Dnevno.hr

Tko ima pravo na invalidsku mirovinu? Na ovo često pitanje odgovara naša pravnica

Autor: Pitaj pravnicu

Svakog četvrtka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.

Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati na adresu elektroničke pošte [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga četvrtka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno tako da će tekst istog možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja, odnosno zaštite podataka. Slanjem upita na gore navedenu adresu elektroničke pošte, smatra se da ste suglasni s prikupljanjem i obradom osobnih podataka navedenih u Vašoj e-poruci u svrhu odgovora na Vaš upit (više o zaštiti osobnih podataka).

Molila bi vas ako možete da mi odgovorite na sljedeće pitanje, problem koji imamo. Radi se o sljedećem.  Moj dečko je naslijedio stan od svoje majke, na način da su se drugi nasljednici odrekli u njegovu korist stana obzirom da je majka imala dugove za koje nisu htjeli odgovarati. Da li on može tražiti druge nasljednike da isele iz tog stana? Može li se nekako pobiti stjecanje tog stana?

Stjecanje se u načelu ne može pobiti obzirom da je nasljednička izjava neopoziva, osim ako bi osoba koja želi pobijati takvu izjavu dokazala npr. postojanje mana volje poput prisile, ucjene i slično, što očito nije slučaj. Vaš brat ima pravo zahtijevati iseljenje drugih osoba iz stana. Napominjem kako je u slučaju prisilnog iseljenja-osoba koja je bila u stanu ovlaštena podići tužbu za zaštitu posjeda, kojom bi ju sud vratio u stan (uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja) o čemu vodite računa, u smislu propisanog sudskog postupka za iseljenje, u sklopu tužbi za zaštitu prava vlasništva. Radi navedenog, u slučaju potrebe za iseljenjem savjetujem prvo se radi savjetovanja obratiti stručnoj osobi.

Živim u visokom prizemlju i imam balkon preko cijelog stana. Susjeda je postavila nadstrešnicu i uzurpirala zajedničke dijelove, s tim da voda s iste pada po fasadi, a postoji i mogućnost ulaska u moj stan preko nje. Molim Vas da mi kažete koja su moja prava.

Vlasnici zgrade ovlašteni su štititi svoja vlasnička prava, s tim da nitko nema pravo bez suglasnosti drugih suvlasnika zaposjesti zajedničke dijelove zgrade (ovo se smatra izvanrednim pravnim poslom pa je potrebna suglasnost svih suvlasnika), jednako kao i za otuđenje zajedničkog dijela zgrade gdje ta suglasnost mora biti jednoglasna prvenstveno s aspekta raspolaganja pravom vlasništva. Predlažem da predstavnik stanara sazove sastanak radi donošenja odluke o postupanju povodom opisane situacije, te da se pokuša odlukom stanara naložiti susjedi uklanjanje nadstrešnice, odnosno njena korekcija i slično- ako su istom obuhvaćeni zajednički dijelovi, s tim da u slučaju neodaziva iste na poziv za uklanjanje, preostaje sudski postupak radi zaštite prava vlasništva.

Tko ima pravo na  invalidsku mirovinu?

Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik iz članka 9., članka 10. i članaka 12. do 18.  Zakona o mirovinskom osiguranju (obvezno osigurane osobe) na temelju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti , a osiguranik iz članka 11.  Zakona (osobe koje obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odnosno u upisnik šumoposjednika u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno šumoposjednika i člana njegova obiteljskog domaćinstva) na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.

Iznimno, pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti stječe osiguranik, i to:

1. kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prije 35. godine života, a ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (viša stručna sprema stečena prema prijašnjim propisima), ako je do dana nastanka potpunoga gubitka radne sposobnosti navršio staž osiguranja od najmanje dvije godine, a osiguranik koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij (visoka stručna sprema stečena prema prijašnjim propisima), ako je do dana nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti navršio jednu godinu staža osiguranja i ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja
kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prije 30. godine života, ako je navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja i ako je taj potpuni gubitak radne sposobnosti nastao za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja.
Kao radni vijek uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Osiguraniku koji je nakon navršene 20. godine života završio preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (viša stručna sprema stečena prema ranijim propisima) radni vijek računa se od navršene 23. godine života, a osiguraniku koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij (visoka stručna sprema stečena prema prijašnjim propisima) – od navršene 26. godine života.

Razdoblje radnog vijeka  skraćuje se za stvarno razdoblje koje je osiguranik:

1. proveo na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka
2. u razdobljima nakon prestanka pojedinog osiguranja do novoga osiguranja bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje.
Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti osiguranika nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

Privremena invalidska mirovina

Invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove, a nakon završene rehabilitacije je dugotrajno ostao nezaposlen, ako mu nije osiguran odgovarajući posao za koji se rehabilitacijom osposobio, ima pravo na privremenu invalidsku mirovinu pod uvjetima da je u neprekidnom trajanju od najmanje pet godina nakon završetka rehabilitacije bio nezaposlen i da je nezaposlenost trajala do navršene 58. godine života.

Invalid rada koji je završio profesionalnu rehabilitaciju i koji je nakon završene rehabilitacije nastavio raditi pa naknadno ostao nezaposlen ima pravo na privremenu invalidsku mirovinu pod naprijed navedenim uvjetima ako je na poziv nadležne službe za zapošljavanje bez odgađanja prihvatio ponudu o radu, odnosno ako nije odbio ponuđeni posao. Razdoblje povremenog rada u ukupnom trajanju od šest mjeseci ne smatra se prekidom nezaposlenosti

Privremena invalidska mirovina, ako je uzrok smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ozljeda izvan rada ili bolest, određuje se u visini naknade plaće zbog profesionalne rehabilitacije koja je bila određena ili bi bila određena za vrijeme čekanja na zaposlenje nakon završene rehabilitacije prema članku 51. stavku 1.  Zakona, a određena u osobnim bodovima i usklađena prema članku 88. istog Zakona.

Privremena invalidska mirovina, ako je uzrok smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ozljeda na radu ili profesionalna bolest, određuje se u visini naknade plaće zbog profesionalne rehabilitacije koja je bila određena ili bi bila određena za vrijeme čekanja na zaposlenje, nakon završene rehabilitacije prema članku 52. stavku 1.  Zakona za slučaj potpunog gubitka radne sposobnosti, a određena u osobnim bodovima i usklađena prema članku 88.  Zakona.

Autor:Pitaj pravnicu
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.