Dnevno.hr

Može li poslodavac zaposleniku otpremninu dati u zlatu? Stručnjakinja odgovara na ovo pitanje

Autor: Pitaj pravnicu

Svakog četvrtka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.

Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati na adresu elektroničke pošte [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga četvrtka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno tako da će tekst istog možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja, odnosno zaštite podataka. Slanjem upita na gore navedenu adresu elektroničke pošte, smatra se da ste suglasni s prikupljanjem i obradom osobnih podataka navedenih u Vašoj e-poruci u svrhu odgovora na Vaš upit (više o zaštiti osobnih podataka).

Može li poslodavac zaposleniku otpremninu dati u zlatu (investicijskom zlatu), koje bi pak nabavila/kupila kod trgovca investicijskog zlata. Drugo pitanje bi bilo, na isti način isplata godišnjeg bonusa u investicijskom zlatu.

Obzirom da Zakon o radu utvrđuje kako se plaća radniku isplaćuje u novcu, smatram da i otpremnina treba biti isplaćena u novcu, te isto ne treba zamijeniti sa primanjima u naravi radnika, odnosno uračunavanjima tih davanja kao dijela plaće, koji utječe i na izračun visine otpremnine.

Nadalje, a vezano za isplate u naravi radniku, u nastavku prenosim odredbe Pravilnika o porezu na dohodak kako slijedi (obratiti pažnju na boldani dio):




(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada u skladu s člankom 21. stavkom 3. Zakona smatraju se i primici radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona u stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra, usluge, prava i ostala primanja u naravi), u koje posebice ulaze:

1. korištenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, garaža, odmarališta i kuća za odmor, stambenih zgrada i stanova, prijevoznih sredstava koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće omogućuje radniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona
2. korištenje kredita uz kamate ispod stope od 2% godišnje
3. primici ostvareni u dobrima i uslugama bez naknade ili uz djelomičnu naknadu, te raznim darovima i ugošćenjima. Ugošćenjima se smatraju primici koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće omogućuje radniku i drugim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona u vidu konzumacije jela, pića, smještaja, rekreacije i slično. Ugošćenjima u smislu ovoga Pravilnika ne smatraju se ugošćenja predstavnika poslovnih partnera ako se na dokumentaciji o tim izdacima navede naziv poduzetnika čiji su predstavnici ugošćeni
4. primici po osnovi naknada i nagrada za rad u dionicama
5. svi drugi primici u svezi i po osnovi nesamostalnog rada koji se daju u naravi, osim izravnih ili neizravnih novčanih isplata i doznaka.

(2) Povoljnijim kreditima iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ne smatraju se krediti koji se radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona, osim radnicima u upravi, daju ili subvencioniraju iz proračuna, bez obzira pod kojim uvjetima su odobreni.
(3) Ako uslijed primjene zakonom utvrđenih promjenjivih parametara iznos obračunate kamate koja je ugovorena iznad stope od 2% godišnje u određenom trenutku padne ispod stope od 2% godišnje tako novoutvrđena kamata ne smatra se povoljnijom kamatom iz članka 21. stavka 3. Zakona.
(4) Zaposlenima u upravi u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se službenici i namještenici u tijelima državne uprave, u tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim tijelima kojima se sredstva za rad u pretežitom dijelu osiguravaju u proračunima.
(5) Primicima po osnovi nesamostalnog rada, u skladu s člankom 21. stavkom 3. Zakona, smatraju se i primici po osnovi manjkova na imovini iz članka 7. stavka 1. točke 5. Zakona o porezu na dobit, ako se za iznos tih manjkova ne tereti odgovorna osoba i ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala iz članka 66. Zakona. Utvrđeni manjak uvećan za obračunani porez na dodanu vrijednost smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) i pripisuje se radniku koji je ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe, a to nije učinio.




Članak 22. (NN 128/17, 01/19)

