Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

SLAVONIJA PRED DEMOGRAFSKIM SLOMOM: Dok kuće ostaju napuštene, Plenkovićev mali pionir tvrdi da nas drugi žele kopirati!

Autor: dr. sc. Stjepan Šterc

Novija su krizna, društvena, gospodarska, programska, obljetnička, politička, stranačko-partijska, proračunska, regionalna, dokumentacijska i slična zbivanja ovih dana otvorila puno toga što zaslužuje osvrt, no među njima, usprkos javnoj programiranosti, najvažnije mjesto uvijek zauzima demografski nestanak, opstanak, slom, izumiranje ili sad već po dostignutoj razini pojavnosti demografska destrukcija i sve njezine posljedice u hrvatskom društvu i prostoru.

Mogu u političkom podaničkom miljeu tumačiti sve navedene negativnosti kako hoće ili kako im odgovara u nesmiljenoj borbi za vlastiti pozicijski opstanak, mogu svaki svoj potez vezan uz demografsku problematiku javno eksplicirati i opravdavati poznatom elitističkom retorikom, mogu u pokornosti držati sljedbenike bez osobnosti i imalo građanske i političke hrabrosti, mogu javnim servisom nastojati usmjeravati demografsku problematiku prema nebitnosti, mogu selektirati znanstvenu uslužnost prema podatnosti, mogu zapravo puno toga ili gotovo sve što požele, ali nikad ne mogu negirati statističku neumoljivost koja sustiže Hrvatsku sa svakim novim službenim demografskim parametrom.

Retorički elitizmi

Osvrt zaslužuju itekako “stabilne i sigurne pozicije Hrvatske” u čvrstom zagrljaju anacionalnog političkog elitizma, zatim također retorički elitizmi kojima se brani svaki politički potez, pa politička i protokolarna prisvajanja svih povijesnih zbivanja u kojima su sudjelovali drugi, iako su isti još tu među nama, zatim otkloni od povijesnih vukovarskih i drugih tragedija i istina temeljeni na partnerskim tumačenjima i druga slična zbivanja koja ostavljaju velike negativne tragove u hrvatskom društvu i prostoru, a pogotovo u njihovoj uređenosti, stabilnosti, sigurnosti, razvojnoj izvjesnosti i demografskoj opstojnosti.

Pritom se ne bi smjela zaboravljati ni silna namirivanja za strateške dokumente, izbori suradnika bez kriterija, prosječnost koja dominira političkim sustavom, poslušnost kao obrazac selektiranja, anacionalni navalni primitivizam na hrvatsko državno postojanje i svaki javni pojedinačni ili politički izričaj nacionalne sukladnosti, hrvatska pozicija u odnosu na susjedstvo i unutar unijskih granica i općenito neuređenost u gotovo svim segmentima. Razvojna su očekivanja u takvim okolnostima čisti politički iluzionizam prema kojem se malo tko na javnoj sceni jasnoćom i stavom želi i može postaviti u skladu s očekivanjima većinskog puka, čija je mirnoća i strpljivost postala već povijesna kategorija.




Posebno je stoga zazvučala rezolutnost, jasnoća i stav posljednjeg zapovjednika Vukovara, Branka Borkovića – Mladog jastreba, prema izgubljenom protokolu koji ne razaznaje značaj, vrijeme ni potrebno uvažavanje vukovarskih povijesnih zbivanja na čijim se principima, hrabrostima i žrtvovanjima podizala Hrvatska. Nasuprot njemu i njihovim ratnim veličinama, postavljaju se danas nove političke uzdanice svjetlosnim godinama udaljene od idealizma njihova ratnog vremena, a pogotovo od njihove snage i čvrstine s kojom su obranili Slavoniju i Hrvatsku.

Slavonska tuga

Koliko je već samo riječi i vremena potrošeno kako bi se neukom hrvatskom puku objasnilo ni manje ni više nego 20.000 projekata i ukupno 16,5 milijardi kuna koje će sletjeti u slobodnu Slavoniju. Neće oni nikome dopustiti diranje u njihove pozicije niti sumnje u namjere, pa čak ni onima koji su za njih obranili i oslobodili Slavoniju, jer za njih, uostalom, nije ni protokol, uglađena saborska pozicija niti poslušnost s kojom se svaka sumnja brani. Gotovo je već pet godina od početka projekta i nezamislivo je koliko se novca slilo u Slavoniju.




“Nećemo dopustiti bacanje ljage na Vladin Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, projekt na koji smo ponosni i za koji ne kažemo samo mi da je dobar, nego premijeru Andreju Plenkoviću to kaže i Europska komisija i nekoliko država članica koje žele kopirati ovaj projekt”, istaknuo je na konferenciji za novinare HDZ-ova Kluba zastupnika u Saboru Marko Pavić.

Pjevao je nekada veliki Jura Stublić, s idealizmom i zanosom danas nepoznatim novim pozicijskim europejcima slabašne osobnosti.

“E, moj druže beogradski,
Slavonijom sela gore
e, moj druže beogradski,
ne može se ni na more.”

