Dnevno.hr

Može li poslodavac premjestiti zaposlenika na drugo radno mjesto iste stručne spreme, ali s manjom plaćom?

Autor: Pitaj pravnicu

Svakog četvrtka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.

Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati na adresu elektroničke pošte [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga četvrtka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno tako da će tekst možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja, odnosno zaštite podataka. Slanjem upita na gore navedenu adresu elektroničke pošte, smatra se da ste suglasni s prikupljanjem i obradom osobnih podataka navedenih u vašoj e-poruci u svrhu odgovora na vaš upit (više o zaštiti osobnih podataka).

S obzirom da sam osoba s invaliditetom 100% razine 4, da li sam oslobođen plaćanja sudske pristojbe za pokretanje spora kod Upravnog suda?

Radi šireg interesa za ove vrste pitanja (odnosno odgovora), na Vaše ću pitanje iznijeti malo detaljnije zakonske odredbe koje reguliraju ovu materiju, s napomenom da detaljnije odredbe možete pronaći u Zakonu o sudskim pristojbama, odnosno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći. Sukladno Zakonu o sudskim pristojbama, stranka koja nije u mogućnosti platiti sudsku pristojbu bez štetnih posljedica za uzdržavanje sebe i svoje obitelji može podnijeti zahtjev za oslobođenje od plaćanja pristojbe sukladno posebnim propisima.

Nadalje, po samom Zakonu, od plaćanja pristojbi oslobođeni su:

1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti
2. osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti
3. radnici u sporovima i drugim postupcima u vezi s ostvarivanjem njihovih prava iz radnog odnosa
4. službenici i namještenici u upravnim sporovima u vezi s ostvarivanjem njihovih prava iz službeničkih odnosa
5. invalidi Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status i osobe s invaliditetom, na temelju valjane isprave Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
6. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
7. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
8. prognanici, izbjeglice i povratnici, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
9. korisnici socijalne skrbi koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu
10. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave zaštitom obitelji poginulih, nestalih i zatočenih u obavljanju humanitarne djelatnosti te organizacije osoba s invaliditetom
11. djeca kao stranke u postupcima radi uzdržavanja ili u postupcima o tražbinama na temelju tog prava
12. stranke koje pokreću postupke radi utvrđivanja majčinstva ili očinstva i postupke radi troškova koji su nastali trudnoćom i porodom izvanbračnog djeteta
13. stranke koje traže vraćanje poslovne sposobnosti
14. maloljetnici u postupcima davanja dopuštenja za sklapanje braka
15. stranke u postupcima radi predaje djeteta i radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom
16. stranke koje pokreću postupke o pravima iz obveznog mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja, o pravima nezaposlenih osoba na temelju propisa o zapošljavanju i pravima s područja socijalne skrbi
17. stranke koje pokreću postupke za zaštitu ustavom zajamčenih ljudskih prava i sloboda protiv konačnih pojedinačnih akata
18. stranke koje pokreću postupke o naknadi štete zbog onečišćenja okoliša
19. sindikati i udruge sindikata više razine u parničnim postupcima za sudsku nadomjesnu suglasnost i u kolektivnim radnim sporovima te sindikalni povjerenici u parničnim postupcima u obavljanju ovlasti radničkog vijeća
20. potrošači kao stečajni dužnici
21. druge osobe i tijela kada je to propisano posebnim zakonom.

Pristojbe u upravnom sporu plaćaju se samo ako sud odbije tužbeni zahtjev ili odbaci tužbu. U upravnim sporovima plaća se pristojba iz članka 25. Zakona o sudskim pristojbama ( kao vrijednost predmeta spora uzima se 10.000,00 kn).

Nadalje, sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći, tzv. sekundarna pravna pomoć obuhvaća i:

a) oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka
b) oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.

Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi može se odobriti u svim sudskim postupcima ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje sudskih pristojbi moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, u skladu s posebnim pretpostavkama određenim u članku 14. navedenog Zakona. Pri donošenju odluke osobito će se voditi računa o visini sudskih pristojbi u postupku u kojem se traži oslobođenje.

