti i gore. Znate, svaki jasan stav možemo proglasiti zadrtim. Koliko Židova ima antihrvatske stavove? Zanimljivo je da smo uoči svake turističke sezone prozvani za rasizam, homofobiju, vjersku isključivost i antisemitizam. Razvijene zemlje imaju blaži antisemitizam - eto načina da Židovi iskorijene antisemitizam u Hrvatskoj. Jesam li to neoprezno iskazao jedan tipičan antisemitski stav?

Noreena Hertz sa Sveučilišnog koledža London, rođaka britanskog rabina, ukazala je ovih dana na porast protužidovskog nasilja u svijetu, koje je donijelo ljudske žrtve. Židovi su napadnuti u Kijevu, Bukureštu i Štokholmu, i optuženi za izazivanje aktualne globalne depresije. Komentirala je njujorško otkazivanje opere “Smrt Klinghoffera” Johna Adamsa. Prikazuje napad PLO na brod Achille Lauro 1985. Sama predstava ne proklinje niti odobrava likvidaciju američkog Židova Leona Klinghoffera. Adams pripada američkom glazbenom minimalizmu. Autor je kompozicije “Transmigracije duša”. Noreena je istovremeno prezentirala rezultate globalnog istraživanja ADL-a u svezi antisemitizma, na koje je kod nas ukazao Tomislav Krasnec. Noreena za antisemitizam jednako proziva radikalne desničare i liberalne ljevičare. Tvrdi da se obje skupine pojavljuju na prosvjedima islamskih ekstremista.

Židovski egzodus iz bijede

Malo nas je, ali smo junaci. Ispali smo na nogometnom Mundijalu, ali nas svijet gura u prvu antisemitsku ligu, odmah do Arapa. Nogometni FARE prozvao nas je za rasizam, a židovska ADL za antisemitizam. Jesmo li mi krivi što smo face? Naše su žene zgodnije od ostalih, pa smo u prosjeku kvalitetniji od ostalih naroda. Tu su i ta naša karakteristična kvadratna jajca, koja nas čine izdržljivim u krevetu, bilo da radimo, bilo da se odmaramo. Ne zovu nas kockastima zbog dresa nego zbog grba. U jesen 1991. u Vukovar su se mogli zaputiti samo momci s kvadratnim jajcima. Obična okrugla nisu bila dovoljna. U Zagrebu su ostali rasno inferiorni jadnici, s maleckim krumpirićima među nogama. Priča se da je Hrvata malo, a zapravo se radi o nekolicini sretnika. Sve je očigledno. Recimo, kada na Internetu zaguglate “kvrgice hrvatskog političara”, dobijete odgovor da predmeti nisu pronađeni.


Ako niste znali, vaše znanstveno utemeljeno mišljenje i vaše uvjerenje da su Židovi bogati interpretira se kao praznovjerje i antisemitizam. Bojim se da je bogatstvo Hrvata ono pravo istinsko praznovjerje. Kako da se osobno odredim? Odmah iza zdravlja, mene i mojih najbližih, rado bih bio financijski bogat. Evo priznajem, vjerujem da su Židovi bogati. Gore od toga, intimno se nadam da nisu. Jesam li zbog te svoje konfliktne predrasude antisemit? Dobro, mogu li Židovi priznati barem to da su bogatiji od naših cura u njihovim dućanima, marketima i bankama? Već 20 godina vrebam mladu Židovku blagajnicu, ali nikako da jadnicu sretnem. Nabacim u marketu nekoliko riječi na jidišu, koje sam ukrao od Singera, ne pitajte me kojeg, a jadnica me gleda podozrivo, kao da sam glavom i kapicom vlasnik marketa. Možda su Židovi ponovno pali u neko ropstvo?

Nakon što je Antidifamacijska liga provela globalno istraživanje o antisemitskim stavovima, ispali smo veći antisemiti od Nijemaca, pa se bojim da je ADL obavještajno probijen od neke nacističke eurolige. Kao, Nijemcima su za njihov antisemitizam ispostavili račun – stoga se oni više ne broje. To mi nekako sliči na indulgenciju – otkup grijeha u Srednjem vijeku. Koliko vam ovakvi stavovi zvuče kao antisemitski:

(1) Židovi imaju preveliku moć na međunarodnim financijskim tržištima.

(2) Židovi smatraju da su bolji od drugih ljudi.

