fbpx

Petrov i Most vraćaju Vujčića u život

Autor: Tvrtko Dolić/7Dnevno/27. studenog, 2015.

Zašto se Petrov nije sastajao s Vujčićem prije izbora? Jer bi onda koalicija Mosta ostala ispod izbornog praga! Kako se promenada razvija, nacija očekuje uvjete Petrova u sporu između Turske i Rusije

Nakon što je ministar Boris Lalovac do nogu potukao guvernera HNB-a Borisa Vujčića, očekivala se Vujčićeva ostavka, pa je Božo Petrov na zaprepaštenje profesora Ivana Lovrinovića, odlučio vratiti Vujčića u život. A baš se tada Lalovac upustio u novu turu discipliniranja Vujčića. U svezi konverzije “kredita CHF”, ministar Lalovac prigovorio je Vujčiću zbog visokih kamatnih stopa u eurskom kreditu blizancu, da bi od Vujčića dobio priopćenje kao da je HNB privatni štand na tržnici. Vujčić se ogradio od svega navodeći kako je HNB-u potrebno duže od isteka krajnjeg roka za konverziju da utvrdi činjenično stanje.

No, kakav je to nadzor banaka koji ne može u dvadesetak dana utvrditi jesu li banke poštivale Zakon? Vjerovali ili ne, HNB ne može utvrditi kretanje eurskih kamata na kredite od 2005. pa do danas!? Kakva je to središnja banka ako ne može odgovoriti na bilo koju zadaću, a ima više od 600 zaposlenika? Kako odnosi stoje, HNB je skupa politička stranka plaćenih članova u zasebnoj paradržavi, koja ne izlazi na izbore, ali vlada u operativno regionaliziranoj RH.

Transkript veselih razgovora Petrov – Vujčić


Nekako ispada da su svi naši problemi komunikacijski i lingvistički. Na pregovorima Most – HNB samo su nakašljavanja svima bila razumljiva, pa je na tome trebalo ostati. Khm (mamu ti tvoju, treba te zgaziti). Khm, khm (budale glupe, kod mene su ključevi riznice). Khm, khm, khm (nećeš dugo, smeće okupatorsko). Riječ pričuva koristila se za sve i svašta. Petrov je filmski lik, koji obožava ekranizacije Ludlumovih romana, pa je njemu pričuva eskadron za likvidaciju Drage Prgometa, koji se odmetnuo poput Jasona Bournea.

Zapravo je Prgometa trefila teška amnezija. Jednostavno se više ne može sjetiti tko je, tko ga je angažirao i koga je sve on osobno smaknuo. Petrov se odmah složio da treba povećati pričuvu, a Vujčić i Lovrinović ostali su malo začuđeni. Nema problema – odgovorio je Vujčić – imam solidnu pričuvu za vas osobno. Da je prebacim u eure? Mislim, ako namjeravate devalvirati kunu? Khm, krh, khm – nakašljao se Lovrinović (jeste li vi normalni?). Pričuvu treba pričuvati za fazu jasne proaktivne ekonomske politike – dodao je Lovrinović – neka stradaju prodavači magle. Prije znatne deprecijacije kune trebamo konvertirati sve “eurske” kredite u čiste kunske! Naravno da Lovrinovića nitko nije razumio, pa je to Vujčić jasno izrazio. Grh, jxx, mxx (tko vas jxxx, ja ću i dalje sidriti kunu na euru, sve dok me svjetske gazde ne traže pokriće).

Dok se dramatično zaoštravaju odnosi u trokutu Rusija – Turska – NATO, naši političari lagodno ispijaju kavice po zagrebačkim kafićima. Polako, jer kod nas pad počinje nakon što se vlada i vlast formiraju. Putin kaže da je od Erdogana i Protuterorističke koalicije dobio nož u leđa, a slično se izrazio Petrov glede Prgometa, koji je svoju inicijativu Hrid registrirao kao stranku i još pretendira za lidera Mosta. Logika tu nije bitna. Kada su se pregovarači Mosta vozili iz garaže Sheratona, baš je naišao Prgomet i u svome stilu proglasio svoj vlastiti prijelaz. Netko se nakašljao: Zgz gr! (nećeš biti kriv). Na nesreću HDZ-a, vozač je ostao pasivna pričuva, tako da je prokockana neočekivana prilika za konsolidiranje koalicije Mosta i formiranje nove Vlade RH.