Slavonski idealizam i širina, hrabrost i snaga u obrani zemlje, društveno i prostorno bogatstvo i hrvatsko povijesno i civilizacijsko nasljeđe ponajmanje su danas zaslužili ovakva protokolarna i politička postupanja, a ponajmanje je Slavonija zaslužila novu realnost u parafraziranim Jurinim stihovima “Slavonijom sela prazna, a ne može se ni na more”. Nasuprot milijardama, tisućama projekata, uglađenim govornim automatima Europske unije i političkom elitnom iluzionizmu, slavonska su tuga i praznina poruka svima izvan slavonske realnosti.




Briselski školarci

Možda bi i uspjeli uvjeriti slavonski i ukupni hrvatski puk stalnim ponavljanjem u svim prilikama ukupnih blagodati koje donosi “europski” fondovski novac, da nema neumoljive demografske statistike i egzaktne potvrde velike depopulacije, prirodnog pada i izumiranja slavonske ravnice. Svatko može sam iz tablice izračunati pokazatelj koji želi, povući trend koji mu odgovara, ali se ne može negirati silina depopulacije i prirodnog nestanka. Demografske su negativnosti zahvatile Slavoniju svom silinom, a usmjerene milijarde i tisuće i tisuće projekata već petu godinu zaredom odnose Slavoniji najvrednije – ljudsku populaciju. Kakav je to model kojem se divi Europa i želi ga kopirati, a diči izvršna vlast i njezini briselski školarci poput pionira malenih, primjenom kojeg Slavonija gubi svoje najveće bogatstvo?

Iako je riječ o službenim procjenama ukupnog stanovništva koje u sebi prikrivaju stvarnu silinu iseljavanja iz Slavonije i sam pogled na njih izaziva tugu, nevjericu i konačnu spoznaju kako ih sve to uopće ne zanima. Pet slavonskih županija u ukupnoj hrvatskoj depopulaciji sudjeluje s gotovo 50 posto, a u ukupnom hrvatskom prirodnom padu s gotovo četvrtinskim udjelom! Dugotrajnost i intenzitet prirodnog pada slavonske ravnice, kao uostalom i cijele Hrvatske, na prosječnoj godišnjoj razini od gotovo 16.000 osoba, nikoga dosad iz elitističko-iluzionističkih krugova nimalo nije zabrinuo niti su ikad išta progovorili o tome. Dvadeset tisuća projekata u Slavoniji za koga u slavonskoj praznini, vidljivoj pri svakom novom obilasku? Teško li je shvatiti kako su ljudi najvažniji u svemu, a još valjda teže kako bez njih svako političko udruživanje nema smisao, značenje ni razlog djelovanja. Ako razlozi nisu planski postavljeni demografski parametri i trendovi koje promatramo nevjerojatnom političkom mirnoćom.

Putokazi

Retoričkim se elitizmom svaki politički postupak objašnjava pregalačkim radom za demografski opstanak i obnovu, pa i slijevanje je silnih milijardi u Slavoniju i Hrvatsku općenito iz istih ili sličnih razloga. Zbog toga je i ministarstvo spušteno na državni ured, zbog toga su na čelo državnih ureda i postavljani veliki stručnjaci za demografsku i užu migracijsku problematiku, zbog toga je i napravljen odmak od znanstvenih zakonitosti, zbog istih je razloga i vraćena jedina stručna osoba na matični fakultet, zbog toga se i iseljeništvo drži na pristojnoj političkoj udaljenosti, zbog toga se i stupilo u trgovinsku anacionalnu koaliciju, zbog toga se i omogućio mladima jednostavniji odlazak iz Hrvatske i zbog toga se sve drugo čini kako bi na kraju rezultat bio vidljiv u poražavajućim demografskim statistikama.

Bitno je bilo u dvostrukom upravljačkom mandatu stvoriti sve moguće pretpostavke kako bi neka druga vlada koja slijedi mogla mirno provoditi zacrtano i zahvaljivati prethodnicima na uspostavljenim temeljima. Iznad kojih će malo toga ostati vidljivo u velikom dijelu hrvatskog državnog i etničkog prostora. Sve su ostalo političke i ine zablude neupućenih dušobrižnika ili zavisti izvan pozicijskih slučajnih prolaznika uvijek željnih promjena nabolje. Ostavština se, uostalom, i mjeri gospodarskim i financijskim pokazateljima, kako kažu veliki stručnjaci, po glavi stanovnika, a njihova pozitivnost prema većoj novoj vrijednosti ili manjem broju stanovnika uz istu ili čak manju novostvorenu vrijednost. Bitno je stvar razumjeti i uvijek prikazivati makar i s neukima u pozitivnom ozračju. A demografski nestanak? Ionako ga je moguće ispuhati iz javne scene, čekajući onog ili one koji će konačno razumjeti hrvatsku stvarnost i prihvatiti se rješavanja najvažnije problematike hrvatske budućnosti.

*Stavovi koje autori iznose u svojim kolumnama njihovi su osobni stavovi, nisu nužno i stavovi redakcije portala Dnevno.hr.

Autor:dr. sc. Stjepan Šterc
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.