Dnevno.hr

Odgovaram li za dugove svojeg oca ako sam od njega dobila stan darovanjem?

Autor: PITAJ PRAVNICU

Svakog četvrtka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.
Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati na adresu elektroničke pošte [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga četvrtka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno tako da će tekst možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja, odnosno zaštite podataka. Slanjem upita na gore navedenu adresu elektroničke pošte, smatra se da ste suglasni s prikupljanjem i obradom osobnih podataka navedenih u vašoj e-poruci u svrhu odgovora na vaš upit (više o zaštiti osobnih podataka).

U katastru sam upisan kao vlasnik, ali u gruntovnici ne. Kako da to ispravim i upišem se u zemljišne knjige?

Za pravo vlasništva relevantan je upis u zemljišnim knjigama. Na zemljišne knjige morate uz prijedlog za uknjižbu predati pravni slijed (dokumentaciju) kojom dokazujete kako ste stekli pravo vlasništva. Ta dokumentacija mora biti valjana (ovjera potpisa osobe koja je otuđivala nekretninu, klauzula pravomoćnosti na rješenju o nasljeđivanju i sl.), opis nekretnine u tom dokumentu mora odgovarati opisu u zemljišnim knjigama itd. Sve je uvjete nemoguće predvidjeti jer ovise o vrsti dokumentacije kojom raspolažete.

U slučaju da ne raspolažete valjanom dokumentacijom za upis u zemljišne knjige, što prije pokušajte ishoditi istu (npr. dodatak ugovoru o kupoprodaji ako isti ima nedostataka itd.) odnosno pokrenite postupak za utvrđivanje prava vlasništva i/ili zk ispravni postupak, obzirom da se pravo vlasništva stječe isključivo upisom u zk. Ovdje posebno napominjem kako vjerovnik osobe upisane u zk može pokrenuti ovrhu nad nekretninom, obzirom na načelo povjerenja u zemljišne knjige. Radi navedenog, nekretninu na kojoj niste upisali svoje pravo vlasništva moguće je izgubiti (bez obzira što ste npr. platili porez na promet nekretnina i upisani ste u katastru).

Tko je oslobođen plaćanja sudske pristojbe?

Sukladno Zakonu o sudskim pristojbama, stranka koja nije u mogućnosti platiti sudsku pristojbu bez štetnih posljedica za uzdržavanje sebe i svoje obitelji može podnijeti zahtjev za oslobođenje od plaćanja pristojbe sukladno posebnim propisima.

Nadalje, po samom Zakonu, od plaćanja pristojbi oslobođeni su:
1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti
2. osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti
3. radnici u sporovima i drugim postupcima u vezi s ostvarivanjem njihovih prava iz radnog odnosa
4. službenici i namještenici u upravnim sporovima u vezi s ostvarivanjem njihovih prava iz službeničkih odnosa
5. invalidi Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status i osobe s invaliditetom, na temelju valjane isprave Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
6. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
7. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
8. prognanici, izbjeglice i povratnici, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
9. korisnici socijalne skrbi koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu
10. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave zaštitom obitelji poginulih, nestalih i zatočenih u obavljanju humanitarne djelatnosti te organizacije osoba s invaliditetom
11. djeca kao stranke u postupcima radi uzdržavanja ili u postupcima o tražbinama na temelju tog prava
12. stranke koje pokreću postupke radi utvrđivanja majčinstva ili očinstva i postupke radi troškova koji su nastali trudnoćom i porodom izvanbračnog djeteta
13. stranke koje traže vraćanje poslovne sposobnosti
14. maloljetnici u postupcima davanja dopuštenja za sklapanje braka
15. stranke u postupcima radi predaje djeteta i radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom
16. stranke koje pokreću postupke o pravima iz obveznog mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja, o pravima nezaposlenih osoba na temelju propisa o zapošljavanju i pravima s područja socijalne skrbi
17. stranke koje pokreću postupke za zaštitu ustavom zajamčenih ljudskih prava i sloboda protiv konačnih pojedinačnih akata
18. stranke koje pokreću postupke o naknadi štete zbog onečišćenja okoliša
19. sindikati i udruge sindikata više razine u parničnim postupcima za sudsku nadomjesnu suglasnost i u kolektivnim radnim sporovima te sindikalni povjerenici u parničnim postupcima u obavljanju ovlasti radničkog vijeća
20. potrošači kao stečajni dužnici
21. druge osobe i tijela kada je to propisano posebnim zakonom.