Petrov veli da ide predsjednici Kolindi Grabar Kitarović s idejom zajedničke reformske vlade, koju su i Karamarko i Milanović odbacili. U protivnom, Petrov će predložiti nove izbore. Zašto ne, Petrov i društvo imali su ovih dana nevjerojatnu besplatnu reklamu koju bi inače platili milijardu kuna. Neću se iznenaditi ako se pokaže da je cirkus s Prgometom dogovoren. Petrov bi morao znati da je Joe Biden na Pantovčaku ostavio nove političke okvire za Hrvatsku i takozvani Region i da više o Petrovu ne ovisi što slijedi. Ako State Department tako odluči, Most na “ponovljenim” izborima neće prijeći izborni prag.

Jxxx lud zbunjenog

Profesor Ivan Lovrinović iz koalicije Mosta, prozvao je Borisa Vujčića i HNB zbog pogrešne monetarne politike, da bi se zajedno s Božom Petrovom, Marijom Škare i Teom Golja sastao s Vujčićem. Nakon toga su plasirane (dez)informacije da je Most odustao od devalvacije i ukidanja valutne klauzule, i da Most neće značajno mijenjati ovakvu monetarnu “politiku” HNB-a. Drugi dan smo saznali da je Lovrinović Vujčiću sve objasnio, što je besmisleno, jer da Vujčić može razumjeti Lovrinovića, vodio bi posve drukčiju monetarnu politiku.




Prema transkriptu u posjedu Jutarnjeg lista, profesor Lovrinović objasnio je Vujčiću najvažnije promjene koalicije Mosta u sferi monetarno-kreditne i fiskalne politike i naglasio nužnost “veće upotrebe kune, rješavanje problema dužnika u francima, te bržeg usklađivanja monetarne politike HNB-a s politikom ECB-a”. Prema istom “transkriptu”, Lovrinović je prezentirao prijedlog osnivanja Ekonomskog savjeta pri Vladi RH, Odbora za monetarna pitanja i financijsku stabilnost pri Hrvatskom saboru, kao i aktiviranje Odbora za fiskalnu odgovornost. Koalicija Mosta namjerava izraditi Makroekonomski model RH i Bilancu nacionalnog bogatstva.

Lovrinović je potvrdio da koalicija Mosta ne dovodi u pitanje deviznu štednju, kako “devalvacija kune ne dolazi u obzir, a stabilnost cijena putem ciljanja inflacije dio je plana koalicije Mosta”. Kako svi oni koji su nas uvalili u ovu depresiju ostaju na svojim visokim funkcijama, dojam je da Petrov cementira promašenu organizaciju države i ekonomije pod parolom promjena.

Loša je vijest za sve nas da će HNB u odnosu na ostatak države i dalje funkcionirati odvojeno, kao da je riječ o središnjoj banci neke druge države. I sada imamo saborske odbore koje je Vujčić ignorirao, a dogodilo se i to da je visoki dužnosnik HNB-a pobjegao iz Sabora, sklanjajući se od opravdane kritike Gorana Marića. Čemu ti pregovori svih tih koalicija o nužnim reformama kada država, a napose Ministarstvo financija, ne može izaći na kraj sa svojom vlastitom središnjom bankom?




Petrov je trebao zamoliti Vujčića da ode

Umjesto da se nalazi s Vujčićem, bilo bi dobro da Petrov razmisli o politici HNB-a. Da vas podsjetim, uz znanje HNB-a poslovne banke nisu se zaduživale u CHF-u prilikom emitiranja kredita klauzulom CHF. Koristile su špekulativne financijske izvedenice kako bi izigrale regulatora. Uz znanje regulatora. Kao da regulator traži kako biti izigran. HNB je glede takvih kredita trebao intervenirati i odmah zabraniti pokvaren proizvod, pogotovo jer su klijenti koji uzimaju kredit s klauzulom u švicarskom franku izrazito valutno izloženi (primanja u kunama, štednja u kunama ili eurima).

U svakoj pravnoj državi, takva politika središnje banke bila bi predmet istrage, a poslovne banke platile bi goleme globe. Kreirati više od 30 milijardi kuna kredita sa klauzulom CHF, a ne imati realnu podlogu u istoj, to svakom regulatoru mora biti znak za opću uzbunu i mobilizaciju, ali ne i spavačima u HNB-u. Naprotiv, takav Boris Vujčić najedanput je konzultant “nove poštene opcije Most”.

