Dnevno.hr

Moj pokojni djed je imao hrvatsko državljanstvo. Imam li onda i ja pravo na hrvatsko državljanstvo?

Autor: PITAJ PRAVNICU

Svakog četvrtka naša stalna suradnica, Nataša Kovar Ričko, dipl, iur., odgovara na tri pitanja iz svih pravnih područja.

Dragi čitatelji, podsjećamo vas kako nam svoja pitanja možete slati na adresu elektroničke pošte [email protected]. Napominjemo kako će naša pravnica između svih pristiglih pitanja odabrati tri na koja će odgovarati svakoga četvrtka. Vaše pitanje možda će biti sadržajno izmijenjeno tako da će tekst možda biti skraćen i/ili izmijenjen zbog ograničenosti prostora/jasnoće sadržaja pitanja, odnosno zaštite podataka. Slanjem upita na gore navedenu adresu elektroničke pošte, smatra se da ste suglasni s prikupljanjem i obradom osobnih podataka navedenih u vašoj e-poruci u svrhu odgovora na vaš upit (više o zaštiti osobnih podataka).

Moj pokojni djed je imao hrvatsko državljanstvo. Imam li ja pravo na hrvatsko državljanstvo?

Radi složenosti ove tematike, navest ću Vam sve odgovarajuće zakonske odredbe o istom.

Sukladno Zakonu, hrvatsko državljanstvo stječe se:
1. podrijetlom
2. rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske
3. prirođenjem
4. po međunarodnim ugovorima

Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete:
1. čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani
2. čiji je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u Republici Hrvatskoj
3. stranog državljanstva ili bez državljanstva kojeg su prema odredbama posebnog zakona posvojili hrvatski državljani.

Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo osoba rođena u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako do navršene 21. godine života bude prijavljena u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu ili u matičnom uredu u Republici Hrvatskoj radi upisa u evidenciju kao hrvatski državljanin.

Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo i osoba starija od 21. godine života, rođena u inozemstvu čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljana, a Ministarstvo unutarnjih poslova prethodno utvrdi da ne postoje zapreke iz članka 8. stavka 1. točke 5. Zakona.

Osoba rođena u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, a ne udovoljava pretpostavci iz stavka 1. ovoga članka, stječe hrvatsko državljanstvo ako bi ostala bez državljanstva.

Hrvatsko državljanstvo stječe dijete koje je rođeno ili nađeno na području Republike Hrvatske, ako su mu oba roditelja nepoznata ili su nepoznatog državljanstva ili su bez državljanstva. Djetetu će prestati hrvatsko državljanstvo ako se do navršene 14. godine njegova života utvrdi da su mu oba roditelja strani državljani.

Prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo ako udovoljava ovim pretpostavkama:
1. da je navršio 18 godina života;
2. da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo;
3. da živi u Republici Hrvatskoj s prijavljenim boravkom 8 godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku;
4. da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje;
5. da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.

Smatrat će se da je udovoljeno pretpostavci iz točke 2. stavka 1. navedenog članka, ako je zahtjev podnijela osoba koja je bez državljanstva ili koja će ga prema zakonu zemlje čiji je državljanin izgubiti samim prirođenjem.

Ako strana država ne dopušta otpust ili za otpust postavlja pretpostavke kojima se ne može udovoljiti, dovoljna je izjava osobe koja je podnijela zahtjev da se pod pretpostavkom stjecanja hrvatskog državljanstva odriče stranog državljanstva.

Ispunjenje pretpostavke iz stavka 1. točke 4. navedenog članka, utvrđuje se provjerom poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, kulture i društvenog uređenja.
Osobe starije od 60 godina ne moraju ispunjavati pretpostavke iz stavka 1. točke 4. navedenog članka.

Strancu koji je podnio zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo, a u trenutku podnošenja zahtjeva nema otpust iz stranog državljanstva ili nema dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo, može se izdati zajamčenje primitka u hrvatsko državljanstvo ako udovoljava ostalim pretpostavkama iz članka 8., stavka 1. Zakona.

Zajamčenje se izdaje s rokom važenja od dvije godine.

Osoba koja je rođena na području Republike Hrvatske i živi u Republici Hrvatskoj te ima odobren stalni boravak, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 3. i 4. Zakona.

Stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom i kojem je odobren stalni boravak i živi na području Republike Hrvatske, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1-4. Zakona.

