fbpx

Hrvatska tone jer je porasla industrijska proizvodnja

Autor: Tvrtko Dolić

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je prvi put po Doseljenju u deflaciji 0,2 posto, a nacionalni DSZ gura isti pokazatelj na 0,6 posto na godišnjoj razini. Što god Eurostat lupne mjesečno, mi smo to znali već godine dana. Institucije su uzbunjene - zamislite da uskoro kupite kilu kruha i litru mlijeka za 2 kune. Kojeg li užasa! Kako u takvim uvjetima manipulirati s narodom? Naravno, svakodnevno gledamo kako cijene divljaju, ali mi nismo ti koji popunjavaju tablice statističkih institucija.

Cijena slučajno padne na pod, a trgovac je brzo vrati na policu

To je uistinu strašno. Cijene žitarica pale su na svjetskom tržištu za 28 posto! Koliko je pala cijena kruha u Hrvatskoj? Zbog veće žetve cijene uljarica pale su 10 posto! Koliko je kod nas pojeftinilo ulje? Koliko se smanjila inflacija? Svejedno, koda nas su krenule mračne prognoze za slučaj deflacije. Kao, past će potrošnja! Kada su cijene bile niže kupovali smo više, ali u uvjetima deflacije kuna koju ne potrošimo danas sutra će vrijediti više – primjer je deflacija na tržištu nekretnina, koja je u dobroj mjeri umjetno poticana od strane državne administracije, sve za potrebe veće štednje u (stranim) poslovnim bankama, i za potrebe (stranog) tržišta automobila i drugih uvoznih proizvoda. “Naša” država pobrinula se da banke koncentriraju dovoljno domaćeg kapitala za posudbu toj istoj državi uz pogubno visoke kamate. Vlada se svjesno upušta u promašenu nabavku automobila i svjesno prihvaća negativan odgovor Javnosti, jer je očigledno obvezana dati svoj doprinos tom tržištu.

Mišljenja sam da moguća deflacija neće značajno utjecati na potrošnju. Režije nam otmu skoro sva naša primanja. Kod njih kalkulacije s deflacijom ne igraju, jer će cijene režija rasti. Visina režija određuje našu ostalu potrošnju, a iza režija igra visina primanja, koja se u privatnom sektoru nastoji srušiti. Iako se nezaposlenost približila brojci od 400.000 nesretnika, u zemlji i izvan zemlje izloženi smo pritiscima da se Zakon o radu prilagodi liberalnom fašizmu. Bitno je da poduzetnik može radnika potjerati na ulicu kad god se sjeti, a sve ostalo bivši komunisti nazvali su komunističkom propagandom. Negativno je što će porasti potrošnja uvoznih proizvoda, ali to Europsku komisiju neće smetati. Ako se s padom cijena povećava realna cijena našeg duga, tko nam smeta aprecirati kunu? Što se može dogoditi? Hoće li banke prestati uzimati rate kredita u naturi? Ako će uvoz rasti, ako znamo da državna administracija neće ništa poduzeti protiv toga, čemu deprecijacija kune? E, tu dolazimo do problema monetarne suverenosti, koju smo olako prokockali.


Divljanje domaće industrijske proizvodnje

Hrvatska je zaista šokirala EU. Podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska unutar EU u siječnju ove godine, u odnosu na prosinac prošle godine, ostvarila najveći skok sezonski prilagođene industrijske proizvodne. Desezonizirana industrijska proizvodnja porasla je za 5,4 posto, nakon što je u prosincu pala za 2,7 posto. Eurozona bilježi pad za 0,2 posto! Negdje se grize što Hrvatska nije uvela euro. Imamo rast kemijske i elektro-industrijske proizvodnje, a najviše ohrabruje porast proizvodnje sirovina koje se koriste za daljnju preradu. Imamo i rast iste industrijske proizvodnje u siječnju ove godine za 2,3 posto u odnosu na siječanj 2013. Ne pitam se u čemu je spas, nego se bojim da je netko poslao krive podatke u Eurostat. Željko Rohatinski upozorava da je u referentnom siječnju 2013. napadalo na metre snijega i da su mnogi pogoni obustavili rad. Povećanje prodaje u trgovinama treba vezati na veće prilagođavanje europskom kalendaru siječanjskih rasprodaja. Za sada, deflacija pomaže.