Pristojbe u upravnom sporu plaćaju se samo ako sud odbije tužbeni zahtjev ili odbaci tužbu.
U upravnim sporovima plaća se pristojba iz članka 25. Zakona o sudskim pristojbama ( kao vrijednost predmeta spora uzima se 10.000,00 kn).

Nadalje, sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći, tzv. sekundarna pravna pomoć obuhvaća i:
a) oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka
b) oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.

Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi može se odobriti u svim sudskim postupcima ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje sudskih pristojbi moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, u skladu s posebnim pretpostavkama određenim u članku 14. navedenog Zakona. Pri donošenju odluke osobito će se voditi računa o visini sudskih pristojbi u postupku u kojem se traži oslobođenje.




Smatrat će se da se radi o obijesnom parničenju:
– ako su očekivanja podnositelja zahtjeva očito nerazmjerna sa stvarnom situacijom
– ako je razvidno da podnositelj zahtjeva zlorabi mogućnost podnošenja zahtjeva za pravnu pomoć
– ako su očekivanja podnositelja zahtjeva u očitoj suprotnosti s konačnim ishodima u sličnim predmetima ili
– ako su očekivanja podnositelja zahtjeva u suprotnosti s prisilnim propisima i moralom društva.

Sekundarna pravna pomoć odobrit će se:
a) ako ukupni prihodi podnositelja i članova kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos proračunske osnovice (3.326,00 kn) i
b) ako ukupna vrijednost imovine u vlasništvu podnositelja zahtjeva i članova kućanstva ne prelazi iznos od 60 proračunskih osnovica (199.560,00 kn)

Pravna pomoć odobrit će se ako nisu ispunjene gore navedene pretpostavke:
– ako podnositelj zahtjeva iz objektivnih razloga ne može raspolagati ukupnim prihodima i imovinom i
– ako dio ukupnih prihoda i imovine kojim podnositelj zahtjeva može raspolagati ne prelazi gore navedene iznose.

Objektivnim razlozima smatrat će se osobito postojanje izvanrednih troškova liječenja podnositelja zahtjeva ili članova kućanstva koji nisu obuhvaćeni zdravstvenim osiguranjem, troškovi ortopedskih pomagala, rehabilitacije i drugih usluga koje osobama s invaliditetom nisu osigurani zdravstvenim osiguranjem, troškovi obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju, ostali troškovi nastali kao posljedica više sile (požar, potres, poplava i slično) i vlasništvo imovine koja se ne može unovčiti ili je njezino unovčenje teško provedivo.

Pri odobravanju pravne pomoći, imovno stanje podnositelja zahtjeva utvrđuje se za dvanaest mjeseci prije početka mjeseca u kojem se zahtjev podnosi.

Ukupni prihodi podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva, koji su ostvareni u razdoblju od dvanaest mjeseci prije početka mjeseca u kojem se zahtjev podnosi, obračunat će se u razmjernim dijelovima (1/12).

Sekundarna pravna pomoć odobrit će se bez utvrđivanja imovnog stanja ako je podnositelj zahtjeva:
a) dijete u postupku radi ostvarivanja prava na uzdržavanje
b) žrtva kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je počinjenjem kaznenog djela prouzročena
c) osoba koja je korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi ili
d) osoba kojoj je korisnik prava na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

Pri utvrđivanju imovnog stanja ne uzimaju se u obzir:
– ukupni prihodi i imovina počinitelja nasilja u obitelji ako je podnositelj zahtjeva žrtva toga nasilja
– ukupni prihodi i imovina članova kućanstva koji sudjeluju u postupku kao protivnici podnositelja zahtjeva ili je njihov interes u suprotnosti s interesom podnositelja zahtjeva
– dio nekretnine u kojoj živi podnositelj zahtjeva nužan za ostvarenje osnovnih životnih potreba podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, ako je u njegovom vlasništvu ili u vlasništvu članova kućanstva
– vrijednost dijela nekretnine koja služi za obavljanje poslovne djelatnosti nužnog za osiguranje minimalnih uvjeta za uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva
– predmeti izuzeti od ovrhe na temelju općeg propisa kojim se uređuje ovršni postupak
– potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno stradalih zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata
– doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta
– potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda
– potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja
– potpore za slučaj smrti radnika, potpore u slučaju smrti člana kućanstva radnika i potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika, na koje se ne plaća porez na dohodak do iznosa propisanih poreznim propisom.

Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi djeluje od dana kada je upravnom tijelu podnesen zahtjev za odobravanje pravne pomoći i važi za sve podneske i radnje za koje je nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi toga dana ili kasnije.

Podnositelj zahtjeva dužan je u podnesku, odnosno prilikom poduzimanja druge radnje u postupku pred sudom obavijestiti sud o podnesenom zahtjevu za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi, a rješenje kojim je oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi dostavit će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana podnošenja podneska, odnosno poduzimanja druge radnje u postupku pred sudom.

Postupak za odobravanje sekundarne pravne pomoći pokrećete podnošenjem zahtjeva za odobravanje korištenja pravne pomoći, na propisanom obrascu, Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba, odnosno nadležnom uredu državne uprave u županiji na području čije teritorijalne nadležnosti imate prebivalište ili boravište.

Uz zahtjev morate priložiti svoju pisanu suglasnost i pisanu suglasnost članova vašeg kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini, kojom potvrđujete da su podaci koje ste dali točni i potpuni.

Za pitanja vezano za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć možete se obratiti na e-mail: [email protected]. Također, pitanja vezano za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć možete izravno uputiti uredima državne uprave u županijama. Ministarstvo pravosuđa u okviru poslova iz svojeg djelokruga nije ovlašteno davati konkretne pravne savjete niti pružati pravnu pomoć.

Inače, vrste pravne pomoći su primarna i sekundarna pravna pomoć te oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi i troškova sudskog postupka

NASLJEĐUJEM NEKRETNINU, ALI I DUGOVE? Naša pravnica otkriva je li to baš uvijek tako

Primarna pravna pomoć obuhvaća:
– opću pravnu informaciju
– pravni savjet
– sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela
zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima
– pravnu pomoć u mirnom izvansudskom rješenju spora

Sekundarna pravna pomoć obuhvaća:
– pravni savjet
– sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem,
– sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima
– zastupanje u sudskim postupcima
– pravnu pomoć u mirnom rješenju spora
– oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi i oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka

Korisnici pravne pomoći u smislu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći su:
– hrvatski državljani
– dijete koje nema hrvatsko državljanstvo i zatečeno je u Republici Hrvatskoj bez pratnje odrasle osobe odgovorne prema zakonu
– stranci na privremenom boravku pod uvjetom uzajamnosti i stranci na stalnom boravku
– stranci pod privremenom zaštitom
– stranci koji nezakonito borave i stranci na kratkotrajnom boravku u postupcima donošenja rješenja o protjerivanju ili rješenja o povratku
– tražitelji azila, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom te članovi njihovih obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, u postupcima u kojima im pravna pomoć nije osigurana posebnim zakonom.

Odgovaram li za dugove svojeg oca ako sam od njega dobila stan darovanjem?

Samom činjenicom prihvata darovanja ne podliježete odgovornosti za dugove darovatelja. Međutim, vjerovnik može podići tužbu radi osporavanja ovog darovanja, u kojem slučaju (ako izgubite spor) morate snositi parnični trošak. Nadalje, kod besplatnih raspolaganja i s njima izjednačenih pravnih radnji smatra se da je dužnik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku, i za pobijanje tih radnji ne zahtijeva se da je trećoj osobi to bilo poznato ili moglo biti poznato. Osobito treba napomenuti i načelnu odgovornost za naknadu štete, iako se ista rijetko koristi u praksi, a koja propisuje općenitu odgovornost za eventualnu štetu počinjenu drugim osobama, koji zahtjev za naknadu štete bi mogao postaviti vjerovnik.

I VI STE POSUDILI NOVAC S KAMATOM? Pravnica donosi zanimljive informacije o vraćanju duga

Autor:PITAJ PRAVNICU
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.