Smatrat će se da se radi o obijesnom parničenju:

– ako su očekivanja podnositelja zahtjeva očito nerazmjerna sa stvarnom situacijom
– ako je razvidno da podnositelj zahtjeva zlorabi mogućnost podnošenja zahtjeva za pravnu pomoć
– ako su očekivanja podnositelja zahtjeva u očitoj suprotnosti s konačnim ishodima u sličnim predmetima ili
– ako su očekivanja podnositelja zahtjeva u suprotnosti s prisilnim propisima i moralom društva.

Sekundarna pravna pomoć odobrit će se:

a) ako ukupni prihodi podnositelja i članova kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos proračunske osnovice (3.326,00 kn) i
b) ako ukupna vrijednost imovine u vlasništvu podnositelja zahtjeva i članova kućanstva ne prelazi iznos od 60 proračunskih osnovica  (199.560,00 kn)

Pravna pomoć odobrit će se ako nisu ispunjene gore navedene pretpostavke:

– ako podnositelj zahtjeva iz objektivnih razloga ne može raspolagati ukupnim prihodima i imovinom i
– ako dio ukupnih prihoda i imovine kojim podnositelj zahtjeva može raspolagati ne prelazi gore navedene iznose.

Objektivnim razlozima smatrat će se osobito postojanje izvanrednih troškova liječenja podnositelja zahtjeva ili članova kućanstva koji nisu obuhvaćeni zdravstvenim osiguranjem, troškovi ortopedskih pomagala, rehabilitacije i drugih usluga koje osobama s invaliditetom nisu osigurani zdravstvenim osiguranjem, troškovi obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju, ostali troškovi nastali kao posljedica više sile (požar, potres, poplava i slično) i vlasništvo imovine koja se ne može unovčiti ili je njezino unovčenje teško provedivo.
Pri odobravanju pravne pomoći, imovno stanje podnositelja zahtjeva utvrđuje se za dvanaest mjeseci prije početka mjeseca u kojem se zahtjev podnosi.
Ukupni prihodi podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva, koji su ostvareni u razdoblju od dvanaest mjeseci prije početka mjeseca u kojem se zahtjev podnosi, obračunat će se u razmjernim dijelovima (1/12).

Sekundarna pravna pomoć odobrit će se bez utvrđivanja imovnog stanja ako je podnositelj zahtjeva:

a) dijete u postupku radi ostvarivanja prava na uzdržavanje
b) žrtva kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je počinjenjem kaznenog djela prouzročena
c) osoba koja je korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi ili
d) osoba kojoj je korisnik prava na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

Pri utvrđivanju imovnog stanja ne uzimaju se u obzir:

– ukupni prihodi i imovina počinitelja nasilja u obitelji ako je podnositelj zahtjeva žrtva toga nasilja
– ukupni prihodi i imovina članova kućanstva koji sudjeluju u postupku kao protivnici podnositelja zahtjeva ili je njihov interes u suprotnosti s interesom podnositelja zahtjeva
– dio nekretnine u kojoj živi podnositelj zahtjeva nužan za ostvarenje osnovnih životnih potreba podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, ako je u njegovom vlasništvu ili u vlasništvu članova kućanstva
– vrijednost dijela nekretnine koja služi za obavljanje poslovne djelatnosti nužnog za osiguranje minimalnih uvjeta za uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva
– predmeti izuzeti od ovrhe na temelju općeg propisa kojim se uređuje ovršni postupak
– potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno stradalih zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata
– doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta
– potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda
– potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja
– potpore za slučaj smrti radnika, potpore u slučaju smrti člana kućanstva radnika i potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika, na koje se ne plaća porez na dohodak do iznosa propisanih poreznim propisom.

Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi djeluje od dana kada je upravnom tijelu podnesen zahtjev za odobravanje pravne pomoći i važi za sve podneske i radnje za koje je nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi toga dana ili kasnije.

