Nejasnoće s ostavinom, problemi sa susjedom, bračna stečevina…

Autor: Pitaj pravnicu

Svakog četvrtka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.

Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati na adresu elektroničke pošte [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga četvrtka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno tako da će tekst možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja, odnosno zaštite podataka. Slanjem upita na gore navedenu adresu elektroničke pošte, smatra se da ste suglasni s prikupljanjem i obradom osobnih podataka navedenih u vašoj e-poruci u svrhu odgovora na vaš upit (više o zaštiti osobnih podataka).

Situacija je sljedeća: na zemljištu postoje dvije kuće. Jednu kuću i dvorište imaju supružnici u omjeru pola-pola. Naknadno je na toj površini izgrađena druga kuća. No, supružnici se do danas nisu upisali, a u međuvremenu su se rastali. Sada je jedan suvlasnik umro i ostavio je dugove kojih su se njihova djeca odrekla. Zanima me
može li se pri upisu nekretnina upisati na ime pokojnika i živućeg suvlasnika
ili se živući suvlasnik može direktno upisati u vlasništvo 1/1
te mogu li se na pokojnikov dio upisati djeca s obzirom na to da su se odrekla imovine?

U RH vrijedi načelo jedinstva nekretnina, što znači da u pravilu kuća izgrađena na određenom zemljištu pripada tom zemljištu (postoje iznimke, ali to očito nije vaš slučaj).

Nadalje, ne navodite tko je upisan u zemljišne knjige. Ovdje treba voditi računa da se pravo vlasništva stječe tek upisom u zemljišne knjige, a ako pokojni suvlasnik nije upisan u zemljišne knjige, tijelo koje vodi ostavinu istu može unijeti kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja (dakle ostavinsku masu) temeljem dokaza o stjecanju prava vlasništva, što neće biti samo po sebi dovoljno za upis u zemljišne knjige. Za upis u zemljišne knjige trebat ćete dokazati cjelokupni pravni slijed od osobe koja jest upisana do predlagatelja upisa.

Nekretnina koja je bila u vlasništvu dviju osoba svakako može nakon provedbe ostavine iza umrle osobe biti upisana na dvije osobe (ili više njih), i to nasljednike pokojnog suvlasnika i dalje na suvlasnika koji je dio nekretnine imao (s tim da ponavljam da se treba prvo temeljem pravnog slijeda upisati, to neće biti moguće samo na temelju rješenja o nasljeđivanju ako ostavitelj nije bio upisan u zemljišne knjige).

Živući suvlasnik može biti upisan kao 1/1 isključivo ako je on jedini nasljednik pokojnog suvlasnika nekretnine, ili se tako dogovori s drugim nasljednicima na ostavini (može i nakon ostavine biti učinjen prijenos nekretnine jednog nasljednika na drugog, ali tada pazite jer se na sva raspolaganja koja nisu oslobođena oporezivanja takav prijenos oporezuje).

U slučaju odricanja nasljednici ne mogu naslijediti nekretninu pa se, dakle, ne mogu ni upisati kao njezini vlasnici.

U vašem slučaju vjerojatno je riječ o tome da prvo treba unijeti u ostavinsku masu dio nekretnine pok. ostavitelja (jer pokojna osoba ne može dati prijedlog za upis u ZK) pa potom temeljem rješenja o nasljeđivanju i pravnog slijeda izvršiti upis u korist živuće osobe (tijelo koje vodi ostavinu u pravilu samo šalje rješenja na zemljišne knjige, ali bez pravnog slijeda upis neće biti moguć pa predlažem zamoliti da se ne šalje službenim putem ako ostavitelj nije upisan u ZK, nego pošaljite na ZK prijedlog za upis sami (ako ste jedini nasljednik i suvlasnik) na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju i dokaza o pravnom slijedu stjecanja prava vlasništva nad nekretninom (sve originali ili ovjereni preslici).

Stan smo dobili u braku i otkupili, i dalje smo u braku i oboje smo bili zaposleni. Muž mi se jako promijenio, prijeti uvijek da će stan prodati i da će me ostaviti bez ičega pa mi recite može li stan prodati da ja ne znam i komu da se obratim te što da poduzmem ako to učini bez mog znanja.

U slučaju da je stan upisan u zemljišne knjige kao vlasništvo supruga, on može formalno prodati nekretninu i kupac će se upisati u zemljišne knjige, ali vi imate pravo osporavati sudskim putem takav ugovor, odnosno tražiti isplatu iz kupovnine na ime bračne stečevine i to zato što svaki suvlasnik nekretnine (a to ste vi ako je nekretnina bračna stečevina) bio on upisan u zemljišne knjige ili ne – mora dati pisanu suglasnost za prodaju nekretnine (ovjerenu kod bilježnika). Vi imate mogućnost i sada podizanja tužbe za utvrđivanje i diobu bračne stečevine, sa stavljanjem zabilježbe spora na nekretninu, u kojem bi slučaju kupcu bila učinjena vidljivom takva zabilježba (pa je malo vjerojatno kako bi kupio), a kako biste spriječili raspolaganje nekretninom, npr. opterećenje zalogom ili prijenos nekretnine darovanjem na treću osobu, u postupku možete zatražiti od suda i određivanje privremene mjere zabrane raspolaganja nekretninom. Ističem kako dakako ne ulazim u ishod spora, ali načelno imovina stečena radom za vrijeme trajanja braka predstavlja bračnu stečevinu (primjerice, možda bi suprug dokazivao da je stan otplaćen iz njegove vlastite imovine stečene npr. darovanjem i sl. zbog čega ne ulazim u ishod samog spora, već isključivo onemogućenje raspolaganja do pravomoćnosti sudskog postupka).

Prilikom dolaska u kuću zatekao sam susjeda kako reže grane na drveću koje je posađeno u mom dvorištu. Proteklih godina mi, vlasnici zemljišta, vodili smo brigu da grane ne prelaze u susjedovo dvorište. S obzirom na to da prethodno nismo bili obaviješteni,  a nije ni bilo zatraženo da mi to obavimo, pozvao sam policiju na intervenciju. Od trenutka kada sam fotografirao susjeda kako ruši grane do trenutka dolaska policije susjed je uklonio ljestve i alat. Osim što je uništio tri stabla, usput je prekinuo telefonski kabel. Nakon odlaska policije susjed je u dva navrata ulazio u dvorište i sjekao grane, što imam dokumentirano fotografijama. Molim vas savjet kako da postupim u ovom slučaju.

U skladu sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, vlasnik smije iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđega drveća i ostaloga raslinja, kao i odsjeći grane tuđega drveta i dio debla koje se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe, ili se pak služiti tim dijelovima tuđega drveta. Nadalje, za štetu koju su njegovoj nekretnini prouzročile žile, korijenje ili grane tuđega drveća, a što se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik susjednoga zemljišta ima pravo tražiti naknadu. Dakako, za pričinjenu štetu koju navodite odgovara se po odredbama Zakona o obveznim odnosima (izvanugovorna šteta), a naknadu oštećena osoba može potraživati sudskim putem u slučaju nemogućnosti rješavanja spora mirnim putem.

Autor:Pitaj pravnicu
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.