Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL

PARADOKS! Uz prirodni pad i iseljavanje imamo isti broj birača kao i 1997.

Autor: dr. sc. Stjepan Šterc

Osmi krug lokalnih izbora u Hrvatskoj upravo ulazi u svoju završnu fazu sa svim pozadinskim djelovanjima primjerenima uređenoj europskoj državi i čelništvu koje čak nemjerljivim europskim vrijednostima nagrađuje i stanovništvo susjednih država izvan Europske unije, dok vlastitu populaciju na njih čak i prisiljava. Potvrda je to širine djelovanja, razumijevanja drugih, brižnosti o vlastitoj malobrojnosti i pokazatelj dobrohotnosti čak i prema stanovnicima kojima je tzv. izborno prebivalište kratkotrajni, planski, interesni i politički kontrolirani hrvatski identitetski minimalizam. Nema te pandemije ni europskih preporuka i pravila kojih se treba držati u njezino vrijeme haranja kad su u pitanju ujedinjene ‘koalicione snage’ sa zadatkom primirivanja hrvatskih nacionalnih planova i potreba.

Prvi su lokalni i područni (regionalni) izbori održani 1993. godine, a potom novi nakon svake četvrte godine u trećoj nedjelji svibnja. Prošlo je već gotovo trideset godina izbornog školovanja i nijemog i pognutog promatranja pozadinskog izbornog djelovanja, a nauk je ostao isti. Zamislite samo, 13. 4. 1997. godine na lokalnim je izborima službeno bilo ukupno 3,664.693 registriranih birača, a znate li koliko ih je službeno registrirano prije ovih izbora 16. 5. 2021. godine? Nevjerojatnih 3,660.054 ukupno! Nakon izbora 1997. godine prošle su 24 godine i u tom je razdoblju Hrvatska samo prirodnim putem (više umrlih nego rođenih) izgubila nevjerojatnih 251.497 osoba! I nije to sve: ukupno se, samo prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, u istom razdoblju iselila iz Hrvatske u druge zemlje 393.781 osoba (službeni podaci postoje do 2019. pa uz iseljavanje u 2020. godini broj iseljenih prelazi vjerojatno i 420.000 osoba), uz negativnu migracijsku bilancu vanjskih preseljavanja u zadnjih deset godina od gotovo 120.000 osoba.

Saginjanje glava

Dogodila se u tom razdoblju prava demografska destrukcija prirodnim putem i iseljavanjem, a izborna je službena populacija ostala praktički na istom broju na ovim izborima 2021. godine. Koje je to stanovništvo supstituiralo odlaske domicilne populacije i može li politički zavjet šutnje kao u posebnim organizacijama u prekomorskom susjedstvu biti političko djelovanje pred kojim hrvatska politička, znanstvena, pa i ukupna javnost zatvara oči?

Posebnih postupanja pritom nema, osim saginjanja glava i dovoljne članske pognutosti primjerene zboru sljedbenika jednakih zvukovnih i izražajnih ponavljanja zapisa s trenutnog hrvatskog političkog bezgrešnog i suhozlatog vrha. Upravo su izbori, makar oni bili i lokalni, nova mogućnost provjeravanja dosega hrvatske pognutosti i postavljene kontrole, kako bi se nakon izbornih rezultata znala razina novih potreba za planskim djelovanjem. Nije, naravno, za tu namjeru ili kako bi rekli u svojoj širini okorjeli europejci “intention” dovoljno samo hrvatsko stalno stanovništvo, već i ono koje ima samo formalno izborno prebivalište.

Upravo to stanovništvo predstavlja izbornu ovisnost, a svi učestali prigovori koji dolaze samo iz jednog političkog spektra kako bi u Hrvatskoj trebali na izborima glasati samo porezni punjači državnog proračuna nisu primjenjivi niti trebaju biti primjenjivi u ovom slučaju. Možda je ipak dosadašnje iskustvo u ranijim izborima ili u popisima stanovništva i jednosmjerna navala na hrvatske granice upravo na nedjeljni izborni dan privid ili pak politička paranoja granična s nerazumijevanjem potreba vladajućih i općenito europskog načina “koalicionog” djelovanja. Kako god se sve to shvati, deveti je krug (naravno, izborni) pred sljedećim vratima.

Zakonitost izbora

Valja se pritom prisjetiti službenih tumačenja birokratskog lanca i propisanih okvira djelovanja i usporediti zakonski zapisano s neumoljivom statistikom kako bi svakom neovisno o političkoj, svjetonazorskoj i inoj različitosti bila barem sumnjiva, ako ne već i jasna razložna ovisnost o populaciji koja u izbornoj nedjelji pristiže u kratke posjete Hrvatskoj bez ikakvih testova koji vrijede diljem Europe i svijeta.

“Lokalni izbori su, u smislu Zakona o lokalnim izborima, izbori za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika i izbori zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda.




Pravo birati na lokalnim izborima imaju državljani Republike Hrvatske s navršenih 18 godina života koji imaju prebivalište na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za čija se tijela izbori provode. Članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo birati i državljani drugih država članica Europske unije, u skladu s posebnim zakonom.