Mi smo jedina zemlja u kojoj je rast industrijske proizvodnje proporcionalan nezaposlenosti. Industrijska proizvodnja raste, a BDP pada! Bojim se da je Državni zavod za statistiku obrisao poneku nulu u svojim izvješćima i u svojim formulama. Kako to nama ide, mudro je industrijsku proizvodnju zamijeniti statističkom proizvodnjom pozitivnih pokazatelja. Naša industrijska proizvodnja konstantno pada već dvije godine. Toliko je oslabila da malo povećanje proizvodnje daje velik postotak rasta. U prosincu prošle godine sve je toliko stalo, da u siječnju imamo, izraženo u postotku, značajan rast industrijske proizvodnje. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u siječnju ove godine izvezla robu u vrijednosti 5,6 milijardi kuna, dok je u siječnju 2013. izvezeno robe u vrijednosti 4,6 milijardi kuna. Branko Grčić cvate, a mi ostali plačemo, dok statistički povećavamo svoju proizvodnju. Možemo li se nekako dokopati žitarica na svjetskom tržištu i peći kruh doma? Ako ovakva vlast potraje, preostaje nam skrb za stare i bolesne Europejce.

Širimo optimizam jer je stanje katastrofalno

Izvoz je u 2013. pao 6,1 posto. Očekivan je rast izvoza proizvoda na bazi naših resursa: električna energija, drvo, papir i namještaj, a iznenađenje je povećan izvoz strojeva i uređaja, što može biti slučajna posljedica termina pojedinih ugovora. Neke odnose moramo iskazati eksplicitno: država se posve povukla iz proizvodnje, postavljajući se strogo normativno, na našu žalost bez prihvatljivih rezultata. Provedena je porezna presija, povećana je porezna i pravna nesigurnost. Ova vlada nema pojma o pojmu. Umjesto širenja proizvodnje u javnim poduzećima, u Ini i sličnim sustavima, imamo gušenje tvornica i sektora. Kako će porast proizvodnje strogo ovisiti o stranim ulagačima, to znači da do značajnog stvarnog porasta neće doći dugi niz godina. Ohrabruje američka politika glede Ine, koja bi zbog krize na Krimu mogla pokrenuti pogone Ine bez obzira na želje MOL-a. Amos Hochstein, američki specijalist za pitanja energije, posjetio je i Zagreb i Budimpeštu, smirujući obje strane. Ugarska se obnavlja i proteže prema Ukrajini. Mađarska se ponovno žalila da Hrvatska nije ispunila preuzete obveze, što nikako ne može biti opravdanje za mađarsko gušenje proizvodnje u Ini. Amerikanci namjeravaju pomoći Hrvatskoj u oživljavanju terminala na Krku.

Kako stojimo? Rečeno što kraće. Pa, usprkos iznenađujućim mjesečnim pokazateljima Eurostata, živimo u uvjetima opake ekonomske kontrakcije. Velika nutarnja nelikvidnost odgađa rast. Vlada ne nalazi način niti političku volju za pokretanje javnih investicija mimo EU fondova. Vlada se krije iza svoje normativne uloge jer ne zna u što ulagati. Imamo sve veće probleme dugova i vanjskog financiranja. Javna zaduženost prešla je 60 posto BDP-a. Oko 15 posto našeg BDP-a čini turizam, a na zdravstvo trošimo više od pola: 7,8 posto. Reforma zdravstva je izostala, zapravo nitko ne zna kako provesti pozitivne promjene. Populacija dramatično stari, što znači još veće izdvajanje za zdravstvenu i socijalnu skrb. Postotak siromaštva porastao je sa 10 na 14 posto, uz nedopustivo i sramotno zahvaćanje mladih. Eurozirana Hrvatska bila je ranjiva glede ekonomskih ciklusa u Eurozoni i prije pridruživanja EU. Eurozona dominira – pola naše trgovine otpada na EU18, gdje su nam najveći partneri Njemačka, Italija i Slovenija. Oko 3/4 investicija u RH dolaze iz Eurozone. Imamo snažnu koncentraciju poslovnih banaka iz Eurozone, koje nisu sklone financiranju poduzetnika, a bez toga nema rasta. U Hrvatskoj je najviše stradao privatni sektor – izgubljeno je 115.000 radnih mjesta u proizvodnji i trgovini. Poljoprivreda čini 4 posto BDP-a, ali zapošljava 14 posto radne snage. Strukturne reforme u obrazovanju, u smislu prilagođavanja tržištu rada, mogu donijeti poboljšanje samo na dulji rok. Nije lako.




 

Autor:Tvrtko Dolić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.