HRVATSKOJ treba OGROMNA promjena, i to što prije

Autor: dr. sc. Stjepan Šterc

Svaki se novi izbori u Hrvatskoj očekuju s izraženom nadom i očekivanjima promjena nabolje, uređenja i razvoja hrvatskog društva i prostora, stišavanja ideološke buke, usmjeravanja prema budućnosti, podizanja vrijednosnih kriterija, predlaganja novih pristupa i rješenja, podizanja osobnog i društvenog standarda, izlaska iz prošlosti, pomaka iz stranačkih, odnosno partijskih suženih okvira, napuštanja političke determinacije odlučivanja i postupanja, okretanja prema hrvatskim razvojnim potrebama, oslanjanja na stručno-znanstvene zakonitosti i uzročno-posljedične uvjetovanosti i uopće na suvislost i racionalnost, danas toliko potrebnu hrvatskoj populaciji prikovanoj za stagnaciju, odlaske i europsko dno.

Negacija političkog idealizma i načina vladanja u općem interesu, kroz programirano političko prisvajanje i zadržavanje izvršnih pozicija po obrascu osobnih potreba, postalo je pravilo ponašanja, političkog udruživanja i, što je za ukupnu ekonomsku i demografsku sliku Hrvatske danas najmanje poželjno, jedini način kadrovskog selektiranja i ustoličavanja u stranci, odnosno partiji i posebno u izvršnoj vlasti. Unaprijed su time limitirane mogućnosti unutar stranačke demokratizacije, potvrđivanja širine hrvatskog društva, oslanjanja na znanstvena dostignuća, projekcijska predviđanja i moguća rješenja te izbora temeljenih na stručnosti, odgovornosti, hrvatskim potrebama, obrazovnoj i intelektualnoj razini i elementarnoj građanskoj hrabrosti pokazivanja i ukazivanja na razvojne parametre koji nisu do sada bili sukladni hrvatskom ljudskom i ostalom potencijalu.

Zato su izborna očekivanja u nastavku vladanja bez novog pristupa, bez uvođenja u utakmicu najbolje ili prve navale ili pak obrambene najbolje formacije, bez rezolutnih navještaja ključnih odluka, bez programskih načela zasnovanih na najvažnijim problemima hrvatske populacije i bez imalo osjećaja za ikakvu odgovornost iz prošlog razdoblja hologramska iluzija, koju iz kolektivne svijesti može pomaknuti jedino promjena. Promjena primarno načina upravljanja Hrvatskom, i to s najboljim što hrvatska domicilna i iseljena populacija imaju. Predugo Hrvatska čeka takvu promjenu, gotovo već predugih 20 godina s uvijek istim očekivanjima, nadama i željama i s uvijek istom izmjenom političke sebičnosti rotiranjem s pozicije na poziciju stranačke vojske osrednjih misaonih mogućnosti, držeći na taj način Hrvatsku u političkoj pokornosti i u uvjerenju njihove nezamjenjivosti.

Rezultati vladanja 

Petak je, 13. 12. 2019. godine, donio najnovije priopćenje Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva za mjesec studeni, potvrđujući, uz očekivane oscilacije ovisne o puno demografskih i inih faktora, nastavak siline prirodnog pada koji je malo koga u političkim vladajućim krugovima u posljednjih 20 godina zabrinuo ili učinio barem malo odgovornim.

Gubitak hrvatske populacije samo prirodnim putem (više umrlih, nego rođenih) nakon 2000. godine do kraja 10. mjeseca ove godine veći je od nevjerojatnih 220 000 osoba ili više od 5% ukupne populacije registrirane popisom stanovništva 2011. godine! Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske o iseljavanju od 2000. do kraja 2018. godine Hrvatsku je napustilo 303 798 osoba (Priopćenje 7.1.2., Migracija stanovništva Republike Hrvatske 2000.-2018., Zagreb 2001.-2019.)!

Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine prirodnim je putem Hrvatska izgubila gotovo 100 000 osoba do studenoga 2019. godine, dok je broj iseljenih iz Hrvatske službeno registriranih i formalno odjavljenih do kraja 2018. godine 189 074 osoba, dakle bez podataka o iseljavanju u 2019. godini. Podaci za 2019. godinu  potvrdit će iseljavanje i preko 220 000 osoba !

