Photo: Patrik Macek/PIXSELL

STOCKHOLMSKI SINDROM GENERALA GLASNOVIĆA: Na djelu je laž i izborna manipulacija veleposlanika u Švedskoj

Autor: Mate Bašić/7dnevno

Nismo gubili vrijeme jutros, razgovarali smo sa svim predstavnicima manjina, s HNS-om, s Čačićem. Svi su oni spremni podržati HDZ, dati potpise za vladu. S njima smo odlično surađivali u prošlom mandatu, oni su naš izbor za potreban broj potpisa kako bismo od predsjednika dobili mandat. Ponavljaju se izbori na dva mjesta, ako to bude iduću nedjelju, onda moramo čekati onaj sljedeći tjedan – rekao je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković 6. srpnja, dan nakon održanih izbora te nakon sjednice stranačkog Predsjedništva i Nacionalnog vijeća u ponedjeljak.

Konferenciju za medije održalo je u ponedjeljak i Državno izborno povjerenstvo, a tamo je predsjednik DIP-a Đuro Sessa rekao kako će se izbori ponoviti na dva biračka mjesta gdje je u kutijama, po zatvaranju birališta, bilo viška glasačkih listića. Jedno od njih je mjesto Raša u Istri u VIII. izbornoj jedinici, gdje je u kutiji bilo osam listića viška. Naime, ondje je glasanje bilo dopušteno i osobama koje nisu bile na popisu birača, zbog čega je došlo do povećanja broja pa će se i izbori ponoviti. Drugo je mjesto poništenja u švedskom Stockholmu u XI. izbornoj jedinici, gdje je jedan birač dobio dva listića i glasao na oba. Sessa je također podsjetio da rokovi za prigovore teku od ponedjeljka, nakon što DIP objavi izborne rezultate, a da rok istječe u srijedu u ponoć. DIP potom, bude li prigovora, ima 48 sati kako bi donio odluku o njima.

Po objavi vijesti o ponavljanju izbora u Švedskoj pojavila se informacija da je – kako formulira Maxportal – “politički živnuo” Željko Glasnović, kojemu je do osvajanja mandata u XI. izbornoj jedinici trebalo tek 11 glasova. Na izborima u Švedskoj bilo je samo jedno glasačko mjesto (ono u hrvatskom veleposlanstvu u Stockholmu), gdje su glasala 23 birača i gdje je Glasnović osvojio 9 glasova, po 4 glasa osvojili su HDZ i Možemo!, Most 2 te četiri liste po jedan glas. Taj jedini saborski zastupnik iz dijaspore koji je ikada ušao u Sabor a da nije bio na listi HDZ-a, general Željko Glasnović, čiju je listu na ovim izborima podupro Domovinski pokret, mandat nije osvojio jer po važećem nakaradnom Izbornom zakonu tzv. dijaspora (odnosno, svi hrvatski državljani koji se trenutno nalaze u inozemstvu plus svi hrvatski državljani u BiH) iz XI. izborne jedinice daju ograničen broj od samo tri saborska zastupnika, pa se – po D’Hondtu – rezultati lista koje prijeđu izborni prag od pet posto dijele sa 1, 2 i 3. Tako dobiveni rezultati se uspoređuju i tri najbolja količnika određuju komu će pripasti mandat. Pojedinačno gledajući, Glasnović je uvjerljivi pobjednik izbora u dijaspori sa 4439 glasova (iza njega slijede HDZ-ovci Nevenko Barbarić sa 3864, Radoje Vidović sa 2827 te Zdravka Bušić sa 2784 glasova), međutim, HDZ-ova lista osvojila je 17.905, a Glasnovićeva lista 5958 glasova, pa su po D’Hondtovoj metodi pretvaranja glasova u mandate, sva tri mjesta pripala HDZ-u. Sada pak, nakon što su poništeni izbori u Švedskoj, Glasnović je u minusu 18 glasova: HDZ (17.905-4):3=5967; GLASNOVIĆ 5958-9=5949, dakle, HDZ je u prednosti od 18 glasova za treći mandat.