Dakle, sinkrono odlasku Zorana Bohačeka sa čela HUB-a, treba otići i Boris Vujčić s pozicije guvernera HNB-a. Konverzija kredita s klauzulom CHF neupitno je potvrdila status ministra Borisa Lalovca kao pozitivne inicijative u ekonomiji zemlje. Pojava kredita s klauzulom CHF, razvoj i rješavanje tog problema, sve je to zakonski bilo u domeni odgovornosti HNB-a, a ne ministra financija, da bi u stvarnosti ispalo suprotno. Guverner Vujčić se u cijeloj situaciji ponio izrazito neodgovorno, braneći interes banaka, a time i vlastitu poziciju, čime je zadao velik udarac svima nama.

Pogrešna monetarna politika HNB-a provodi se dugih 20 godina. S pojavom krize i CHF kredita, HNB se potpuno kompromitirao. Ministar financija Boris Lalovac je s konverzijom CHF proveo i započeo veliku reformu duboko toksičnog financijskog sustava, kakvu RH neupitno treba. Time je Lalovac u potpunosti pobijedio Vujčića, koji će jednog dana nekome morati polagati račun za svoje nečinjenje tijekom krize kojoj se ne vidi kraj, koju je sa svojom lošom monetarnom politikom produbio i pridržao.

Osim što je za donošenje “Zakona o konverziji” trebalo imati hrabrosti, potrebno je znanje, kao i precizno operativno donošenje istog, što je veliki uspjeh Lalovca i Ministarstva financija. Konverzija je osmišljena sustavno i razrađena do posljednjeg detalja, što se potvrdilo, jer medijski poltroni poslovnih banaka i “neovisni” analitičari, kao i čelni ljudi HNB-a, nisu mogli pronaći zamjerku zakonskim izmjenama. To je potvrdio i Ustavni sud tako što nije donio privremenu suspenziju Zakona.

Koga je briga za kamatu?

Jedan veliki problem promakao je koaliciji Mosta. Naime, HNB uopće nije vodio brigu o kamatnjacima koje poslovne banke određuju, prepuštajući im prostor da ekstra profitiraju na građanima, poduzećima i državi. Pravdalo se to slobodom tržišta. Slobodom tržišta u RH i to u financijskom sustavu! Koji je u potpunosti začahuren. HNB danas radi salto mortale i daje priopćenje kako ne posjeduje podatke o kamatama prije 2011. po pojedinačnim bankama.

Kako je moguće da regulator nema povijesne podatke o kretanjima kamatnih stopa? Kako je bez toga moguće voditi monetarnu politiku? Kako objasniti da su pojedine banke imale preko 7 posto kamate na kredite s klauzulom EUR, i to na stambene kredite? Kojom se logikom, politikom i financijskom računicom može doći do kamatne stope preko 7 posto za stambene kredite u uvjetima prosperiteta, od 2004. do 2009. godine. Tada je premija na rizik RH bila puno niža. A danas, kada je premija države puna veća i kada RH grca u krizi i depresiji, kamatne stope drastično su manje nego prije krize! Neka nam “neovisni” ekonomski analitičari objasne taj financijski fenomen.

Ovdje valja napomenuti kako banke nisu odgovorne, jer se ponašaju kako im regulator dopusti, a HNB im je dopustio kreditni El Dorado. Sve je to hajdučija, izvan zakona, jer je Vrhovni sud potvrdio da se promjena kamatnih stopa na kredite smatra nezakonitom. Odredba o promijenjivoj kamati smatra se nepoštenom. Zanimljivo, VTS i VS nisu određivali poštenost valutne klauzule u švicarskom franku. Kao, tu je sve razumljivo. Zanemarene su i direktive EU-a o razumljivosti bitnih odredbi ugovora kao što su tečaj i kamatna stopa.

Europske institucije razumljivost ugovornih odredbi ne svode na strogo gramatičku. Ako HNB nema kontrolu nad kamatnim stopama, kako može imati kontrolu nad inflacijom? Naravno da HNB nema kontrolu nad inflacijom, jer se RH već dvije godine nalazi u deflaciji, čime je narušen glavni cilj HNB-a, a to je stabilnost cijena. RH je u deflacijskoj spirali, na koju već duže vrijeme ukazuje uistinu neovisni analitičar Ratko Bošković.

