fbpx

Što se zbiva s hrvatskim nacionalnim identitetom?

Autor: Zoran Zoričić

Nacionali interesi izviru iz nacionalnog identiteta, barem u mudrim i neovisnim državama. Dakle, države bez formiranog i jasno artikuliranog nacionalnog identiteta ne mogu imati niti jasno određene nacionalne interese, odnosno prioritete u vanjskim odnosima.

Identitet je osjećaj pojedinca ili skupine o sebi, proizvod samosvijesti da ja ili mi kao entitet posjedujemo kvalitete po kojima se razlikujemo od tebe ili vas. Važan je zbog činjenice da oblikuje ponašanje ljudi. I pojedinci i skupine imaju identitete, pri čemu je identitet skupina manje zamjenjiv, dok je identitet pojedinca skloniji prelaženju iz jednog u drugi pod imperativom utjecaja različitih skupina i faktora.

Pojedinci, u manjoj mjeri i skupine, formiraju višestruke identitete od prilike do prilike, više ili manje usklađene jedne s drugima.

Kao izvori identiteta spominju se slijedeći: životna dob, predci, spol, rod,etnička pripadnost, rasa, jezik, narodnost, vjera, teritorijalni-selo, grad, pokrajina, kontinent; zatim politički – frakcija, vođa, pokret, stranka, ideologija, država; ekonomski – zvanje, radna skupina, gospodarska grana, sindikat, te društveni-prijatelji, kolege, sportski klubovi, status…


Što se zbiva s hrvatskim nacionalnim identitetom, te koje su posljedice promjene identiteta na formiranje identiteta pojedinca u hrvatskom društvu i naciji?

Osjećaj nacionalnog identiteta i nacionalno jedinstvo, formirani jednim dijelom čežnjom za hrvatskom državom u unitarnim zajednicama proteklih stoljeća, te većim dijelom Domovinskim ratom, nagrizaju se pod imperativima ponovnog uključivanja u novu zajednicu država i preuzimanja novih nadnacionalnih i podnacionalnih identiteta.

Dio hrvatskih intelektualaca i znanstvenika napada opravdano nacionalizam, ali i neopravdano ukazuje samo na njegove negativne odrednice, dakle, ukazuje i kako je nacionalni identitet nepoželjan. Pridružuju im se pripadnici financijskih, novčarskih elita, dobro uhljebljeni u multinacionalne kompanije, u iščekivanju prilike za daljnjom zaradom i napretkom u novim asocijacijama.

Krize nacionalnih identiteta postaju opća pojava

Nacionali interesi izviru iz nacionalnog identiteta, barem u mudrim i neovisnim državama. Dakle, države bez formiranog i jasno artikuliranog nacionalnog identiteta ne mogu imati niti jasno određene nacionalne interese, odnosno prioritete u vanjskim odnosima.

Što određuje hrvatski identitet: rasa, etnička pripadnost, jezik, vjera, ideologija?




Najmanje je dilema, barem za sada po pitanju rasne pripadnosti, gdje za razliku od nekih drugih nacija pripadamo većinskoj bijeloj rasi. Međutim, negativno izraženi populacijski tokovi, s predviđanjem značajnog pada broja stanovništva kroz narednih četrdeset godina mogli bi dovesti u pitanje i ovu određenost. Nije ovo pitanje samo hrvatske nacije, već i drugih nacija u okviru EU s kojima ćemo izgleda dijeliti bolna populacijska pitanja. Što se tiče etničke pripadnost, uglavnom smo suglasni sa pripadnošću zapadnom civilizacijskom krugu, skupini indoevropskih, južnoslavenskih naroda. Ipak, nesretna zajednička prošlost negativno nas u ovom trenutku određuje prema pripadnosti i sličnosti sa drugim južnoslavenskim narodima, posebno prema pripadnosti i identitetu naroda Balkana. Upravo ova shizoidna situacija, dodatno potencirana kulturološkim odrednicama identiteta jest u ovom trenutku i najtraumatičnija. Kulturološki hrvatski identitet nije moguće sagledati bez utjecaja srednjoevropskog, mediteranskog (Venecija), osmanlijskog te utjecaja drugih južnoslavenskih naroda s kojima smo dijelili više ili manje sličnu prošlost. Jezik kao odrednica identiteta produbljuje kontroverze dovodeći nas u situaciju da pokušavamo potencirati manje jezične razlike u odnosu na brojnije jezične sličnosti sa srpskim jezikom.

Živimo u doba kad krize nacionalnih identiteta postaju opća pojava, pod utjecajem zajedničkih čimbenika kao što su globalno širenje demokracije, širenje globalne ekonomije, napredak komunikacije, prometa… Pojmovi nacije i nacionalnog identiteta kao da gube značenje, korisnost…

Imperativ prilagodbe pojedinačnih na opće identitete




Nemam namjeru u ovom tekstu detaljnije raščlanjivati prijepore odrednica identiteta, pošto sam svjestan da jedan ovakav tekst naprosto za to nema dovoljno prostora, a i sam iskreno sumnjam da sam dovoljno stručno kvalificiran da ih kompetentno sveobuhvatno raščlanim.

Ipak, jasno vidim da se u procesu priključivanja EU umjesto naglašavanja zajedničkog, naglašava štovanje različitosti. Da ne bi bilo zabune, osobno smatram kako je ovaj proces neminovan ukoliko želimo biti dio EU, te unaprijediti toleranciju za različitosti i bogatstvo individualnog unutarnjeg života te uljudbu suživota. Ipak, kao psihijatar smatram kako trebamo imati i razumijevanja za pojedinca (a takvih je kod nas izrazito mnogo) koji je doveden u poziciju zbunjenosti i osjećaja prevarenosti u formiranju vlastitih identiteta. Jasno trebamo naglasiti kako je promjena identiteta pojedinca nešto što je svakidašnje, često puta i neophodno u prilagodbi na društvena zbivanja. Opet, s druge strane, jasno se moramo odrediti kako smo odlučni u čuvanju osnovnih odrednica nacionalnog identiteta. A tu ipak o sada nema konsenzusa, i prečesto se u svrhu promicanja vlastitih interesa, sebičnih političkih i medijskih, poigrava s ovim prevrijednim odrednicama.

Pojedinci plaćaju visoku cijenu nesustavnoj politici i određenju prema ovim pitanjima. Prečesto smo svjedoci egzistencijalnim krizama ljudi u „svojoj državi“, osjećaju „izdaje od strane države za koju se borilo“, prevarenosti po pitanju ideala… A zapravo se radi o imperativu prilagodbe pojedinačnih na opće identitete i neodgovornosti sviju nas skupa kad je u pitanju nacionalni identitet.

Završavam ponavljajući kako država koja nema jasno definiran nacionalni identitet ne može formirati niti jasne nacionalne interese, niti biti ozbiljan pregovarač po pitanju vlastitih interesa u novoj zajednici država.

Autor:Zoran Zoričić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.