Iseljenik i njegovi potomci mogu prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljavaju pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 2. – 4. Zakona.
Stranac koji je u braku s osobom iz stavka 1. ovoga članka može steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 2. – 4. Zakona.
Iseljenik iz stavka 1. ovoga članka je osoba koja se prije 8. listopada 1991. godine iselila s područja Republike Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno živi.
Iznimno, iseljenik iz stavka 1. ovoga članka je i pripadnik hrvatskog naroda koji se iselio s prostora u sastavu bivših država u kojima se, u vrijeme iseljenja, nalazilo i područje današnje Republike Hrvatske.

Iseljenikom se ne smatra osoba koja je iselila s područja Republike Hrvatske na temelju međunarodnog ugovora ili se odrekla hrvatskog državljanstva, osoba koja je promijenila prebivalište u druge države koje su u to vrijeme bile u sastavu državne zajednice kojoj je pripadala i Republika Hrvatska te osoba koja je iselila s područja Republike Hrvatske, a nije imala bivše hrvatsko republičko državljanstvo, odnosno zavičajnost na području Republike Hrvatske.

Stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1. -4. Zakona.

Hrvatsko državljanstvo može steći i bračni drug osobe iz stavka 1. ovoga članka koja je stekla hrvatsko državljanstvo, iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1-4. Zakona, ako godinu dana živi u Republici Hrvatskoj s odobrenim boravkom.

Na zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova, nadležno ministarstvo odnosno središnji državni ured daje obrazloženo mišljenje iz kojeg nedvojbeno proizlazi postojanje interesa Republike Hrvatske za primitak u hrvatsko državljanstvo stranca iz stavka 1. navedenog članka.

Prirođenjem stječe hrvatsko državljanstvo maloljetno dijete:
1. ako oba roditelja stječu državljanstvo prirođenjem, ili
2. ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, a dijete živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren stalni boravak, ili
3. ako jedan od roditelja stječe državljanstvo prirođenjem na temelju članka 11. stavka 1. ili članka 16. Zakona, ili
4. ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, drugi je bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete živi u inozemstvu.

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva za maloljetno dijete podnosi jedan od roditelja uz pisanu suglasnost drugog roditelja ili skrbnik djeteta.

Iznimno od stavka 2. navedenog članka, zahtjev može samostalno podnijeti jedan od roditelja:
– ako je drugi roditelj umro ili je proglašen umrlim,
– ako je drugi roditelj lišen poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na odlučivanje o statusnim pitanjima djeteta,
– ako na temelju sudske odluke samostalno ostvaruje roditeljsku skrb u cijelosti ili u tom dijelu odnosno ako drugom roditelju miruje ostvarivanje roditeljske skrbi na temelju sudske odluke,
– ako je drugom roditelju nepoznato boravište.

U slučaju iz stavka 3. podstavka 4. tog članka zahtjev se može podnijeti samo uz prethodnu suglasnost nadležnog centra za socijalnu skrb.
Hrvatski državljanin koji je tražio i ishodio otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja kojeg stranog državljanstva, što mu je kao pretpostavka za obavljanje kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana država u kojoj ima prebivalište, može ponovo steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 1.-4. Zakona te živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren boravak.

Pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, može steći hrvatsko državljanstvo ako udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 5. Zakona.
Pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje se ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.
Iznimno, dokaze o pripadnosti hrvatskom narodu ne mora priložiti osoba za čije je roditelje nesporno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.

U velikim sam problemima te Vas molim za pravni savjet. Naime, u kuće žive moj djed i više ljudi, djed je pola ostavio njima, a pola imamo ja i mama. Sada je procurio zajednički krov, a oni opet ne žele sudjelovati, a stalni su i nesporazumi oko korištenja struje/vode i sl. Želim etažirati kuću, potpuno se odvojiti od njih i imati poseban ulaz. Oni su zauzeli više nego bi trebalo. Ne žele se dogovoriti, ne žele novčano sudjelovati, što mi je činiti?

Iz Vašeg pitanja vidim da je riječ o suvlasničkoj zajednici, koja je često izvor problema i nesporazuma, jer ista znači da u biti svi imaju odgovarajući dio u svemu, jer nekretnina nije etažirana.

Etažiranje se može izvršiti na dva načina: prvi je način dobrovoljan, za što Vam treba njihov pristanak, a provodi se na način da se izradi elaborat etažiranja, te se isti uz ugovor i potvrdu o samostalnim uporabnim jedinicama koju izdaje grad predaje na zemljišne knjige. Uvjet je da je nekretnina legalna (uporabna dozvola/rješenje o izvedenom stanju..), kao i da raspolažete pravnim slijedom od upisanog vlasnika do osoba koje se žele upisati kao vlasnici posebnih dijelova u zk.

