NE PRIZNAJE OČINSTVO? Ne očajavajte, zakon i za takve ima rješenje

Autor: Dnevno

Svakog četvrtka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.

Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati na adresu elektroničke pošte [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga četvrtka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno tako da će tekst istog možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja, odnosno zaštite podataka. Slanjem upita na gore navedenu adresu elektroničke pošte, smatra se da ste suglasni s prikupljanjem i obradom osobnih podataka navedenih u Vašoj e-poruci u svrhu odgovora na Vaš upit (više o zaštiti osobnih podataka).

Vlasnik sam kuće. Kako riješiti brisanje društvenog vlasništva u izvatku iz zemljišne knjige i kako riješiti postojanje gotovo svih vlasnika kuća u ulici u istom dokumentu? U vlasničkom listu ( katastar) sve je u redu. Samo moja kuća i dvorište su navedeni u tom dokumentu.

Prije svega ističem kako katastar izdaje posjedovni list, a gruntovnica vlasnički list, iako se kod oba tijela koristi naziv „vlasnik“ nekretnine. Stanje u  zemljišnim knjigama predstavlja vlasništvo, sve sukladno načelu povjerenja u zemljišne knjige.

Pretpostavljam da je u vašem slučaju u određeni posjedovni list upisana (samo) vaša nekretnina i vi kao vlasnik, ali u zemljišnim knjigama je upisana velika parcela koja obuhvaća više nekretnina. U tom slučaju imate na raspolaganju dvije mogućnosti. Prva je parcelacijski elaborat kojim će biti utvrđeno cijepanje čestica uz koji se prilaže sporazum o razvrgnuću suvlasničke zajednice (odnosno ugovor o diobi) svih osoba upisanih kao vlasnici u izvatku.


U slučaju da isto nije moguće, preostaje vam zemljišnoknjižni ispravni postupak, u kojem slučaju također trebate izraditi elaborat kojim ćete definirati svoju česticu koju „cijepate“ iz ove velike čestice. U svakom slučaju predlažem prije svega se obratiti stručnoj osobi radi procjene stanja mogućnosti redovite parcelacije i upisa prava vlasništva, a potom u svakom slučaju trebate izraditi parcelacijski elaborat radi čega se trebate obratiti geodeti (a koji dakle može biti korišten u svrhe redovne uknjižbe uz ugovor o diobi s drugim suvlasnicima) ili u svrhe ZK ispravnog postupka.

Imam izvanbračno dijete čiji otac nikada nije htio doći u matični ured i potpisati očinstvo, a na upit Centra za socijalnu skrb izjavio je da nije on otac. Nemam novca za suđenje, Centar za socijalnu skrb neće pokrenuti postupak, nemamo nikakvih zajedničkih fotografija jer nismo živjeli zajedno, samo hodali… Kako da utvrdim  očinstvo?

Sukladno odredbama Obiteljskog zakona; Ako prigodom upisa djeteta u maticu rođenih nema podataka o djetetovu ocu, matičar će upoznati majku s pravom djeteta da zna tko mu je otac i s postupcima koji se mogu poduzeti radi ostvarivanja toga prava.

Majka može matičaru izjaviti na zapisnik koga smatra djetetovim ocem. Ova se izjava smatra pristankom na priznanje očinstva.

Ako je matičar upisao dijete u maticu rođenih bez podataka o djetetovu ocu, o tome će odmah obavijestiti centar za socijalnu skrb nadležan prema prebivalištu, odnosno boravištu majke i dostaviti primjerak zapisnika o majčinoj izjavi.

Centar za socijalnu skrb će u roku od petnaest dana od primitka gore navedene obavijesti  pozvati majku da izjavi koga smatra djetetovim ocem, osim ako je to učinila pred matičarom.

Majka će se upozoriti da bi radi dobrobiti djeteta trebala imenovati osobu koju smatra ocem te će joj se ponuditi pomoć u ostvarivanju djetetovih prava. Ako majka djeteta da pisanu suglasnost, centar za socijalnu skrb će kao zastupnik djeteta pokrenuti postupak radi utvrđivanja očinstva.