Posljednjih je pet godina 2015.-2019. godine Hrvatska prirodnim putem izgubila preko 77 000 osoba, a iseljavanjem vjerojatno i gotovo 200 000 osoba (službeni podaci Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske u razdoblju 2015.-2018. godine bilježe 152 954 osobe)! Posljednje je četiri godine Hrvatska prirodnim putem izgubila više od 60 000 osoba, a iseljavanjem više od 150 000 osoba (službeni podaci o iseljavanju DZS-a RH 2016.-2018. 123 303 osobe). Posljednje je tri godine Hrvatska prirodnim putem izgubila 46 521 osobu (2017.- do studenoga 2019. godine), dok se iz Hrvatske iselilo, prema službenim podacima DZS-a RH, 2017. i 2018. godine 86 867 osoba! Iseljavanje će do kraja 2019. godine biti preko 120 000 osoba! Korišteni su samo službeni podaci Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, dok bi službeni podaci o useljavanju Njemačke npr., potvrdili još porazniju sliku napuštanja Hrvatske. Početak supstitucije ovom prilikom nismo ni spominjali.

Nakon navedenog i eksplicitno potvrđenog službenim podacima službene državne institucije, može li se uopće govoriti o bilo kakvim političkim uspjesima na bilo kojoj razini i koga uopće više uvjeriti u nastavak istog obrasca vladanja Hrvatskom. Nevjerojatne demografske gubitke nemjerljive bilo kakvim materijalnim i financijskim pomacima treba prihvatiti kao hrvatsku realnost, shvatiti kao ključni problem hrvatske sadašnjosti i budućnosti, postaviti u temelje gospodarskog i ukupnog razvoja i konačno promijeniti način rješavanja takve realnosti. Obećanja i najavljivanja u futurističkom pristupu odnijet će Hrvatskoj najvrednije što ima, a objašnjavanja kako se to događa i drugima u slobodnoj i otvorenoj Europi negacija su ozbiljnosti problema, posebnosti apsolutno malobrojne hrvatske domicilne populacije i uopće vladanja Hrvatskom prema njezinim potrebama.

Izborni izazovi

Pred Hrvatskom je izborna utakmica s posebnim izazovom, bez obzira na to što se ne radi o biranju izvršne vlasti koja može donijeti promjenu pristupa najvažnijoj problematici suvremene Hrvatske, pa i Europe. Isti ili sličan pristup svih političkih vlada nakon 2000. godine ništa dobrog u demografskom smislu ne može donijeti Hrvatskoj u nastupajućem razdoblju ni njezinu gospodarskom, prostornom, regionalnom, društvenom i uopće ukupnom razvoju.

Ekonomisti su na svom godišnjem druženju u Opatiji jasno rekli svoje i potvrdili kako bez dinamike i odgovarajuće strukture stanovništva nema ni razvoja, poduzetnici su u godišnjim ocjenama bez imalo dilema ocijenili Vladin pristup u rješavanju demografske problematike čistom jedinicom, mirovinski su stručnjaci jasno zabrinuti demografskim pokazateljima i trendovima, intenzitet godišnjeg smanjivanja broja učenika osnovnih i srednjih škola zabrinuo je sve u obrazovnom sustavu, gospodarstvenici su u silnim problemima vezanima uz nedostatak radne snage, zdravstveni je sustav s obzirom na intenzivno starenje hrvatske populacije također pod pritiskom, a o demografskim projekcijama nije potrebno ništa posebno dodati. Uglavnom, manje-više svi na demografski problem danas gledaju s velikom ozbiljnošću i njegovo rješavanje smatraju hrvatskim strateškim pitanjem.

Negacija svih navedenih znanstvenih pristupa i političko zatvaranje u sužene kadrovske okvire rješavanja demografske obnove, potrebne hrvatskom gospodarstvu, društvu i ukupnom razvoju, jednostavno traži promjenu političke paradigme upravljanja Hrvatskom. Nikomu više nisu dovoljna obećanja, najave ili politički futurizam, već jasan pokazatelj novog pristupa, s ljudima izvan zatočenih i isključivih stranačkih, odnosno partijskih kadrovskih matrica i drugačije razine promišljanja i djelovanja. Inače će samo prema matematičkoj ekstrapolaciji pokazatelja i trendova demografska i svaka druga budućnost biti pokrivena tamnim bojama. Izlaza, naravno, ima, ali prema njemu mogu voditi samo oni koji ga vide, razumiju i nisu limitirani političkom matricom i položajem u njoj.

Nadolazeći izbori nova su mogućnost odmaka od kontroliranog političkog obrasca upravljanja Hrvatskom, a taj odmak ne mogu više donijeti dosadašnji nositelji političkog determinizma i nihilizma, već samo nova najava povratka na hrvatski državni koncept. Nositelj je takvog idealizma Miroslav Škoro, a temelj hrvatski znanstveno-stručni potencijal u hrvatskoj domicilnoj i iseljenoj populaciji. Novi je koncept države nužnost suvremene Hrvatske, kao i promjena na putu na putu nabolje.

Autor:dr. sc. Stjepan Šterc
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.