Podsjetimo se neponovljive poruke Jure Stublića osvajačima slavonskih sela i gospodarima vatre

Autor: dr. sc. Stjepan Šterc

Gotovo je trideset godina prošlo od Jurine neponovljive izvedbe i još manje ponovljive poruke tadašnjim osvajačima slavonskih sela i gospodarima vatre, čiji se unutarnji tragovi u prostornoj i društvenoj mirnoći i praznini današnjih slavonskih dana još osjećaju i vide svakim novim prolaskom slavonskom ravnicom i svakim običnim, jednostavnim i uvijek dragim razgovorima s onima koji su ostali tu. Vatru je i plamen davno ugasila slavonska (hrvatska) beskrajno hrabra mladost prepuna idealizma, unutarnje snage i vjerovanja kako će sela koja gore biti nanovo podignuta i oživljena u oslobođenoj zemlji s uređenim društvom i prostorom. Malo je bilo onih koji nisu vjerovali u tadašnji Jurin idealizam, zanos i silinu poruka iz pjesme i stiha, a još manje ih je sumnjalo u novu hrvatsku stvarnost, čuvanu i građenu velikim ulogom slavonske mladosti.

Slavonijom se sela prazne

Nostalgično u današnjim modernim europskim vremenima zvuče idealističke poruke zasnovane na hrabrosti, vjerovanju, žrtvovanju i nacionalnom zanosu koji je nosio i davao snagu i u najtežim ratnim vremenima, kad se slavonska ravnica, sela u njoj i mladost njihova koja nije odlazila, nisu osjećali samima, ostavljenima, zaboravljenima i praznima. “E, moj druže beogradski” zapjevao je tada Jura, nikad ne sluteći kako će puno godina poslije u slavonskim selima ugašena vatra, ostavljeni starci, zatvorene kuće, praznina koja guši i mirnoća ravnice trebati novu pjesmu posvećenu nekom novom “drugu” i slavonskim selima koja nestaju.

“E, moj druže beogradski

Slavonijom sela gore

E, moj druže beogradski

Ne može se ni na more

E, moj druže beogradski

Srest ćemo se pokraj Save…”

Danas, gotovo trideset godina poslije, osjećajući i doživljavajući neposredno ovih zimskih dana s proljetnim navještajem mirnoću vukovarskih, vinkovačkih i ostalih slavonskih ulica, lenija, sokaka i šorova, prisjećanja na pjesnički i nemjerljivi stvarni idealizam s početka postaju samo neponovljive slike povijesnih zaboravljenih vrijednosti koje nismo slijedili niti im s vremenom davali značenje. Slavonijom sela više ne gore, a može se i na more, rekli bi pravovjernici modernih europskih pristupa i vrijednosti s dubokim naklonom i još dubljim otklonom od svega što su predstavljali, željeli, sanjali i gradili borbom, pjesmom te hrvatskim umjetničkim i ratnim idealizmom svi koji su konačno željeli modernu, demokratsku, samostalnu, razigranu, mladošću bogatu i razvijenu Hrvatsku. Zemlju u kojoj nitko više nikad neće pomisliti da zapali sela, da vlada u svom interesu i ostavlja hrvatsku populaciju u istim povijesnim snovima o slobodi, samostalnosti i vječnoj odgovornosti. Ponavljanje povijesti nije tek obrazovna iluzija koju treba razumjeti, već stvarnost slavonske ravnice nalik na usud prostora koje su uvijek željeli drugi.

Modernim bi se hrvatskim europskim pravovjernicima mogla i povjerovati njihova istina o velikim i silnim slavonskim ulaganjima koja dolaze iz europske darežljivosti i donose nemjerljive koristi slavonskim selima i gradovima, kada ne bi osjetili prazninu prolaskom, razumjeli službene statističke podatke o demografskom nestanku i kada se ne bi znalo kako prirodni pad stanovništva (više rođenih nego umrlih) i silina iseljavanja poništavaju svaki reklamerski politički i pripisujući gospodarski, financijski, radni, društveni i napose politički uspjeh.

Europska dobrota

Projekt Slavonija prepun je ulaganja, zalaganja, usmjeravanja velikih napora i kohezijskih financija, političke odgovornosti, brižne retorike i uopće svakodnevnih slika dobrote prema slavonskoj ravnici i njezinoj mirnoći. Škole, vrtići, infrastruktura i puno još toga zvuče poput pjesme s početka, koja se ori samo s političkih pozornica i oslikava nestvarnost, dok nam obični razgovori s običnim i jednostavnim ljudima vraćaju vrijeme i osjećaje slavonskih naših dana. Poput mudrosti vinkovačkog taksista u ranim jutarnjim satima na opustjelom trgu koji je vreva odlazaka i dolazaka davno napustila.