Kad primi majčinu izjavu o ocu djeteta, centar za socijalnu skrb će u roku od petnaest dana, sukladno pravilima o osobnoj dostavi, pozvati imenovanu osobu.

Ako se pozvani odazove, centar za socijalnu skrb predočit će mu izjavu majke da njega smatra djetetovim ocem i upoznati ga sa zakonskim odredbama o utvrđivanju očinstva.

Ako pozvani prizna očinstvo, centar za socijalnu skrb odmah će primjerak zapisnika o majčinoj izjavi koga smatra djetetovim ocem i primjerak zapisnika o priznanju očinstva dostaviti matičaru radi upisa očinstva u maticu rođenih.

Ako se očinstvo djeteta ne utvrdi priznanjem, centar za socijalnu skrb o tome obavješćuje majku, a ako je majka maloljetna ili lišena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, tada nju i njezine zakonske zastupnike upoznaje s mogućnošću utvrđivanja očinstva sudskom odlukom.

Ako se očinstvo djeteta, čiji su majka ili mogući otac osobe lišene poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, nije uspjelo utvrditi priznanjem, skrbnik majke ili oca, ovisno o okolnostima slučaja, dužan je pokrenuti postupak radi utvrđivanja očinstva sudskom odlukom u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti da nije pribavljen pristanak, odnosno od dana uskrate suglasnosti iz članaka 63. i 64. Obiteljskog Zakona.

Radi navedenog, potrebno je pokrenuti postupak utvrđenja očinstva, a možete se obratiti i Odvjetničkoj komori za informacije o eventualnoj besplatnoj pravnoj pomoći.

Nakon mamine sestrične, koja se nije nikada udavala, ostalo je ogromno zemljište. Za doba rata odselila se u Kanadu, a nitko ne zna njenu adresu. Uglavnom, kako osobu proglasiti umrlom i pokrenuti ostavinski postupak?

Sukladno Zakonu o proglašenju nestalih osoba umrlim i dokazivanju smrti, sud će proglasiti umrlom:

  1. osobu o čijem životu u posljednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a od čijeg je rođenja proteklo 60 godina;
  2. osobu o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti posljednjih pet godina, postoji vjerojatnost da više nije živa;
  3. osobu koja je nestala u brodolomu, zrakoplovnoj ili drugoj prometnoj nesreći, požaru, poplavi, lavini, potresu ili u kakvoj drugoj neposrednoj smrtnoj opasnosti, a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti šest mjeseci od dana prestanka opasnosti;
  4. osobu koja je nestala u toku rata u vezi s ratnim događajima, a o čijem životu nije bilo nikakvih vijesti za godinu dana od dana prestanka neprijateljstava.

Proglašenje nestale osobe umrlom može predložiti svaka osoba koja za to ima pravni interes i javni tužilac.

Za proglašenje nestale osobe umrlom nadležan je, u izvanparničnom postupku, općinski sud na čijem je području nestala osoba imala posljednje prebivalište, a ako nije imala prebivalište, onda sud na čijem je imala posljednje boravište.

Kad sud utvrdi da su ispunjeni zakonski uvjeti za pokretanje postupka za proglašenje nestale osobe umrlom, izdat će oglas u kojem će navesti bitne okolnosti slučaja i pozvat će nestalu osobu da se javi, te svaku drugu osobu kojoj su poznate bilo kakve vijesti o životu nestale osobe da to javi sudu u roku tri mjeseca, jer će se inače nestala osoba proglasiti umrlom.

Kao dan smrti smatra se dan kad je, prema provedenom postupku, vjerojatno da je nestala osoba umrla, odnosno dan koji vjerojatno nije preživjela.

Ako se taj dan ne može utvrditi, smatra se da je smrt nastupila prvog dana po isteku rokova iz čl. 1 gore navedenog zakona.

Dozvoljeno je dokazivanje smrti stranog državljanina i osobe bez državljanstva, ako predlagač učini vjerojatnim da je takva osoba umrla na teritoriju Republike Hrvatske (naprijed navedene osobe  ne mogu se proglasiti umrlima).

Dakle, da bi se nestala osoba proglasila umrlom, najprije trebate sastaviti prijedlog i u njemu navesti činjenice i dokaze na kojima zasnivate zahtjev.

Autor:Dnevno
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.