Ustavnost i zakonitost izbora nadzire Ustavni sud Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske rješava i izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, odlučujući u povodu žalbe na rješenje nadležnog izbornog povjerenstva.” (Državno izborno povjerenstvo, Visoka 15, 10.000 Zagreb, Republika Hrvatska).

“Prebivalište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih uz životne interese, kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi.




Boravište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila. Boravište se prijavljuje ako će trajati dulje od tri mjeseca.” (Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ulica grada Vukovara 33, 10.000 Zagreb).

Stalno stanovništvo

Prebivalište kao trajno nastanjenje i boravište kao privremeni boravak bez trajnog nastanjenja službeno razlikuju pravo biranja pa bi se to pravo trebalo razlikovati i prema fizičkom prebivanju od fiktivnog. Trebalo bi, ali se onda ne bi mogla koristiti izborna ovisnost niti bi se moglo primjenjivati neslužbeno izborno prebivalište. Slično se postupa i u popisima stanovništva pa se u stalno stanovništvo upisuje i ono izvan Hrvatske, iako ono nije po europskoj definiciji stalnosti stalno stanovništvo Hrvatske, već fiktivno. Stalno je stanovništvo, kažu u EUROSTAT-u, ono koje najveći dio svog vremena provodi u mjestu prebivališta.

Namjera s tzv. izbornim prebivalištem i organiziranim dolascima na izbore u Hrvatsku uglavnom iz susjedstva je očita, nije slučajnost i jasna je potvrda neuređenosti biračkog popisa, postojanja fiktivnog stanovništva i fiktivnih birača i anacionalnog političkog usmjeravanja Hrvatske. Službene procjene Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske za 2019. godinu pokazuju kako je osoba starijih od 18 godina s pravom glasa bilo 3,358.537 pa bi razlika između biračkog popisa (3,660.054 birača) i stalnog stanovništva u ovoj 2021. godini uz intenzivni prirodni pad i depopulaciju ukupne hrvatske populacije bila i veća od 301.517 osoba.

Nije tu riječ o nekoliko tisuća razlike ili nekoliko desetaka tisuća, već o brojevima o kojima bi se jasno trebao izjasniti i pratitelj ustavnosti izbora – Ustavni sud Republike Hrvatske. Slične su pojave vezane i uz odstupanja broja stanovnika po izbornim jedinicama na nacionalnim izborima pri izboru istog broja zastupnika, iako su odstupanja prešla zbog iseljavanja i prirodnog pada stanovništva zakonskih 5% i podigla se čak između pojedinih izbornih jedinica na više od 15%. I bez poznavanja pravne osnove u detaljima i posjedovanja ustavno-pravne mudrosti, demografske analize, procjene i službeni statistički podaci u konačnici jasno potvrđuju nužnost korekcija.

Fiktivni ljudi

Intenzivan prirodni pad hrvatske populacije i vanjsko iseljavanje bitno su promijenili broj i sastav stanovništva, a službene su procjene DZS-a RH stanovništva po jednogodišnjim dobnim skupinama jasno potvrdile veliki brojčani raskorak između stanovništva starijeg od 18 godina i službenog biračkog popisa. Prema oba je pokazatelja ta razlika veća od 300.000 osoba i u nadolazećem će popisu stanovništva sve te osobe uglavnom biti popisane kao stalno stanovništvo Hrvatske, kao što su uostalom bile popisane i u popisu stanovništva 2011. godine. Najveći će ih dio biti popisan prema namjeri prebivanja i posrednom popisivanju po izjavama člana obitelji kojeg popisivač zatekne fizički u domaćinstvu.

Namjera prebivanja ili “intention” prema preporukama EUROSTAT-a (dakle preporukama, a ne direktivama kako to naša politička i stručno-statistička uslužnost u svojoj europskoj širini nastoji nametnuti), znači popisivanje i osoba kao stalnog stanovništva Hrvatske koje za sebe ili koje za njih drugi član obitelji izjavi kako imaju namjeru godinu dana nakon kritičnog momenta popisivanja živjeti-prebivati u Hrvatskoj. Osobe za koje drugi u posrednom popisivanju izjave namjeru ili “intention” fizički i ne moraju biti u Hrvatskoj niti se to treba posebno kasnije dokazivati, ali je bitan iz političkih i sličnih interesnih razloga njihov zapis u stalno stanovništvo Hrvatske.

Primjenom takvog obrasca popisivanja fiktivno se stanovništvo potvrđuje kao stalno, na temelju njegova se broja i udjela donose političke odluke, a posebno je bitno u recentnom hrvatskom “koalicionom” modelu vladanja. Ništa programerima popisa stanovništva ili brojnosti biračke populacije ne predstavljaju europske preporuke u primjeni modela popisivanja u specifičnim okolnostima kakve su npr. u Hrvatskoj, a naročito u gradu Vukovaru. Istovremeno su to i razlozi što se u Hrvatskoj ne uvodi registar stanovništva ili barem u sredinama koje su i nakon ratnog cilja postale i poratni specijalni interes. Popisni “intention” polako je i sigurno prerastao i u politički, a Hrvatska kao uredna i poslušna europska zemlja u kojoj su politički prioriteti pomaknuti prostorno izvan, samo mirno promatra namjeru i demografski se prazni.

Autor: dr. sc. Stjepan Šterc
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.