“Rezultati Projekta u ovoj su fazi zaista impresivni, a tek su početak. Za područje Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem osigurano je ukupno 18,75 milijardi kuna, a u ovoj fazi realizacije projekt je donio posao nekoliko tisuća građana obuhvaćenih različitim mjerama zapošljavanja, a 1446 gospodarstva i 575 poduzeća primila su potporu iz EU fondova. Najviše ohrabruju podaci koji se odnose na zaposlenost i mlade – 18.778 građana i 8417 mladih do 29 godina obuhvaćeno je mjerama zapošljavanja, 2903 su novozaposlena i primaju potporu iz EU fondova, a 10.371 građanin sudjeluje u programima osposobljavanja, stjecanja vještina i izobrazbe. Također, osigurana su mjesta u studentskim domovima za 1317 studenata, 2468 stipendija za učenike i studente te je izgrađeno i obnovljeno 645 kilometara kanalizacijske mreže. Tek je polovica sredstava alocirana, a puno projekata još uopće nije započelo provedbu. Možete samo zamisliti dugoročne efekte Projekta. Svakako tu treba spomenuti i dodatna nacionalna ulaganja, primjerice, samo u Vukovarsko-srijemskoj županiji ugovoreno je gotovo 582 milijuna kuna, a od toga je korisnicima već isplaćeno više od 80%, odnosno 473 milijuna kuna” (Novosti.hr, 3. 5. 2019.).

Ostajemo bez daha, kažu svi čvrsto na zemlji koji nikad neće moći ni htjeti doseći nebeske europske i hrvatske političke visine, zadivljeni financijskom silinom i političkom nacionalnom i europskom darežljivošću i svjetlom koje se prosipa i širi Slavonijom. Nikad je više nitko neće napuštati niti će svjetla prestati gorjeti u domovima, kažu ovi drugi, dok ovi prvi i dalje ostaju svjedoci gašenja i stalnih odlazaka.

Nestanak svjetla

Neumoljivost statistike, praznina koja se širi slavonskom ravnicom, ugašena svjetla u susjedstvu onih koji su ostali, usamljenost ostavljenih staraca i realnost kad ode reflektorska pratnja političkim dolascima na kratko, neželjeni su prikazi Slavonije u kojoj sve manje gore – ovaj put svjetla. Vrijedilo bi koji put sve to osjetiti boravkom, dolaskom bez pratnje i rotirajućih svjetala koja remete ustaljeni mir i spuštanjem s velikih visina na slavonsku zemlju, možda bi se i shvatile potrebe, načini paljenja novih svjetala i tišina slavonskih domova.

  1. Sve slavonske županije redom imaju već niz godina stalan prirodni pad stanovništva (više umrlih nego rođenih) bez iznimke i u njima praktički sve općine i gradovi. Izuzetak su samo u 2018. godini jedan grad (od njih ukupno 22 ili njih 4,5%) i četiri općine (od njih 97 ili 4,1%). Dakle, samo je 4,2% administrativno teritorijalnih jedinica imalo tek neznatni prirodni rast stanovništva ili tek svaka dvadeset i četvrta slavonska!
  2. Ukupno je više umrlih nego rođenih u Slavoniji u 2018. godini bilo 3822, što je 24,2% cijele Hrvatske, dok je isti odnos ukupnog stanovništva bitno manji i iznosi samo 13,3%. Dakle, četvrtina je ukupnog prirodnog pada Hrvatske upravo u Slavoniji.

Tablica 1: Prirodno kretanje stanovništva Slavonije 2014.-2018. godine.

Županija Broj gradova

Rast (pad)

Broj općina

Rast (pad)

Prirodno kretanje 2018. Prirodno kretanje 2014.-2018.
Bjelovarsko- bilogorska 5 (0) 18 (2) -655 -3582
Virovitičko-podravska 3 (1) 13 (1) -389 -2178
Požeško-slavonska 5 (0) 5 (0) -416 -1874
Brodsko-posavska 2 (0) 26 (0) -815 -2901
Osječko-baranjska 7 (0) 35 (1) -1 547 -7301
UKUPNO 22 (1) 97 (4) -3 882 -17 836

 Izvor: Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2018., Priopćenje 7.1.1.,

            Državni zavod za statistiku, 19. 7. 2019., Zagreb.

  1. Zadnjih je pet razmatranih godina u tablici 1. Slavonija izgubila gotovo 18.000 osoba samo prirodnim putem, a dostupni podaci za prvih 10 mjeseci za cijelu Hrvatsku potvrđuju nastavak prirodnog nestanka s ubrzavanjem demografskih negativnosti.

Tablica 2: Vanjsko iseljavanje stanovništva Slavonije 2014.-2018. godine.

Županija Odseljeni Doseljeni Migracijska bilanca
Bjelovarsko- bilogorska 3933 735 -3198
Virovitičko-podravska 4519 655 -3864
Požeško-slavonska 5406 802 -4604
Brodsko-posavska 10 222 1997 -8225
Osječko-baranjska 16 080 2847 -13 233
UKUPNO 40 160 7036 -33 124

Izvor: Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2018., Priopćenje 7.1.2.,

           Državni zavod za statistiku, 24. 7. 2019., Zagreb.

  1. Istovremeno su službeni podaci Državnog zavoda za statistiku potvrdili službeno iseljavanje u istom razdoblju veće od 40.000 osoba uz negativnu migracijsku bilancu od 33.124 osobe, dok nam službena statistika zemalja useljavanja i posredni podaci o padu broja učenika, registracije MUP-a i slično potvrđuju bitno veću razinu iseljavanja.
  2. Prihvaćanje statističke stvarnosti i razumijevanje potreba ključna je pretpostavka usmjeravanja najvažnijih demografskih, regionalnih i lokalnih poticaja u sve društvene i prostorne procese – poreznih, u funkciji opstanka i razvoja. Kako ne bismo ponovno slušali pjesme o slavonskim selima, koja ovaj put ne gore svjetlima.

Autor:dr. sc. Stjepan Šterc
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.