Glavni cilj modernih centralnih banaka je niska kamatna stopa, jer takva potiče gospodarstvo i građane na uzimanje kredita, odnosno potiče njihovu potražnju za novcem. Drugi i još možda važniji efekt niskih kamatnih stopa je konkurentnost, koju tako ostvaruju zapadnoeuropske zemlje. Niža kamatna stopa za gospodarstvo ostavlja prostor poduzetniku za smanjenje finalne cijene proizvoda, čime se jača konkurentnost. U hrvatskim uvjetima veće cijene kapitala u odnosu na inozemstvo, oko dva-tri puta, poduzetnici nemaju mogućnost za sniženje cijene proizvoda.

Konkurentnost gospodarstva može se graditi putem smanjenja kamatnih stopa, devalvacijom domaće valute, smanjenjem poreza ili jeftinijom radnom snagom. RH se odlučila za posljednju mogućnost, koja je najgora, jer visokoobrazovana i znanjem konkurentna radna snaga bježi iz RH. Smanjenje kamatnih stopa i blaga devalvacija domaće valute može se postići samo potpuno drukčijom ulogom monetarnog kreatora, što prije svega znači promjenu glavnih aktera monetarne vlasti i mijenjanje Zakona o HNB-u. Na tragu toga bile su ideje profesora Ivana Lovrinovića, kao ekonomskog stratega MOST-a, ali se najedanput pojavila potreba za kompromisom, radi formiranja nove Vlade RH.

Konstatacija Vujčića da konverzija kredita s klauzulom u švicarcu ide na ruku bogatim dužnicima i onima s većim iznosima kredita u potpunosti je promašena, kontradiktorna i tendenciozna. Postavlja se i matematička nepismenost čelnog čovjeka HNB-a, jer se konvertirani kredit iznosom više smanjuje ako je veći, dok je relativno smanjenje isto. Konverzija približava korisnike kredita s klauzulom CHF korisnicima kredita s klauzulom EUR, što zakonske izmjene čini prihvatljivim, bez obzira što bi dužnici s klauzulom CHF bolje prošli da su se početno zadužili s klauzulom EUR, i podmirivali nižu kamatu od ove koja je primijenjena u konverziji.

HNB je cijelo vrijeme one više iznose kredita, preko milijun kuna, htio isključiti od bilo kakvih oblika pomoći, u skladu sa željama banaka. A to je protuvrijednost zagrebačkog stana od 70 metara četvornih. Vlasnici takvih smatraju se bogatima! Pomoći treba samo onima s malim iznosom kredita i onima koji kredite ne mogu vraćati, trubili su iz HNB-a i HUB-a. Naravno, sve to svodilo se na pokušaj da se počiste loši portfelji banaka, jer je svima bilo poznato da glavninu kredita u CHF-u drži tadašnji viši srednji sloj, koji je u pravilu kupovao drugu nekretninu za svoju djecu, uzimajući na sebe kredit – jer djeca nisu bila kreditno sposobna.

Sada je taj srednji sloj na granici egzistencije. I nakon toga, HNB je podržavao politiku da se iscrpljeni dužnici banaka ogule do kraja, pa da i njihova djeca ostanu dužnici. Socijalno ugroženi i oni koji ne mogu vraćati kredite postoje i kod eurskih i kunskih kredita. Takvima treba posebno pomoći spuštanjem kamatnih stopa i otpisom dijela glavnice, neovisno o konverziji. I nakon konverzije imat ćemo dužnike koji neće moći vraćati kredite.

Za gotovo 90 posto konvertiranih kredita, anuitet će biti manji, no kod nekih dužnika kojima su banke u konverziji primjenjivale kamatu preko 7 posto, anuiteti će biti isti ili veći, ali je to sada u nadležnosti HNB-a, da utvrdi da li su banke primjenjivale kamatne stope u skladu sa zakonskim odredbama. Glavnica se smanjuje u prosjeku za 30 posto i to je glavni dobitak za dužnike, jer nakon godina i godina otplate ne duguju više od početnog iznosa kredita. Banke primjenjuju visoke kamatne stope na ostatak duga, ali dužnici trebaju refinancirati kredit kod HPB-a u čisto kunski i s fiksnom kamatnom stopom.

Imamo sreću da koalicija Mosta nije otvorila raspravu o konverziji kredita s valutnom klauzulom CHF.

Autor:Tvrtko Dolić/7Dnevno/27. studenog, 2015.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.