Zabrinjavajuća računica

Slučaj Glasnović, međutim, u općoj analizi ovih izbornih rezultata sam po sebi nije posebno značajan jer jedan mandat više za Domovinski pokret (16+1) ne bi bitno utjecao na HDZ-ovu pobjedničku brojku (66-1), ali je indikativan jer još jednom ukazuje na nakaradnost postojećega hrvatskoga Izbornoga zakona te na manjkavosti D’Hondtove metode.

Jednako tako, podatak da je na ovim izborima ukupno sudjelovalo žalosnih 1,638.497 birača na općim listama (I.-X.) plus njih samo 28.410 u neprijeporno segregiranoj XI. izbornoj jedinici tj. ukupno bijednih 1,666.907 glasača, jest poražavajući.

Obično se govori kako je riječ bila o izlaznosti od cca. 46 zarez nešto posto, iako nitko živ ne zna točan broj hrvatskih državljana na općem popisu birača, već se njime barata ad hoc, posebno kad treba spriječiti kakav referendum. Dakle, utoliko taj broj od samo 1,6 milijuna birača, tj. onih koji su se potrudili ili udostojili izaći na izbore, još više zabrinjava, i to ne samo kad se promatra u odnosu na ukupnost biračkog tijela, ili na ukupnost stanovnika, ili na ukupnost nacionalnog bića pod kapicom nebeskom nego, recimo, kad se pomisli je li moguće da o našim patetičnim sudbinama i sudbinama naših potomaka odlučuje tako malo osoba te je li tu uopće moguće razmišljati o legitimitetu (ne govorim o legalitetu, makar bi i on – legalitet – zapravo trebao imati korijene u legitimitetu).

Dalje od toga, ali vrlo slično zabrinjavajuće – Plenkovićeva najavljena ideja o tome da će nužnu saborsku većinu sastaviti tako da će svojoj većini od 66 zastupnika (HDZ plus HSLS na aparatima) priključiti HNS-ova Štromara i reformista Čačića te još osmero “manjinaca” (3+5), nalikuje na dobar i duhovit, samo kad ne bi bio bahat, štos. A zašto?

Počnimo, prvo, od pokojnoga HSLS-a, koji se još od doba Dražena Budiše preko omladinca Darinka Kosora pa sve do Darija Hrebaka, u svim smislovima na političkoj sceni održavao uglavnom uz inhalirajuću pomoć HDZ-a: a.) HSLS je i na ovim izborima ponovno poslužio HDZ-u kao smokvin list za tzv. međustranačku koalicijsku suradnju, b.) bez HDZ-a HSLS bi nestao, kao što de facto i jest nestao kao činjenica s političke scene, c.) konačno, osvojili su samo dva preferencijska mandata, naravno na HDZ-ovoj, odnosno, tzv. zajedničkoj listi.

Nastavimo, drugo, s političkim dinosaurom Radimirom Čačićem i Predragom Štromarom: obojica su, zapravo, HNS-ovci, a kao takvi pojavljuju se svaki čas u drugačijem kameleonskom stanju i obliku, bilo kao reformirani, bilo kao tradicionalni, bilo kao lijevi, bilo kao centristički ili umjereno desni, međutim i njihov HNS i sve podvarijante toga HNS-a, poput Reformista, zapravo postoje i postojano su u očima birača prepoznatljive u istoj onoj mjeri u kojoj je prepoznatljiv negdašnji Goldsteinov-Gotovčev-Budišin HSLS.

Drugim riječima, kao i ranije, na životu ih održava zalijepljenost za notorni hrvatski politički duopol: ili su uz SDP ili su uz HDZ, dok sami po sebi spadaju u povijest. En passant, sličnu igru igrao je i HSS još od Tomčića i Pankretića, samo što veseli nastavnik zemljopisa iz Samobora Krešo Beljak taj princip spojenih posuda nije uspio razumjeti, pa nakon ovih rezultata ne može skriti suze za zagorske brege.

