fbpx
Dnevno.hr

PRAVNICA DAJE RJEŠENJE ZA SKIDANJE OVRHE! POREZNI DUG SJEO NA IMOVINU: Porezna sjela na zemljište! Čovjek ne zna što učiniti

Autor: Pitaj pravnicu

Svakog četvrtka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.

Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati na adresu elektroničke pošte [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga četvrtka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno tako da će tekst istog možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja, odnosno zaštite podataka. Slanjem upita na gore navedenu adresu elektroničke pošte, smatra se da ste suglasni s prikupljanjem i obradom osobnih podataka navedenih u Vašoj e-poruci u svrhu odgovora na Vaš upit (više o zaštiti osobnih podataka).

Naslijedio sam 4/6 kuće i zemljišta od pokojne tete koja je preminula 2012. god kao njen oporučni nasljednik. Njezin brat tj. moj ujak je u australijskoj ambasadi oporučno ostavio svoje nekretnine tj. 1/6 kuće i zemljišta. Međutim to nije nikad prepisano na moju tetu tako da nije ni ušlo u ostavinu meni. Sada me zanima kako da ja  postanem vlasnik i te 1/6 uz napomenu da je moj ujak umro u Australiji i da ima 4 djece i da u Hrvatskoj nije vođen ostavinski postupak jer je on sve ostavio svojoj sestri tj. mojoj teti od koje sam ja sve naslijedio. Hvala

Pokušajte pokrenuti ostavinski postupak iza ujaka u RH obzirom da se nekretnine nalaze u RH pretpostavljam,  te priložite pravni slijed do Vas (oporuke) kao i smrtni list odnosno smrtovnicu (što imate, s prijevodom ako je na stranom jeziku). U slučaju da oporuke budu priznate, Vi ćete biti nasljednik (djeca i žena pok. ujaka bi imala pravo eventualno postaviti zahtjev za nužni dio), a poziv na ostavinu je potrebno samo dostaviti nasljednicima (ne trebaju dolaziti) pa bi bilo dobro da imate njihove adrese i imena, u protivnom im će se imenovati privremeni zastupnik za potrebe zastupanja u ostavinskom postupku.

Zanima me mogućnost brisanja ovrhe radi poreznog duga u zemljišnim knjigama, naime porezna uprava upisala je ovrhu na poljoprivrednom zemljištu moga oca 2007.g. Ja smatram da nisu imali pravo ovršiti predmetno poljoprivredno zemljište jer zakon prijeći ovrhu nad osnovnim sredstvom za rad a OPG-eu zemljište kao i gospodarske zgrade to jesu,(osim u slučaju kada sam vlasnik ponudi isto kao jamstvo). Dug je nastao zbog neuplaćenog mirovinskog osiguranja za 3g. a iste nisu niti priznate u radni staž kad je prošle godine otišao u mirovinu. Stoga me zanima zbog čega mu je odbijena zastara duga s enormnim kamatama kad je apsolutna zastara nastupila nakon 10 god. od nastanka duga, dakle 2017.god. 




Vezano za meritum spora isto ne mogu komentirati bez spisa, na zastaru se pazi po službenoj dužnosti samo u kaznenom i prekršajnom postupku, a ako je ista doista osnovana, trebala je biti istaknuta od strane Vašeg oca u postupku naplate spornog potraživanja.

Vezano za brisanje zabilježbe ovrhe, u slučaju da je ista provedena, u rješenju suda je trebalo stajati da se nalaže zk odjelu brisanje zabilježbe ovrhe. Provjerite da li to u istom rješenju stoji, ako stoji treba tražiti da sud uputi zk to rješenje na provedbu brisanja zabilježbe ovrhe, a ako ista naredba ne stoji u rješenju suda, treba tražiti od suda donošenje takvog rješenja.

Ovisno o ishodu ovih zahtjeva, može se procijeniti daljnja potreba za radnje u cilju brisanja ove zabilježbe.




Tko plaća trošak vještačenja u sudskom sporu?

U pravilu stranka koja je predložila provođenje dokaza vještačenjem predujmljuje troškove, ali ako ste npr. i Vi navodom predložili određenu dokaznu radnju u tom vještačenju, ili je vještačenje odredio sud po službenoj dužnosti (što sumnjam) sud može podijeliti ovaj trošak jer ga smatra u biti zajedničkim. Predlažem da provjerite kod suda da li će ovaj dokazni prijedlog biti provođen u slučaju da odbijete platiti vještačenje.

Sukladno Zakonu o parničnom postupku:

Kad stranka predloži izvođenje dokaza, dužna je po nalogu suda unaprijed položiti iznos potreban za podmirenje troškova koji će nastati u povodu izvođenja dokaza.




Kad izvođenje dokaza predlože obje stranke, ili kad ga sud odredi po službenoj dužnosti, sud će odrediti da iznos potreban za podmirenje troškova polože obje stranke na jednake dijelove. Ako je sud odredio izvođenje dokaza po službenoj dužnosti, može odrediti da iznos položi samo jedna stranka.

Sud će odustati od izvođenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje troškova ne bude položen u roku što ga sud odredi. U tom će slučaju sud, s obzirom na sve okolnosti po svojem uvjerenju ocijeniti od kakve je važnosti što stranka nije u roku položila iznos potreban za podmirenje troškova.

Ako sud izvede dokaz iako predujam za njegovo izvođenje nije položen, rješenjem će naložiti stranci da u roku od osam dana određenu svotu plati svjedoku ili vještaku. Žalba protiv toga rješenja ne odgađa ovrhu.

Autor:Pitaj pravnicu
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.