PROBLEMI NAKON RASTAVE? Dogovorno su podijelili financije, ali ‘bivša’ je ipak digla tužbu

Autor: Dnevno

Svakog četvrtka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.

Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati na adresu elektroničke pošte [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga četvrtka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno tako da će tekst istog možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja, odnosno zaštite podataka. Slanjem upita na gore navedenu adresu elektroničke pošte, smatra se da ste suglasni s prikupljanjem i obradom osobnih podataka navedenih u Vašoj e-poruci u svrhu odgovora na Vaš upit (više o zaštiti osobnih podataka).

Poštovana, moj partner, a nakon razvrgnuća izvanbračne zajednice s bivšom partnericom, on i bivša partnerica dogovorno su podijelili na jednake dijelove zajedničku financijsku imovinu između sebe i djece (radi se o dionicama). Međutim, nedugo nakon toga bivša je podigla tužbu kojom traži polovicu svega, unatrag desetak godina. On to, naravno, više nema. Zanima nas može li on na kraju sudskog postupka ponuditi ili tražiti od suda da se bivša naplati od obiteljske kuće koja je njegovo nasljeđe od pokojnih roditelja?

U slučaju da bivša supruga tužbom uspije dobiti određenu imovinu na ime isplate bračne stečevine, vaš partner ne može birati iz čega će se ona namiriti, s obzirom na to da ista stječe u tom slučaju pravo namirenja na cjelokupnoj imovini koja bi predstavljala traženu bračnu stečevinu, a u slučaju da je imovina specificirana u novčanom iznosu, moguće je namirenje na ukupnoj imovini vašeg partnera. Ipak, moguće je postizanje nagodbe, u kojem slučaju svakako savjetujem uvrstiti u istu kako se odnosi na ukupno rješavanje imovinskih odnosa između bivših bračnih drugova, kako bi se izbjegli daljnji potencijalni sporovi.

Privremenim poreznim rješenjem utvrđeno je da sam, kao porezni obveznik, dužna uplatiti razliku poreza na dohodak i prireza. Računovodstvo koje mi radi obračun plaće nije obavijestilo poreznu upravu o tome da se općina u kojoj imam prebivalište nalazi u P1 području, radi umanjenja poreza zbog čega mi je obračunata razlika za doplatu.


Podnijela sam prigovor protiv gore navedenog rješenja porezne uprave, te je isti odbijen kao neosnovan uz obrazloženje da uvidom u predmet Poreznoj upravi nisam podnijela Zahtjev za posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, niti mijenjala podatke u smislu podataka o poreznoj olakšici na Poreznoj kartici.

Tijekom postupka sam utvrdila da je na web stranicama Porezne uprave istaknuta obavijest o jedinoj mogućnosti umanjena poreza skupini I. isključivo uvidom u PK karticu od strane poslodavca, te da „poslodavac NE MOŽE umanjiti obračunati predujam poreza na dohodak za 50% ako je na poreznoj kartici upisana oznaka grada/općine koja je prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 158/13) razvrstana u I. skupinu po stupnju razvijenosti i da je pod oznakom za prebivalište i boravak radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave i području Grada Vukovara upisana oznaka „P.1.“. Što mi je činiti?

S obzirom na to da se u posebnom postupku uzimaju u obzir samo podatci s kojima Porezna uprava raspolaže, porezni obveznici koji bi korištenjem prava na propisane porezne olakšice u godišnjem obračunu ostvarili razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za povrat, ako o tim poreznim olakšicama, odnosno podacima Porezna uprava ne raspolaže, bili su dužni do 28. veljače 2018. za 2017. podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave Obrazac ZPP-DOH na kojem su trebali iskazati porezne olakšice temeljem kojih bi ostvarili pravo na umanjenje porezne obveze, odnosno povrat preplaćenog poreza i prireza, a primjerice za dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu, dio osobnog odbitka za utvrđenu invalidnost, umanjenje poreza na dohodak od nesamostalnog rada po osnovi prebivališta i boravka na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja I. skupine razvijenosti prema posebnom propisu i području Grada Vukovara, dio osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja. Za podnošenje predmetnog obrasca legitimirana je osoba koja potražuje prava iz takvog postupka.

Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu na dohodak za poslodavce nije propisana obveza izdavanja PK kartice odnosno obveza upisa promjena na PK kartici već je poslodavcima samo dana mogućnost izdavanja/upisa promjena na istoj. Naime, u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak izdavanje i/ili upis promjena podataka na PK kartici omogućen je na tri načina:

  • putem Porezne uprave ili
  • putem sustava e-građani (sam radnik) ili
  • putem e-porezne (poslodavac)

U slučaju ako zahtjev za izdavanja odnosno promjenu podataka na Obrascu PK kartici u ime radnika predaje poslodavac putem sustava ePorezna, prije bilo kakvog postupanja poslodavac mora ishoditi pismenu suglasnost radnika te nakon toga poslati zahtjev nadležnoj Poreznoj upravi. Poslodavac nije dužan prikupljati niti dostavljati Poreznoj upravi dokaze odnosno dokumentaciju temeljem kojih radnik traži izmjene (primjerice rodni list, vjenčani list i sl.). Porezna uprava, nakon zaprimanja zahtjeva, provesti će postupak provjere i ako može sama, putem dostupnih podataka, utvrditi opravdanost zahtjeva provest će tražene izmjene i o tome obavijestiti poslodavca putem sustava ePorezna. U slučaju potrebe dodatnog dokazivanja Porezna uprava obavijestit će poslodavca, opet putem sustava ePorezna, o tome da radi obrade zahtjeva, postoji potreba da radnik dođe u nadležnu ispostavu Porezne uprave, radi dodatnog dokazivanja činjenica navedenih u zahtjevu. Prema navedenom, poslodavac ne snosi odgovornost za točnost dostavljenog zahtjeva, već je teret dokazivanja i nadalje na radniku.

Kako bi utvrdili obvezu poslodavca konkretno u slučaju prijave promjena na PK kartici u Vašem slučaju savjetujem da se obratite poreznoj upravi s navedenim upitom, gdje zatražite uvid u konkretan predmet osobito u pogledu bilo kakvi zakonskih obveza od strane poslodavca, obzirom da iz Vašeg pitanja ne proizlazi zakonski temelj za poduzimanje radnji vezanih za korištenje poreznih olakšica od strane poslodavca. Svakako vodite računa o tome da na raspolaganju imate i upravnu tužbu, međutim u slučaju da je rješenje porezne uprave zakonito (a Vaše se pitanje odnosi isključivo na eventualni propust poslodavca) bit će potvrđeno prvostupanjsko odnosno drugostupanjsko rješenje, u kojem slučaju se izlažete mogućnosti daljnjih troškova postupka.

Moj stanodavac želi da iselim iz unajmljenog stana prije roka ugovorenog u ugovoru o najmu stana. Tvrdi da je dobio ponudu za dugoročniji najam, te me moli da mu izađem u susret. Meni odgovara izaći, ali želim prvo pronaći drugi stan, trebam li o tome sklopiti neki ugovor s najmodavcem?

Vaš najmodavac može tražiti vaše iseljenje isključivo na temelju ugovora o najmu stana i/ili Zakona o najmu stanova. Sve druge okolnosti predstavljaju dobru volju stranaka. Svakako savjetujem sklapanje sporazumnog raskida u pisanim obliku, gdje ćete točno definirati dan raskida, kako bi izbjegli moguće neugodne situacije i znali organizirati pravovremeno svoje preseljenje u drugi stan.

Autor:Dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.