(3) Židovi imaju preveliku kontrolu nad globalnim medijima.

Prosemitske reakcije




Često isprobavam efekt leptira u najbližem dućanu, kod susjeda Mirka, gdje znam neoprezno strajbati i 20 kuna, ali financijska tržišta na taj moj rizik ne reagiraju. Židovi u odnosu na Hrvate imaju beskrajan utjecaj na financijska tržišta i to se zasigurno ne oslanja na efekt leptira. Tko ne vjeruje za sebe da je bolji čovjek od drugih? Židovi se zaista smatraju boljim od drugih naroda – to je srž njihove vjere o Izabranom narodu. To je antička vrsta predestinacije, koja vjernika navodi da čini dobro i tako se prepozna kao Božji odabranik. Zaista je nevjerojatno da Židovi imaju velike financijske potencijale, da su sposobni bankari, trgovci i poduzetnici, da su mnogi svjetski intelektualci Židovi, da daju veliki doprinos umjetnosti i svim filozofskim školama, a da takvi izuzetni Židovi nemaju velik utjecaj na svjetske medije. Kotel Da-Don, naš židovski rabin u Hrvatskoj, drži da Hrvati imaju predrasudu da su Židovi bogati, ali to ne vidi kao antisemitizam.

Slično je reagirao i naš sociolog Slaven Letica. Za Večernjak je izjavio da je 90-tih na temu antisemitizma proveo dva istraživanja. Ovdje ću vas podsjetiti da su tih godina beogradske Kontraobavještajne grupe (KOG) u Hrvatskoj kompromitirale Hrvate i Hrvatsku bacanjem eksplozivnih naprava na židovska svetišta. Fizički su napadali i vrijeđali Židove, uz isticanje hrvatskih simbola na svojoj odjeći. Vjerujem da su se zgurali u ankete o antisemitizmu u Hrvata. Letica pitanja poput tri nabrojenih gleda više kao stereotipe nego kao antisemitizam. Naglašava da su Hrvati čak i u ratu imali manje ksenofobnih i antisemitskih stavova od drugih. Da je riječ o predrasudama koje nisu maligne potvrdio je i Žarko Puhovski, kvalificirajući to kao neznanje. Davor Štern potvrđuje da u Hrvatskoj nema antisemitizma. Reče kako je sa židovskim prezimenom bio ministar u Vladi RH koja se doživljavala kao desna, a godinama je vodio Inu.

Što je to antisemitizam?




Znate, averzija prema Antidifamacijskoj ligi interpretira se kao antisemitizam. Imamo dosta nategnute kriterije. Recimo, ako me iritira što Ivo Goldstein drži Titovu sliku u hrvatskom veleposlanstvu u Parizu, nisam protivnik svakog totalitarizma, nego će me naši samozvani društveni arbitri prozvati za antisemitizam, jer je Ivo Goldstein hrvatski Židov. Ako neki Hrvati ne podnose “partizane” i s tog naslova niti Ivinog oca Slavka Goldsteina, onda će krivotvoritelji prepoznati antisemitske relacije prema cijeloj obitelji Goldstein. Imamo primjer javno poznate osobe koja se stalno vraća na 1941. i Jasenovac, uz ignoriranje partizanskih zločina tijekom rata i na kraju rata, kod Bleiburga, Hude jame, Jazovke, na Križnom putu i u poslijeratnom razdoblju, što u svoj toj pristranosti zna iritirati posve objektivne osobe.

Istraživanje Antidifamcijske lige ima svoje nedopustive političke interpretacije. Zašto se održao pojam antisemitizma, jer bi trebao uključivati i predrasude prema Arapima, koji su u referentnoj znanstvenoj (!) rasnoj podjeli također semiti. Najveću koncentraciju antisemitskih stavova ADL je uočio kod semitskih Arapa! Glupo je istraživati antisemitizam u Gazi, koja je prozvana za 93 posto antisemita. Kao da među logorašima Auschwitza prepoznate fašizam. U Jemenu, Alžiru i Libiji detektirano je oko 88 posto antisemita. Mnogi biblijski pojmovi postali su znanstveni, ali baš kod semitizma i antisemitizma imamo generiran zlonamjeran simbolički nered, koji trebamo pospremiti. Čak niti pojam antijudaizma nije dovoljno restriktivan u smislu uobičajene primjene pojma antisemitizma.

Autor:Tvrtko Dolić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.