U slučaju da dogovor nije moguć, postoji razvrgnuće suvlasničke zajednice sudskim putem, i to etažiranjem, međutim ovu vrstu razvrgnuća moguće je provesti samo ako bi svaka osoba dobila dio koji u vrijednosti omjera prema cijeloj nekretnini odgovara suvlasničkom omjeru koji osoba ima u toj nekretnini. U slučaju da to nije moguće, postoji razvrgnuće prodajom na dražbi, tzv. civilno razvrgnuće, dakle nekretnina se proda, a novac podijeli vlasnicima, s tim da je ta prodaja po pravilima ovršnog postupka, pa se može desiti i da se nekretnina proda ispod tržišne cijene.

Savjetovala bih Vam da se obratite stručnoj osobi radi pregleda vlasničkopravne dokumentacije, prije započinjanja bilo kojih postupaka. U slučaju da podmirite trošak bitan za održanje cijene nekretnine, možete sudskim putem tražiti od drugih suvlasnika naknadu sukladno njihovom omjeru vlasništva u istoj, s tim da ovdje pazite na opći rok zastare od 5 godina od takvog ulaganja.

Nakon kupnje kuće sa zemljištem na kojem se nalazi put do susjedne kuće te nakon sudskog procesa, saznala sam da je susjeda stekla dosjelošću nužni prolaz do svoje kuće. Obzirom da imam česticu na kojoj bih dala napraviti put za susjedu, koji bi mi daleko bolje odgovarao, jer postojeći je nekih 4 do 5 metara od mog ulaza i terase pa mi smeta njihovo učestalo vozikanje i prolaženje, molim Vas da mi odgovorite što mi je činiti? Da li mogu jednostavno napraviti put i obavijestiti je da od sada ide onim putem, da li imam mogućnost da i susjeda sudjeluje u troškovima izrade novog puta i da li uopće tako nešto mogu učiniti?

Iz Vašeg pitanja nije razvidno da li je riječ o nužnom prolazu ili o prolazu temeljem prava služnosti stečeno dosjelošću, obzirom da navodite oboje. Nužni prolaz je služnost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom. Na nužni se prolaz primjenjuju pravila koja vrijede za služnosti puta, ako glede nužnog prolaza nije što posebno propisano.

Kako je nositelj prava služnosti ovlašten služiti se poslužnom stvari, određuje se kod osnivanja prava služnosti; ako se služnost osniva na temelju pravnoga posla, određuje to svojom voljom ili u sporazumu sa stjecateljem onaj čija je poslužna stvar; ako se osniva na temelju odluke suda ili drugoga tijela vlasti, određuje se to tom odlukom; inače to određuje zakon.

Služnost ima sadržaj s kojim je osnovana, ako nije kasnije zakonito izmijenjen; tko tvrdi da je izmijenjen, treba to dokazati. Svaka služnost mora imati razumnu svrhu. Ovlaštenik prava služnosti može ovlasti koje mu to njegovo pravo daje izvršavati po svojoj volji, ali ne šireći ih, nego stežući koliko to dopušta narav i svrha služnosti.

Ovlaštenik prava služnosti mora pri izvršavanju svojih ovlasti postupati obzirno, tako da što manje opterećuje poslužnu stvar.

Vlasnik poslužne stvari ne smije činiti ništa što bi onemogućilo ili bitno otežalo izvršavanje služnosti; ali nije dužan išta sam činiti, ako nije drukčije određeno. Služnost je teret na cijeloj poslužnoj stvari, ali ako se stalno izvršava samo na jednom njezinu dijelu, može vlasnik poslužne stvari zahtijevati da se izvršavanje preloži na neko drugo, ovlašteniku podjednako prikladno mjesto, ako je izvršavanje na dosadašnjem mjestu vlasniku osobito tegobno.

Troškove prelaganja služnosti snosi vlasnik poslužne stvari.

Dakle, prije svega bi trebalo utvrditi temelj stjecanja prava prolaza, obzirom da služnost stečena dosjelošću predstavlja stvarno pravo (kao npr. pravo vlasništva) koje je netko stekao dugogodišnjim korištenjem, dok je nužni prolaz institut formiran kako bi se omogućio prolaz do određene nekretnine, pa niti uvjeti eventualne izmjene ovih prava nisu isti.

Autor:PITAJ PRAVNICU
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.