Podnositelj zahtjeva dužan je u podnesku, odnosno prilikom poduzimanja druge radnje u postupku pred sudom obavijestiti sud o podnesenom zahtjevu za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi, a rješenje kojim je oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi dostavit će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana podnošenja podneska, odnosno poduzimanja druge radnje u postupku pred sudom.
Postupak za odobravanje sekundarne pravne pomoći pokrećete podnošenjem zahtjeva za odobravanje korištenja pravne pomoći, na propisanom obrascu, Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba, odnosno nadležnom uredu državne uprave u županiji na području čije teritorijalne nadležnosti imate prebivalište ili boravište.
Uz zahtjev morate priložiti svoju pisanu suglasnost i pisanu suglasnost članova vašeg kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini, kojom potvrđujete da su podaci koje ste dali točni i potpuni.
Za pitanja vezano za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć možete se obratiti na e-mail: [email protected]. Također, pitanja vezano za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć možete izravno uputiti uredima državne uprave u županijama.
Ministarstvo pravosuđa u okviru poslova iz svojeg djelokruga nije ovlašteno davati konkretne pravne savjete niti pružati pravnu pomoć.
Inače, vrste pravne pomoći su primarna i sekundarna pravna pomoć te oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi i troškova sudskog postupka

Primarna pravna pomoć obuhvaća:
 opću pravnu informaciju
 pravni savjet
 sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela
 zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima
 pravnu pomoć u mirnom izvansudskom rješenju spora

Sekundarna pravna pomoć obuhvaća:
 pravni savjet
 sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem,
 sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima
 zastupanje u sudskim postupcima
 pravnu pomoć u mirnom rješenju spora
 oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi i oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka

Korisnici pravne pomoći u smislu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći su:
 – hrvatski državljani
 – dijete koje nema hrvatsko državljanstvo i zatečeno je u Republici Hrvatskoj bez pratnje odrasle osobe odgovorne prema zakonu
 – stranci na privremenom boravku pod uvjetom uzajamnosti i stranci na stalnom boravku
 – stranci pod privremenom zaštitom
 – stranci koji nezakonito borave i stranci na kratkotrajnom boravku u postupcima donošenja rješenja o protjerivanju ili rješenja o povratku
 – tražitelji azila, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom te članovi njihovih obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, u postupcima u kojima im pravna pomoć nije osigurana posebnim zakonom.

Da li  poslodavac smije zaposlenika premjestiti na drugo radno mjesto iste stručne spreme, ali sa manjom plaćom.

Odredba o plaći smatra se obvezatnim sastojkom ugovora o radu, sukladno Zakonu o radu. Smisao te odredbe je upravo u tome da stranke samo suglasno mogu postići dogovor u vezi visine plaće, a jednako vrijedi i za radno mjesto, a radnik u trenutku potpisivanja ugovora mora znati koja je ugovorena plaća i koje je radno mjesto. Radi navedenog, poslodavac načelno ne može mijenjati radno mjesto/plaću radnika bez njegove suglasnosti. Sukladno Zakonu o radu, u pogledu plaće-može se u ugovoru, odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja (ali opet na način da radnik u trenutku sklapanja ugovora o radu zna kolika je ugovorena plaća), dok bi radno mjesto trebalo biti definirano samim ugovorom o radu.
Za konkretan odgovor ipak bi trebalo izvršiti uvid u Vašu radnopravnu dokumentaciju. Savjetujem i da od pravne službe poslodavca zatražite pojašnjenje opravdanosti opisanog namjeravanog postupanja, te isto usporedite s odredbama Vašeg ugovora o radu, odnosno Pravilnika o radu/Kolektivnog ugovora koji je u primjeni, s osvrtom na sve naprijed navedeno.

Da li u slučaju poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza ili u slučaju odbijanja ponuđenog drugog radnog mjesta sa nižom plaćom poslodavac smije  uskratiti zaposleniku otpremninu ?

Poslodavac nije ovlašten uskratiti otpremninu, u slučajevima kada je Radnik na istu ovlašten. Sukladno Zakonu o radu- Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.
Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.
Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Nastavno na drugi dio Vašeg pitanja, u slučaju da Vam poslodavac ponudi sklapanje dodatka ugovoru o radu koji Vi odbijete, Poslodavac ima mogućnost donijeti odluku o otkazu odmah ili otkazati ugovor o radu i istodobno Vam predložiti sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora). O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od osam dana.

Autor:Pitaj pravnicu
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.