KAKAV PEH IMA OVAJ ČOVJEK! MAJKA O AGONIJI SINA! Morao isplatiti cijeli kredit prijatelja: Pravnica odgovara kako spasiti stvar!
PROBLEMI S PREDSTAVNIKOM STANARA? Evo što o tome kaže zakon
Svakog petka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.
Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati putem e-maila [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga petka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno tako da će tekst istog možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja odnosno zaštite podataka. Slanjem upita na gore navedenu email adresu, smatra se da ste suglasni s prikupljanjem i obradom osobnih podataka navedenih u Vašem mailu u svrhu odgovora na Vaš upit (više o zaštiti osobnih podataka).
Smatramo da predstavnik suvlasnika (stanara) u zgradi ne poštuje proceduru prikupljanja ponuda za radove, ne izvještava nas o svom radu, ne polaže račune i slično. Krši li on neki zakon i što nam je činiti?
Predstavnik suvlasnika obvezan je redovito izvještavati suvlasnike o svim pitanjima važnim za upravljanje, uključujući osobito upravo pitanja vezana za trošenje sredstava pričuve. Svakako zatražite od predstavnika da podnese pisano izvješće o svom radu svim suvlasnicima, a svakako imate pravo i na uvid u godišnje financijsko izvješće koje Vam je dužan predočiti i upravitelj zgrade, a iz kojeg će biti razvidni prihodi, rashodi i stanje pričuve.
U slučaju da sumnjate na pravilnost rada predstavnika suvlasnika, neka većina suvlasnika zatraži polaganje računa, a u slučaju da se utvrde nepravilnosti (ili nezadovoljstva radom predstavnika), moguće je i pokretanje postupka za smjenu predstavnika suvlasnika većinom glasova suvlasnika.
U slučaju smjene potrebno je mijenjati i međuvlasnički ugovor kojim je imenovan predstavnik stanara, a svakako savjetujem promotriti i odredbe istog ugovora u slučaju detaljnih obveza predstavnika stanara.
Ako se utvrdi da je postupanjem predstavnika stanara suvlasnicima nanesena šteta, imate pravo i na pokretanje postupka za naknadu štete.
Svakako savjetujem u međuvlasničkom ugovoru točno utvrditi postupak prikupljanja ponuda za radove na zgradi, obvezu kada se mora tražiti suglasnost stanara te točnu proceduru postupanja predstavnika suvlasnika kod ugovaranja izvođenja radova, kao i proceduru opoziva predstavnika, kako bi se isti postupak maksimalno pojednostavio i ubrzao. Tako ćete lakše dokazati nepravilnosti u radu predstavnika suvlasnika, kao i na jednostavniji način po potrebi opozvati istog s dužnosti.
Naša zgrada nema upravitelja, a suvlasnici ne žele da imenujemo predstavnika jer žele izbjeći plaćanje pričuve. Zgrada je u lošem stanju i treba ju održavati, a bez upravitelja i pričuve to nije moguće jer se ni oko čega ne možemo dogovoriti. Možemo li nešto poduzeti po pitanju određivanja upravitelja zgrade?
Sukladno Zakonu o vlasništvu i drugi stvarnim pravima, suvlasnici nekretnine su dužni poslove upravljanja nekretninom povjeriti upravitelju u skladu s ugovorom kojega s tim upraviteljem sklapaju.
Upravitelj može biti fizička ili pravna osoba upisana za obavljanje tih poslova.
Ako suvlasnici nisu osigurali upravljanje nekretninom kako je gore navedeno, jedinice lokalne samouprave odredit će fizičku ili pravnu osobu koja će obavljati poslove uprave tom nekretninom (prinudni upravitelj). Prinudni upravitelj ima sve ovlasti upravitelja nekretninom.
Dakle, savjetujem da od jedinice lokalne samouprave zatražite da se Vašoj zgradi postavi prinudni upravitelj.
Prenosim upit svog djeda, koji je imao brata s kojim je izgubio kontakt. Djedov brat nalazio se i preminuo u inozemstvu, a djed sumnja da je iza brata ostala imovina, za koju također sumnja da su je podijelili nećaci, iako je djed najbliži srodnik svom bratu.
U pravilu se ostavinski postupak vodi u pogledu nekretnina u zemlji u kojoj se nekretnina nalazi. Ako je ostavitelj u trenutku smrti bio državljanin Republike Hrvatske, a ostavinska masa nalazi se na području Hrvatske, tada postoji nadležnost hrvatskog suda, a ako se ostavinska masa nalazi u inozemstvu, supsidijarno je nadležan hrvatski sud, ako strano tijelo nije nadležno ili odbije provesti postupak.
Ako je ostavitelj u trenutku smrti strani državljanin, hrvatski sud je nadležan samo u pogledu onog dijela ostavinske mase koja se nalazi na području Republike Hrvatske. Savjetujem, za svaki slučaj, provjeriti na sudu po mjestu prebivališta brata u RH je li eventualno vođena ostavina iza brata u RH (što sumnjam) kao i za svaki slučaj ima li u RH imovine iza djedovog brata (katastar i zemljišne knjige).
Nadalje, postoji zakonsko i oporučno nasljeđivanje te je vjerojatno da je djedov brat oporučno rasporedio imovinu nasljednicima, dakle da nasljeđivanje nije bilo zakonsko.
U slučaju da je ostavina vođena u inozemstvu (odnosno nije vođena uopće), a postoji nadležnost inozemnog suda, trebali biste angažirati odvjetnika iz države nadležne za provođenje ostavinskog postupka, radi provjere je li vođena ostavina te eventualnih daljnjih radnji vezanih za uvid u isti predmet i eventualna prava vašeg djeda.
ZADNJE VIJESTI
Gdje i kome možemo prijaviti predstavnika stanara koji krši kućni red? Pravnica odgovara na vaša pitanja!
KOBNA GREŠKA PRI KUPNJI NEKRETNINE! Ljudi samo tako izgube sve: Vrlo teška situacija! Na ovo zaista morate paziti!
Kako se nekretnina stječe dosjelošću? Pravnica odgovara na ova i druga pitanja koja ste joj postavili!