RAT U HDZ-u ZBOG PUPOVČEVA POTPREDSJEDNIKA! Uključio se i Medved: Plenković nas je izdao

Konačno, treće, što je od Plenkovića najzačudnije, jest da u saborsku većinu namjerava, želi, može i hoće uvesti “manjince”, njih osmero, tj. troje malenih Srba i još petero malenih drugih.

Ne ulazeći ovdje i u ovoj prigodi u načelne rasprave o kategorijama segregacije, autosegregacije, ustavne ili neustavne segregacije, raščlanjivanje pojmova diskriminacije, bilo negativne ili pozitivne, valja reći ono što je sasvim bjelodano: činjenica da nijedan od osmero zastupnika 21 ustavne nacionalne manjine u RH (XII. izborna jedinica) naprosto nema izborni legitimitet. I ne samo to, nego je njihov izborni legitimitet daleko ispod izbornoga legitimiteta one temeljito segregirane (negativno diskriminirane) XI. izborne jedinice u kojoj se HDZ fajta sa spomenutim Glasnovićem. Tko su oni, njih 3+5=8?

Slučaj Furija Radina

Za srpsku nacionalnu manjinu, gdje je u XII. izbornoj jedinici glasalo ukupno 13.565 hrvatskih državljana, kako piše na stranicama DIP-a, najveći broj glasova dobio je Milorad Pupovac, njih 10.733. Iza njega je Dragana Jeckov sa 8376 glasova, a treći je Boris Milošević sa 7715 glasova (sve troje iz kontroverznoga SDSS-a).

Mađarska nacionalna manjina, gdje je njih 2843 glasalo za JEDNOGA JEDINOGA kandidata, izabralo je Roberta Jankovicsa s uvjerljivih 2807 glasova.

Hrvatski Talijani na izbore su izašli u golemom broju od njih čak 950, a čak je njihovih 890 glasova otišlo njihovu JEDNOMU JEDINOMU kandidatu (hm, pretpostavimo da je oko 60 Talijana na izbore izašlo kako bi namjerno poništilo listiće, iako je to očajnički potez: Furiju je Radinu za ulazak u Sabor bio nužan tek JEDAN JEDINI glasić, bez obzira na poništene, odnosno, on u Sabor, kao jedini kandidat, slično kao Jankovics, ne bi ušao jedino pod uvjetom da na izbore nije izašao – nitko).

1705 birača zajedničke slovačke i češke (češkoslovačke?) manjine sa 1514 glasova podržalo je Vladimira Bileka i porazilo Ivana Komaka koji je dobio samo 180 glasova.

Oficir JNA i karataš Veljko Kajtazi, koji je zapravo među “manjincima” najveća frka od face jer otprije zastupa austrijsku, bugarsku, njemačku, poljsku, romsku, njemačku, rusinsku, rusku, tursku, ukrajinsku, vlašku i židovsku nacionalnu manjinu, porazio je Franju Horvata iz Udruge Roma Korak po korak (673), mojega prijatelja hrvatskoga branitelja, kandidata skupine građana u ime njemačke manjine, Roberta Bosaka (305) i Barija Ahmedija iz Udruge Turaka (49), jer je (Kajtazi) među ukupnih 4825 birača osvojio 3745 glasova u ime Saveza Roma u RH “Kali Sara”.

Konačno, Ermina Lekaj Prljaskaj, koja zastupa albansku, bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i slovensku nacionalnu manjinu, osvojivši 1725 glasova od mogućih 5481, porazila je Bermina Meškića iz SDA Hrvatske (1152) potom Idrisa Sulejmanija iz Udruge Albanske nacionalne manjine Poreštine (1026), ali i Armina i Nedžada Hodžića, Mensura Ferhatovića i Habiba Tahirija.

Plenkoviću fali glas?

Ako kojim teško vjerojatnim slučajem ponovljeni izbori u Stockholmu uspiju povratiti Glasnovića u Sabor (što, ponovimo, oporbi i/ili oporbenom Domovinskom pokretu ne znači puno), zar onda to ipak ne znači da će Plenkoviću nedostajati onaj jedan glasić za minimalnu većinu koju je namjerio stvoriti s (negdašnjim?) HNS-ovcima komada 2, i s manjincima komada 3+5=8, te da će onda morati zaroniti – u “trgovinu”?