(1) Vrijednost primitaka u naravi utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost).
(2) Ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaćanje naknade koja je niža od tržišne, poslodavac i isplatitelj primitka mora utvrditi razliku između tržišne cijene i naknade koju je radnik platio. Tako utvrđena razlika smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada.
(3) Vrijednost primitaka u naravi utvrđuje se na sljedeći način:
1. pri korištenju poslovnih zgrada i njihovih dijelova – primitak čini iznos zakupnine ili najamnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se poslovne zgrade ili dijelovi poslovnih zgrada nalaze
2. pri korištenju stambenih zgrada i stanova – primitak je iznos stanarine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se stambene zgrade ili dijelovi stambenih zgrada nalaze
3. pri korištenju odmarališta i kuća za odmor – primitak je tržišna vrijednost smještaja, prehrane i drugih usluga
4. pri korištenju garaža – primitak je iznos zakupnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se garaža nalazi
5. pri korištenju prijevoznih sredstava – primitak je iznos u visini od l% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno (uvećano za porez na dodanu vrijednost) odnosno u visini 20% od mjesečne rate za operativni leasing ili dugotrajni najam (uvećano za porez na dodanu vrijednost), bez obzira na opseg korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe. Primitak se može utvrđivati i prema opsegu stvarnog korištenja:
5.1. ako se prijevozna sredstva daju na korištenje u privatne svrhe, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je donijeti odluku o načinu i uvjetima tog korištenja, kao i načinu utvrđivanja plaće radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona po toj osnovi
5.2. ako se plaća po osnovi korištenja prijevoznog sredstva u privatne svrhe utvrđuje prema opsegu stvarnog korištenja, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je voditi evidenciju o prijeđenoj kilometraži i vremenu korištenja u privatne svrhe, a način vođenja te evidencije utvrđuje odlukom iz točke 5.1. ovoga stavka
5.3. ako se ne vodi evidencija iz točke 5.2. ovoga stavka, primitak u naravi od korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20% iznosa mjesečne rate za operativni leasing ili dugotrajni najam
5.4. ako više radnika ili osoba koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona tijekom mjeseca koristi isto prijevozno sredstvo, a poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće osnovicu utvrđuje u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20% iznosa mjesečne rate za operativni leasing ili dugotrajni najam, odgovarajući iznos primitka po toj osnovi pribraja svakom radniku i osobi
5.5. primitak po osnovi korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se prema stvarnom opsegu korištenja na slijedeći način:
5.5.1. za cestovna motorna vozila – na iznos koji se dobije tako da se ukupno prijeđena kilometraža u privatne svrhe pomnoži s 2,00 kune po prijeđenom kilometru
5.5.2. za plovila – na iznos dobiven umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja plovila u mjestu u kojem je plovilo registrirano
5.5.3. za sredstva zračnog prometa – na iznos koji se dobije umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja u mjestu registracije
6. pri korištenju kredita uz kamate ispod stope 2% godišnje – na razliku između kamata obračunanih primjenom stope kamate od 2% godišnje i ugovorenih nižih kamata
7. pri davanju darova, usluga bez naknade i slično čija je pojedinačna vrijednost preko 600,00 kuna po pojedinom radniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. Zakona godišnje – na vrijednost iste ili slične vrste stvari odnosno usluge prema tržnim cijenama u mjestu davanja dara ili usluge. Pod darovima se u smislu ovoga Pravilnika, smatraju samo davanja u naravi
8. pri ugošćenjima – na vrijednost ugošćenja prema tržišnim cijenama u mjestu ugošćenja.
9. Brisana.
10. Brisana.
11. Brisana.

(4) Radi obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak sukladno Zakonu, pri obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak tržišna vrijednost odnosno vrijednost primitaka u naravi uvećava se za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

Moj nevjenčani suprug iz bivšeg braka ima posvojeno dijete koje je sada već odrasla osoba i ima svoju obitelj. Prilikom rastave bivša supruga je isplaćena za svoj dio. Kako mi imamo malodobno dijete, a već smo u godinama, zanima me kako mogu zaštiti svoje dijete u smislu da nekretnine koje posjedujemo i u koje zajednički ulažemo pripadnu isključivo njemu. Da li je dovoljno da suprug oporukom sve prepiše na njega i da li se time isključuje nužni dio nasljedstva? Da li posvojeno dijete sa suprugove strane ima pravo na imovinu koja glasi na mene, nevjenčanu suprugu?




Djeca Vašeg supruga njegovi su nužni nasljednici (kao i Vi). To znači da imaju pravo tražiti uračunavanje dara u ostavinu odnosno umanjivati raspolaganja oporukom, ako je povrijeđen njihov nužni dio (koji iznosi polovinu od zakonskog). U slučaju naplatnih raspolaganja (prodaja, ugovor o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju i sl.) imovina kojom je otuđitelj raspolagao ne ulazi u ostavinsku masu, pa ne može biti predmet umanjenja.

U slučaju da sa suprugom sklopite ugovor kojim se određena imovina priznaje kao Vaše vlasništvo temeljem diobe bračne stečevine, isto također ne bi predstavljalo njegovu imovinu, ali bi dakako bilo podložno pobijanju pod zakonskim pretpostavkama (kao i svaki drugi ugovor). Posvojenjem nastaje među posvojiteljem i njegovim srodnicima s jedne strane te posvojenikom i njegovim potomcima s druge strane neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koje iz toga proizlaze. Posvojenjem prestaju međusobna prava i dužnosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika.

Ako dijete posvoji bračni ili izvanbračni drug roditelja djeteta, ne prestaju prava i dužnosti između posvojenika i njegovog roditelja koji je u braku ili izvanbračnoj zajednici s posvojiteljem te krvnim srodnicima toga roditelja. Posvojenjem posvojenik i njegovi potomci stječu pravo nasljeđivanja posvojitelja, njegovih krvnih srodnika i srodnika po posvojenju. Posvojenjem posvojitelj i njegovi krvni srodnici te srodnici po posvojenju stječu pravo nasljeđivanja posvojenika i njegovih potomaka. Posvojenjem prestaje pravo nasljeđivanja posvojenika prema njegovim roditeljima i drugim krvnim srodnicima, osim prema roditelju koji je u braku, odnosno izvanbračnoj zajednici s posvojiteljem te prema krvnim srodnicima i srodnicima po posvojenju toga roditelja.

Može li se iznos na ime alimentacije prebijati s diobom bračne stečevine?

Iznos na ime uzdržavanja (pretpostavljam djeteta) je potraživanje djeteta, a ne roditelja, radi čega se isti ne može prebijati s međusobnim potraživanjima roditelja.

Autor:Pitaj pravnicu
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.