Što bi baš bilo veselo, ako već nije.

Nakon što je u ponedjeljak predsjednik DIP-a Đuro Sessa rekao i obrazložio zašto su poništeni izbori na biračkom mjestu u Stockholmu, u utorak se pojavila tvrdnja kako tome nije tako, već da je riječ o izborima “za prvu izbornu jedinicu” u kojoj glasaju Hrvati koji imaju prebivalište u Hrvatskoj, a za vrijeme izbora se nalaze u Švedskoj (gdje je ukupno glasalo njih 23). Na toj listi (za prvu) glasalo je 18 hrvatskih državljana, s tim da je jedan ubacio dva listića. Poništeno je, po toj logici, 18 glasova za tu izbornu jedinicu, a kako ti glasovi nisu mogli presudno utjecati na rezultat u 1. izbornoj jedinici, priopćeno je naknadno tj. u utorak, kad su se na tu temu oglasili iz hrvatskog veleposlanstva u Švedskoj, da se izbori neće ponoviti.

“Netočni su napisi u pojedinim medijima i na društvenim mrežama kako će se izbori u VRH Stockholm ponoviti. Zbog pronađenog listića viška u kutiji za 1. izbornu jedinicu, rješenjem Državnog izbornog povjerenstva, poništeno je samo 18 glasova za tu izbornu jedinicu. Kako ti glasovi nisu mogli presudno utjecati na rezultat u 1. izbornoj jedinici, izbori se neće ponoviti. Kada bi se i ponavljali, ponovili bi se samo za tu izbornu jedinicu”, priopćilo je Veleposlanstvo RH (VRH) iz Stockholma.

Izborna manipulacija

Dobri ljudi, vjerujte autoru ovoga teksta: posrijedi je laž i manipulacija:

 -VRH u Stockholmu, ili bilo gdje drugdje, nije tijelo nadležno za izbore,

-VRH u Stockholmu, ili bilo gdje drugdje, ima se ponašati – na izborima – jedino i isključivo u skladu sa Zakonom, odnosno s odlukama i uputama DIP-a (nap. ovdje se očito taj VRH sukobljava sa Sessinim DIP-om),

-kad se izbori poništavaju na bilo kojemu izbornom mjestu, nipošto se ne poništavaju, niti se mogu poništavati, zato što je netko glasao za bilo koga na bilo kojoj listi (niti bi to službenici, u ovom slučaju, stockholmskoga VRH-a uopće smjeli znati ili provjeravati),

-kako je autor ovoga teksta na vlastitoj koži iskusio, na izbornim mjestima u tzv. iseljeništvu – po napucima iz Ministarstva uprave, u suradnji s MUP-om i MVP-om – uopće se ne može glasati na općim izbornim jedinicama (I.-X.), već je zapriječeno da hrvatski državljani izvan RH (ja, na primjer, koji uopće ne posjedujem dokumenata dugih doli hrvatskih, niti to želim) mogu glasati ISKLJUČIVO u XI. izbornoj jedinici (dijaspora?!), bez obzira na “boravište” ili “prebivalište”, pa je – da ne duljimo – prema tome posrijedi ili: a.) laž i manipulacija, b.) administrativna lijenost, c.) politička predrasuda.

U konačnici, kao i inače, riječ je o slabom političkom nespektaklu, ceterum censeo: odakle pravo nekomu VRH-u da se u izbore miješa?

Inače, kako piše na službenim stranicama MVPEI-ja, u Švedskoj je dr. sc. Siniša Grgić, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik (pokriva i Latviju), a još ima dva “prva” tajnika/ce: Vicka Dobroševića i Martinu Vrdoljak. U Kraljevini Švedskoj postoje, uz taj VRH, još dva konzulata: u Malmöu (ondje je počasni konzul Robert Teklić) i u Göteborgu, gdje je počasni konzul Robert Jukić…

DUBOKO DIŠITE! Ovo je prvi potez Pupovčeva potpredsjednika: Milošević kreće u realizaciju

Autor:Mate Bašić/7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.